Mislim da je posle februara 2012., kisne i poplavne 2014. i jeseni/zime 2016/2017. sve jasno o prici o zagrevanju. Ako ga je i bilo u nekom periodu 2000-ih, to je sada proslost. Da li zbog smanjene aktivnosti sunca (cinjenica) ili zato sto je cela prica bila prevara, u krajnjoj liniji nije ni bitno. Zagrevanja, bar na nasem podrucju, jednostavno nema.
Poredjenje proseka temperatura po mesecima razdoblja od 2000. do 2010. i razdoblja od 2010. do sad ce otkriti zahladjenje i u letnjim i u zimskim mesecima. Kamo srece da je svaka zima kao 2007... 
Ne funkcionira klima tako. Ne određuje jedan hladni prodor, niti temperatura jednog područja zagrijava li se planet ili hladi.
Kad se govori o globalnom zagrijavanju, misli se upravo na to, globalno, na planetarnoj razini, ne lokalnoj. Govori se o prosječnoj temperaturi planeta. Globalno zagrijavanje ne isključuje hladne prodore. Njih će uvjek biti, jer će sjeverni i južni pol uvjek biti hladniji od ostatka planeta.
Sam planet se već dugi niz godina zagrijava kad se gleda prosjek planetarne temperature. Znači to što se klima planeta zagrijava svake godine, ne znači i da će svako područje na planetu uvjek biti toplije od prosjeka.
Evo primjera zadnjeg listopada.
Kao što vidiš, neki dijelovi planeta su bili hladniji, ito puno od prosjeka, ali puno je više onih koji su bili topliji. A kad se gleda prosjek temperature za cijeli planet, vidi se da se planet zagrijao.
Također na klimu Europe utječu tople morske struje. Europa je puno toplija nego što bi trebala biti za svoj položaj. Otapanje leda na polovima, povećava razinu mora i remeti tijek toplih morskih struja, što može kratkoročno ohladiti neka područja Europe na koja utječu te struje.
