Gnojenje palmi

[Xenon]

Od koje zivotinje? Jel pregorelo ili jos "gori"?

[Pivi]

nemam pojma od koje životinje...spremno je gnjojivo...

[Veruda]

Pa je li odstajalo?

[Xenon]

Znaci ne oseca se nikakav "miomiris" vise od njega? Ako je tako, umesaj ga u zemlju, ali ne preteruj, bice dovoljno 10-15%.

[Pivi]

Veruda, pa kažem da je spremno. Dakle odstajalo.
To je otac donjeo tako da neznam od koje je životinje jer nisam ni pitao ali je spremno.

Xenon, dakle ako želim pognjojit 2 archontophoenixa moram odkopavat zemlju oko njih i to zamješat i ponovo vratit?

[Xenon]

Pa mozes i da pospes okolo (tamo gde je korenov sistem) i da zalivas, hranljivi sastojci ce vremenom prodreti do korena, ali ovo je sporija metoda. Kada se gomila slegne, mozes da stavis nov stajnjak i tako u beskonacnost.

[Palmark]

Ja sam radio tako sto u kantu vode od 10 litara stavim oko 200 grama stajnjaka,ostavim da se izmesa,procedim da se ne skuplja trunje oko biljaka i time zalivam!

[Pivi]

A palmark ako to funkcionira u smislu prihrane onda ću i ja sa ovim stajnjakom to napravit.

[Palmark]

Ja sam to prvi put koristio ovog leta i mogu ti reci da sam primetio da je phoenix bas poceo brze rasti i da je ojacao  - nekako su mu listovi postali jaki i veoma elasticni!!!
Pazi samo da ne preteras sa kolicinom,i nemoj previse cesto tako da zalivas-npr. ja sam zalivao djubrivom jednom nedeljno,a izmedju toga sam zalivao svako vece posto su bile velike vrucine!
Ipak,to ti je kad je palma u saksiji,pa se zemlja brze isusi!
Verovatno je kad je u zemlji treba redje zalivati,pa samim tim i redje djubriti!

[porat]

Veruda je napisao:
"Bitno je da sadrži veliki udio dušika i podosta kalija, ja obično tražim nešto u omjeru 6:2:6 ili 9:2:6 (NPK) i naravno , ne smije se zaboraviti na mikroelemente, željezo, bor, magnezij...

Čim temperature to dopuste i palma kontinuirano započinje s rastom, kada dnevne temperature prelaze 20°C onda je poželjno gnojiti. Sa sporootapajućim gnojivom ja gnojim 2-3 puta godišnje, a tekuće od početka ljeta svaka 2-3 tjedna sa tekućim gnojivom..."

NPK 6:2:6 ima kalija koliko i dušika. Koliko sam ja pročitao, na početku vegetacije treba dodavati gnojivo s visokim postotkom dušika jer dušik potiče rast vegetacije. Na kraju sezone, na jesen treba gnojiti gnoivom s visokim postotkom kalija jer kalij jača stijenke biljke i tako ih čini otpornijim na hladnoće.
Ako se na kraju sezone dodaje gnojivo s visokim postotkom dušika, biljku se potiče na rast i spriječava njeno mirovanje pa je ona osjetljivija na hladnoće. Zato se ne bi trebalo početi gnojiti dušikom dok još postoji opasnost od hladnoća da biljka ne krene s vegetacijom prerano.
Samo ne znam zašto bi se trebale čekati temp. od 20 C?
Ne znam zašto se ne smiju gnojiti palme prva 2, 3 mjeseca nakon sadnje? Možda zato što u rasadnicima redovito tretiraju biljke gnoivom, pa ako ih pognoimo i mi nakon sadnje može biti previše?
Stvarno ne treba pretjerivati s količinom gnojiva, što obično radimo u želji da biljka brže raste. Ovako sam ja shvatio što učini previše gnojiva:
stvori u zemlji otopinu s prevelikom količinom minerala (pregustu otopinu). U biljci je otopina s manjom količinom minerala (rjeđa). Tada se zbog razlike u gustoći i osmotskog efekta (efekta u kojem dolazi do izjednačavanja gustoće otopine u pojedinim stanicama) izluči (izvuče) voda iz biljke i biljka se suši. Tako umjesto da biljci dodamo mineralne tvari iz nje 'izvučemo' vodu. Navodno se obilnim zalijevanjem ta količina u tlu razrijedi pa se tako spasi stvar. Sad ne znam da li obilno zalijevanje može dovesti do bržeg otapanja svog gnoiva u tlu pa se napravi još gora stvar??
Ja sam lani bacio 'šaku' gnoiva u granulama (ne znam točno koji je sastav, ali mislim s više dušika) ispod oleandara i malo oko ružmarina i svi manji izdanci na oleandru su se posušili, a ružmarin se sav posušio, a stvarno mi se činilo da nisam stavio previše.

[porat]

Evo tekst o djelovanju kalija:

Question:
Grant, What can I do to protect my palms if we have freezing weather?
Answer:
To increase the cold hardiness of palm trees, coming into winter, use a granular potassium fertilizer like 0-0-60 or something of that combination that is applied 45 days in advance. It needs to be applied at least 45 days in advance in order to get into the plant's system. What the potassium does is strengthen the cell walls of the plant and will displace the amount of water in the cells making it harder for them to burst during freezing temperatures. Water freezing, expanding and bursting.

http://tct.netfirms.com/tropics/coldfert.html

[Veruda]

Oko kalija i dušika je već pisano na forumu i naravno da se kalij dodaje krajem ljeta u što višem obliku, a dušik početkom rasta vegetacije.

Nakon presađivanja palme korijen treba neko vrijeme da bi se ustalio i počeo piti vodu i tada palma obično ne raste tih prvih mjeseci zato vjerujem da ni nije poželjno gnojiti umjetnim gnojivom, pogotovo brzim koji se topi u vodi. Zašto bi trebalo čekati 20°C? Pa to nije naravno čvrsta granica kada bi netko počeo sa gnojenjem, al to su recimo temperature kada palma započinje KONTINUIRANI rast i uz naravno dovoljno visoke noćne temperature.

[franceska]

Da evo sa vecom kolicinom kalija,
pred jesen i zimu da stabiljke "odrvene" i postanu otporne na hladnocu, to radim i ja.
Za osmocot odnosno gnojiva spororastapajucih svojstva, neki kazu ovako neki onako,
ja osobno mislim sto se nekako i pokazalo na ogradi lovor visnje, dobro pognojena i svaki dan zalivana, pozutila je nije se osusila na svu srecu!
A oko citrusa, ulika i palmi neki bolji osmocot raspada se i godinu dana, stavljala sam ga i lagano 1-2 cm ispod povrskinskog sloja, i na povrsinu pa se da lijepo primijetiti.
Zato sam misljenja ako ga se stavi previse i onda navali "utapat" mislim da se napravi samo gore odnosno da se "uguse" biljke, to je moje misljenje.
Ja ta dugotrajna stavim u zemlju i tokom ljeta jos zalijevam voda+tekuci, i dosada se je pokazalo kao ok.
Jedino me stapici nerviraju jer njima ili slomim nokat, ili imam crno ispod nokta, pa ih izbjegavam, ali ni oni nisu losi.
A zadnjih dvije godine, kvaliteta, odnos cijene, i sigurnost da necu upropastiti biljke odnosno ne mogu izgoriti koristim cak i vise "hornspäne" to su otpaci zivotinjski ali odlicno gnojivo!!!

Veruda i 20°C, da cula sam i ja to, ali ja sam primijetila cak i ovdje gdje je hladnije nego kod nas doma, da kada temp. nocu ne pada ispod 5°C i dnevna bude negdje oko 10C, cak i palme krenu jako rasti. Moram priznati da kod mene i u Puli i ovdje cijeli dan imaju sunce od 9-16-17 sati!

Evo jedan mini Trahy u vrtu prekjucer sam vidjela, da je krenuo vani izbacivat novi list, znaci da ga je odradio prije ove hladnoce, i tada su temp. bile nocu oko 5 a danju izmedu 8-15C!!!

[branimir]

Kod umjetnih gnojiva postoji opasnost da se poremeti ravnoteža minerala u zemlji.

Svaki element ima protutežu u drugom.
Tako sam recimo procitao da je jedan od tih parova Kalij-Magnezij, odnosno ako se pretjera sa Kalijem može palmi ponestati Magnezija.
Omjer je takav da treba puno manje Magnezija od Kalija.

Oni su medju ovisni, mikroelement bor utjece na apsorpciju kalcija, magnezija i kalija.
Bor se lako ispere jakim kišama ako drzite palme u teglama na otvorenom a ako se
samostalno dodaje razlika izmadju pomoci i toksicnosti je vrlo mala.

Zbog svega toga se najbolje pouzdati se u dobri stari kompost koji ce polako iz sebe cjediti sve sto treba ili
dobro procitati sadrzaj raznih umjetnih dohranjivaca.

[seni 2]

Dragi moji dajem Vam recept s kojim nema šanse da naštetite bilo kojoj biljci a zauzvrat biljka dobija kompletno prirodno gnojivo u kojem ima sve što joj treba.Radi se o najobičnijim koprivama koje svi imamo u svojoj blizini.Recept ide ovako 1kg kopriva se potopi u 10l vode i ostavi 2 tjedna da miruje povremeno promiješati neka vas ne brine smrad koji se proizvodi vrenjem .Nakon otprilike 2 tjedna tekućina je spremna za zalijevanje.Još nešto što je  dobro a to je da od toga bježe svi nametnici od uši do kojekakvih gljivica.Koprive treba brati gdje je čisto a nikako uz ceste jer su pune olova i kao takve su štetne.