Klima u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz Mostar i Neum). ... Klima je pogodna za uzgoj južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza). Nesto podataka o klimi Trebinja.
Slučajno poznajem okolno Popovo polje, a i klimu općenito, pa ova gore turistička propaganda nije baš realna. Naime, postoje za BiH i službene
ekoklimatske karte dugoročnog stanja (izdanje Šumarskog fakulteta Sarajevo 1986), gdje su od cijele BiH u pravu
mediteransku (sredozemnu) zonu (= USDA:
9a) označeni
samo Neum i Gabela, dok su Mostar, Trebinje i slični opravdano uvršteni u prelaznu
submediteransku (polusredozemnu) zonu, tj. termozona USDA:
8b.
Ova mjerna klasifikacija se ujedno slaže i sa stvarnim terenskim stanjem, jer unutar BiH jedino oko Neuma i Gabele prirodno rastu divlje
zimzelene (tvrdolisne) makije pravoga mediteranskog tipa. Sve ostalo u nižoj Hercegovini su uglavnom prirodna područja prelazne
listopadne vegetacije (= klimatski submediteran) tek s ponekim zimzelenim grmovima dijelom umjetno posadjenim.
Oko samoga Popovog polja je topliji i sušniji zapadni dio koji je od Jadrana manje odvojen tek nižim brdima (700-900m), i tu je najtoplije popovsko selo
Ivanica na medji Dalmacije iznad Slanog, gdje nema službenih mjerenja, ali po okolnoj divljoj
poluzimzelenoj vegetaciji je vjerojatno već na rubu zone
9a/8b. Prema istoku Popova polja tj. oko Trebinja je ipak hladnije i kišovitije, jer je taj dio polja od Jadrana već odvojen višim planinama: na jugu je Sniježnica Konavoska -
1.214m, a na jugoistoku visoki Orjen -
1.894m prema Boki Kotorskoj. Zato je oko samog Trebinja divlja vegetacija uglavnom listopadna, što ne znači da nije prikladno za vanjski uzgoj i prezimljavanje nekih otpornijih palmi i graničnih južnih egzota, ali ipak manje negoli južniji obalni Dubrovnik ili Neum.
