kapara-capparis spinosa

[alias]

Dobro si me sitia,moram ih posijati.

Trava, meni je dosta niklo onih tvojih kapara, ali je pola posušilo
Stvarno ne znam u čemu je problem... Sijao sam ih u neki supstrat koji se sastoji od zemlje i puno tvari poput malih komadića drva i slame... Zanimljivo je, a pokazalo se učinkovito za sijanje. Kapari niknu u zemlji, a gore im ti materijali omogućavaju lakše nicanje 

[porat]

Vjerojatno je takav supstrat u kojem ima još dosta neraspadnutih biljnih ostataka prekiseo za nicanje kapara. Uz to zemlja ne bi smjela biti obogaćena praškastim mineralnim gnjojivima, koji se često dodaju u kupovnu zemlju, jer to može spaliti korijenje koje niče.
U tekstu ispod navodi se da se sjemenka usadi u mješavinu vapnenca i zemlje (znači u lužnati supstrat), a i najčešće se samonikao može naći u fugama zidova (gdje je podloga u kojoj raste izrazito lužnate reakcije):

Cvijet.info.forum:
http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1805
"Danas ljudi, da bi imali svoje kapare, sade ih po kamenim zidovima oko svojih kuća. Osušene sjemenke sadi u veljači ili ožujku ,tada je sigurno da ih neće pojesti mravi. Napravi smjesu vapna i malo zemlje, te od toga izradi grudicu veličine bajama. U sredini smjesti sjemenku i pincetom sve ugura što dublje u šupljinu zida. Pri tome biraj sunčano mjesto, jer na vlažnim mjestima kapare stradaju od gljivičnih oboljenja."

[Sedum]

Kapari kod nas divlje rastu pretežno na zidinama tek na sjevernoj prirodnoj granici tj. po dalmatinskom kopnu, Istri i sjevernim otocima (gornji Jadran). Naprotiv južnije na vanjskim dalmatinskim otocima bez jačeg mraza ima još bujnijih rodnih kapara na suhomu i zaravnjenom obalnom tlu uz more (ali ne na močvarnim slatinama). Najbujniji i najveći rodni kapari tu rastu kao uzdignuti grmovi visine i preko 1m, najviše po pučinskim otočićima (školji) npr. Brusnik, Palagruža, Blitvenica, hvarski Lukavci, Vrhovnjaci (Mljet-Lastovo) i slični. Tu prirodno ne raste na prekiseloj crvenici niti humusu, nego na posebnomu južno-mediteranskom tlu alkalnog tipa inače lošemu za većinu mediteranskih nasada. To loše tlo naši otočani zato čakavski zovu "gnjilàc" (= engleski: caliche, španj. yerma), što ima ultrabazični pH = 7,5 do 9. Kaparima u uzgoju najviše škodi kiselo tlo, stalna vlaga i zasjena, a bez obilnog sunca i na kiseloj zemlji ispod pH 7 ne prokliju ili im mladice brzo izgnjiju od prekiselog tla. Gnojenje je najbolje ptičjim izmetom (guano) npr. od goluba ili kokoši, a ne umjetnim gnojivima za vrtove.  
 
Inače kapari uz prikladnu mikroklimu sunčanih i kameno-vapnenih južnih strmina mogu dobro izrasti vani na otvorenom, kod nas čak i duboko u kontinentalnom zaledju, najbolje na žbukanim ruševinama starih kuća i po jugozapadnim starim zidinama unutar toplijih gradova zbog toplinskog zagadjenja, gdje im uopće ne škodi gradski smog ako je sunčano. Npr. usred Zagreba je par podivljalih kapara dugi niz godina vani raslo gore s južne strane na visokim ogradnim zidinama Kaptola iznad ulice Stara Vlaška. Povremeno bi stradali za jačih zima i opet se obnovili iz busena, ali ih je konačno dotukla nedavna žestoka i preduga zima. Na upit u susjednim kućama tko ih je i kada posadio, rečeno je da sigurno nisu sadjene jer su bile previsoko izvan ljudskog dosega (osim tek vatrogasnim ljestvama), pa su ih tu najvjerojatnije izmetom prenesle ptice koje se često odmaraju na vrhu tih starih zidina (najvećih očuvanih u Zagrebu).

[porat]

Sedum, ovo je bilo stvarno informativno i zanimljivo! 
Šteta za Zg kapare, bilo bi lijepo imati barem njihovu sačuvanu sliku, ali ovo daje podstreha i nama u nepovoljnijim klimama da ih pokušamo uzgojiti.

[Henoh]

Ovo je jako zanimljivo i sigurno poticajno za one u submediteranskom području da pokušaju uzgojiti koji busenčić.

[dalmatiansoap]

Prve kapare



 

[trava]

Ja ću doniti inćune

[dalmatiansoap]

Di su inćuni??

 

[trava]

Inćuni su u moru.Kad kupim plivaricu ,zvat ću te

[dalmatiansoap]

jeli vidio iko plivaricu

[trava]

Jugo je,ne more isploviti.

[Veruda]

 

[amelito]

[Savar]

Buduci kapara ne voli kiselo tlo, a na otoku koji je nekada cijeli bio pod borovim sumama pretpostavljam da je zemlja kiselija, a isto tako Sedum spominje da nije niti humus dobar, moze li netko reci u kakav grumen zemlje da stavim sjeme prije ga uguram izmedju kamena? Dali je ona przina/prasina od drobljenog kamena adekvatna podloga?

[trava]

Koliko je stvarno kiselo tlo ispod borova,ko je to mjerio?Ispod borova se nalazi humus a ne kiseli treset,ja ga godinama koristim za svakojake biljke i nikad nijedna nije rekla da joj je kiselo.
Kapare uvijek naklijavam u perlitu sa malo humusa i to mi se pokazalo odlično.Jednom sam uzgajao kapar baš u toj prašini,šaka humusa na 3 litre prašine,i rastao je odlično u takvom supstratu.Bitno je da imaju vlage dok su mali,kad pruže korijen u kamen onda su sigurni.Najbrže niknu ako posiješ friško sjeme odma čim sazrije,7.-8. mjesec.Samo triba zalivati.