Napokon se i sa papratima počelo nešto dešavati,ako sam dobro brojao ima nas tri kandidata za ovu avanturu-razmnožavanje paprati.Puno je tu nepoznanica,literatura je uglavnom na stranim jezicima,pa bi bilo dobro da i o ovoj temi iznesemo iznesemo svoja iskustva i tako pomognemo jedni drugima ,kao i da potaknemo nove paprato ljubce,da se i oni upute našim stopama.Čitajući po internetu tuđa iskustva spoznao sam da nije jednostavno uzgojiti paprati,kao i kod nekih palmi proces može biti vrlo dug,i godinu ili više dana je potrebno da se uzgoje male biljčice pojedinih vrsta.Kod mene ,največi problem mi je jadranska klima,suho,vruče,malo kiše,bura koja nosi sol.Neće biti lako ni jednostavno ali potrudit ću se.Imam nekog iskustva sa uzgojem paprati koje sam uzimao iz prirode kao i sa kupljenim primjercima.Zahvaljujući ovim kupljenim dosta sam naučio jer je među njima bilo dosta sutropskih ili tropskih vrsta pa sad znam što mogu a što ne mogu uzgajati u svojim uslovima.Trenutno imam preko 40 vrsta paprati i nadam se da će ta brojka u skoroj budućnosti biti i puno veća.
Vrlo bitna stvar kod paprati je supstrat.Supstrat mora biti što zdraviji,propustan,da zadrži po mogućnosti i puno vode ali i da bude po mogućnosti i polusuh kad to treba.Meni se tu najbolji pokazao treset,smeđi,a upravo njega i možemo vidjeti u pitarima paprati po dućanima,dakle to sam kopirao i dobro se pokazalo.Većinu paprati držim u čistom tresetu,nekima mješam humus,odnosno kupovnu zemlju,zbog toga što je sam treset siromašan hranivima.Neke paprati vole malo masniju zemlju dok nekima to uopće ne prija,tako da uvijek moramo biti oprezni kod kemijanja sa supstratima.Najćešće samo odozgor dodajem po malo humusa,ili ih zalivam sa otpinom stajnjaka ili humusa.Umjetna gnojiva izbjegavam jer ih neke paprati ne trpe a neke sam i izgubio zbog toga,naročito kad sam upotrebljavao gnojivo u granulama.Od drugih primjesa u supstratu koristim još jedino perlit,ali samo za one paprati koje puno piju,pa ako su presušile treset,perlit im brže da potrebnu vodu,treset se teško ponovo ovlaži tako da taj perlit omogući da se žedna paprat napije a i da se treset preko perlita u cijeloj posudi brže i ravnomjernije ponovo ovlaži.Bitna stvar je i drenaža u pitarima,tu obavezno koristim tucanik,mljeveni kamen.nemojte koristiti one glinene kuglice,puno puta sam vidio savjete da se te kuglice stave na dno pitara,ali to nije njihova prava namjena,one na dnu pitara sa zemljom najčešće stvore mokri čep što nikako ne odgovara papratima,kao ni drugim biljkama.Treset preporučam onaj litvanski,može i neki drugi ako je čist.Ima po trgovinama kupiti nekog njemačkog,koji je dosta prljav,mislim da sadrži dosta nečistoča,organskih,vidi se plijesan po njemu,naravno i smrdi po plijesni pa nikako nemojte takav koristiti za paprati pogotovo za naklijavanje spora.Uvijek ima razbijenih vreća pa dobro prije provjerite što kupujete.Inače ovaj litvanski je pakiran u balama,kvadrataste vreće,mislim 240 l.Preporučam ga i za palme i za ostale biljke.Ima i onih drugih supstrata u sličnim balama(klasman),ali njega baš ne bih preporučio jer su mješavine treseta sa dodacima humusa i umjetnih gnojiva,pripremljene za proizvodnju raznih rasada.Dobro za mačuhice ali loše za paprati.Nisam se razmnožavanja ni dotakao,jer i nemam nekih iskustava,osim djeljenjem,a neda mi se prevoditi ono što su o tome pisali englezi ili ameri,ima par dobrih videa na YouTube,pa pogledajte
http://www.youtube.com/watch?v=4tYTz7ONMXU 
