USDA - zone

[Sedum]

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime mediterantska klima je varijanta, tip subtropske klime.

Originalna i drugačija euro-Köppenova klasifikacija klime je štampana i objavljena na njemačkomu, koja sve dosad službeno važi u Europskoj Uniji. Naprotiv,- ova gore karta na engleskom je drugačija i kasnije revidirana nova "amero-Köppenova" net-karta svjetske klime.  

Ruski (Sovjetski) klimatolog Boris Alisov je takođe svrstao sredozemnu klimu u suptropsku.

Nemojte se ljutiti, - ali ruske "subtrope" izvan bivšeg SSSRa ostali klimatolozi u inozemstvu po svijetu baš ne shvaćaju previše ozbiljno: Poznato je kako sovjetski/ruski moćnici stoljećima idejno teže za prodorom na "topla južna mora" (kojih nemaju), pa zato i njihovi državni klimatolozi (zbog financija) nerealno natežu i nekakve "subtrope" na Crnom moru i južnom Kaspiju, a koji su približno podjednako "topli" poput naše Istre i kvarnerskog kopna - pa tomu slično onda protežu i drugdje preko globusa.

[adriano]

ali gospodine Sedum zar nema crnomorska jugoistočna obala oko Batumia klimu sličnu našoj u Dalmaciji?

[markotb]

ali gospodine Sedum zar nema crnomorska jugoistočna obala oko Batumia klimu sličnu našoj u Dalmaciji?

Po nekim statistikama koje sam nasao, cak je i toplija po apsolutnom minimumu.

[Sedum]

ali gospodine Sedum zar nema crnomorska jugoistočna obala oko Batumia klimu sličnu našoj u Dalmaciji?

Po službenim klasifikacijama stručnih evropskih klimatologa (ne ruskih 'subtropičara'), obalna klima jugozapadne Gruzije oko luke Batumi (jednako kao i bliski susjedni Lazistan na sjeveroistočnoj obali Turske) je umjereno-topla oceanskog tipa s manjim amplitudama (oscilacijama), tj. na evropskom zapadu je najsličnija srednjoj i sjeverozapadnoj obali Portugala na Atlantiku, a dosta i jugozapadnom rtu Irske, te samo donekle kod nas kao kišna Opatija i nutarnja Boka Kotorska uz Risan (ne ostala sušna Dalmacija !).

To zato nije 'mediteranska' klima: jer nema ljetne suše zbog većinom obilnih oborina, - ali nije ni 'subtropska' jer Batumi ima preniske srednje temperature kroz godinu i ljeta su presvježa tj. prosječno dosta hladnija od pravih južnijih subtropa (dakako da je za Ruse ipak znatno topliji u odnosu na ledeni Sibir i hladnu Rusiju) - ali to ni izdaleka još nije dovoljno u odnosu na ostali svijet, da se brzopleto proglasi nekakvim "subtropima": tada su po ruskim mjerilima "subtropski" cijeli Portugal i jugozapad Irske i sjeveroistok Turske !. 

[Xenon]

Po jednoj od definicija suptropske klime koju sam našao (prosečna godišnja temperatura preko 14 stepeni, bar 8 meseci sa prosečnom temperaturom preko 10 stepeni i najhladniji mesec sa prosečnim dnevnim minimumom većim od 2 stepena), Soči ima suptropsku klimu. Jedva, ali ipak ima.

[Cikas]

Originalna i drugačija euro-Köppenova klasifikacija klime je štampana i objavljena na njemačkomu, koja sve dosad službeno važi u Europskoj Uniji. Naprotiv,- ova gore karta na engleskom je drugačija i kasnije revidirana nova "amero-Köppenova" net-karta svjetske klime.  

Nemojte se ljutiti, - ali ruske "subtrope" izvan bivšeg SSSRa ostali klimatolozi u inozemstvu po svijetu baš ne shvaćaju previše ozbiljno: Poznato je kako sovjetski/ruski moćnici stoljećima idejno teže za prodorom na "topla južna mora" (kojih nemaju), pa zato i njihovi državni klimatolozi (zbog financija) nerealno natežu i nekakve "subtrope" na Crnom moru i južnom Kaspiju, a koji su približno podjednako "topli" poput naše Istre i kvarnerskog kopna - pa tomu slično onda protežu i drugdje preko globusa.

To o čemu ti govoriš je vlažna subtropska klima. Vlažna subtropska klima je varijanta subtropske klime po Köppenovoj klasifikaciji klime.

Mediterantska klima je ( prema Köppenovoj klasifikaciji klime ) suho-ljetna subtropska klima.

Köppenova klasifikacija klime je glavna klasifikacija klime u svijetu.

[Sedum]

Po jednoj od definicija suptropske klime koju sam našao (prosečna godišnja temperatura preko 14 stepeni, bar 10 meseci sa prosečnom temperaturom preko 10 stepeni i najhladniji mesec sa prosečnim dnevnim minimumom većim od 2 stepena), Soči ima suptropsku klimu. Jedva, ali ipak ima.

OK: po istoj takvoj 'jednoj' definiciji poput Sočija, većina vanjskih dalmatinskih otoka uzduž Jadrana bili bi isto subtropski, dok ovo ne zadovoljavaju pučinski otoci Biševo i Svetac (Sv. Andrija = posve bez mraza) jer su veći dio godine kao i po najhladnijoj zimi poredbeno pretopli (prema Sočiju), - pa bi ta dva možda već spadala i u 'ruske trope' ?

To o čemu ti govoriš je vlažna subtropska klima. Vlažna subtropska klima je varijanta subtropske klime po Köppenovoj klasifikaciji klime.

Mediterantska klima je ( prema Köppenovoj klasifikaciji klime ) suho-ljetna subtropska klima.
Köppenova klasifikacija klime je glavna klasifikacija klime u svijetu.

Službena klimatologija po stvarnom Köppenu u evropskim udžbenicima i monografijama se ravna po njegovim izvornim njemačkim objavama, - a ne po rastezljivim revizijama američkih agronoma u tumačenju Cikasa. Suho-ljetna subtropska klima nije mediteranska, nego toplija polupustinjska i savanska južnije od mediterana.
Stvarna Köppenova izvorna klasifikacija je službena u stručnoj klimatologiji, - ali je to ona strukovno-izvorna štampana iz pravog Köppena, a ne takva agronomska s interneta izvrnuta po Cikasu (gdje je drugačiji lažni 'Köppen' samo kao ukrasna etiketa).

[Xenon]

Sedum, šta je po tebi definicija suptropske klime? Koja prosečna godišnja temperatura, koliko meseci prosečno preko 10 stepeni, koliki prosečni minimum u najhladnijem mesecu?

Po Köppen-ovim mapama koje vidim na internetu, obala Crnog mora oko Sočija i dobar deo Gruzije spadaju u Cfa zonu (vlažna suptropska klima), isto kao i deo crnogorske obale, deo Italije sa više padavina, jugoistok SAD i južna Kina.

Po Trewartha klasifikaciji, mediteranska klima se smatra suptropskom klimom sa sušnom sezonom, a gorepomenute oblasti u suptropsku klimu bez sušne sezone.

Po shemi Holdridža je opet manje-više isto.

Koju ti klasifikaciju klimatskih zona smatraš relevantnom?

[Cikas]

OK: po istoj takvoj 'jednoj' definiciji poput Sočija, većina vanjskih dalmatinskih otoka uzduž Jadrana bili bi isto subtropski, dok ovo ne zadovoljavaju pučinski otoci Biševo i Svetac (Sv. Andrija = posve bez mraza) jer su veći dio godine kao i po najhladnijoj zimi poredbeno pretopli (prema Sočiju), - pa bi ta dva možda već spadala i u 'ruske trope' ?

Službena klimatologija po stvarnom Köppenu u evropskim udžbenicima i monografijama se ravna po njegovim izvornim njemačkim objavama, - a ne po rastezljivim revizijama američkih agronoma u tumačenju Cikasa. Suho-ljetna subtropska klima nije mediteranska, nego toplija polupustinjska i savanska južnije od mediterana.
Stvarna Köppenova izvorna klasifikacija je službena u stručnoj klimatologiji, - ali je to ona strukovno-izvorna štampana iz pravog Köppena, a ne takva agronomska s interneta izvrnuta po Cikasu (gdje je drugačiji lažni 'Köppen' samo kao ukrasna etiketa).

Hmmm to jesu njegove izvorne klasifikacije. I Europska unija se ravna po njima. I to se uči u školama ( tako sam ja učio ).
To nema nikakve veze sa amerikancima niti sa mnom. Ne izvrčem ništa.


Prema Köppenovoj klasifikaciji koja je opće prihvaćena u svijetu. Mediterantska klima je isto što suho-ljetna subtropska klima. Tako se i uči u školama.
I tako službeno stoji.


Suho-ljetna subtropska klima nije polupustinjska odnosno savanska. Prema Köppenovoj klasifikaciji Savanska klima spada pod Grupu A ( Tropske klime ), točnije radi se o tropskoj vlažno-suhoj klimi (Aw).

Nema nikakve veze sa suho-ljetnom subtropskom odnosno Mediterantskom klimom odnosno (Csa/Csb).

[Sedum]

Sedum, šta je po tebi definicija suptropske klime? Koja prosečna godišnja temperatura, koliko meseci prosečno preko 10 stepeni, koliki prosečni minimum u najhladnijem mesecu?

Po Köppen-ovim mapama koje vidim na internetu, obala Crnog mora oko Sočija i dobar deo Gruzije spadaju u Cfa zonu (vlažna suptropska klima), isto kao i deo crnogorske obale, deo Italije sa više padavina, jugoistok SAD i južna Kina.

Po Trewartha klasifikaciji, mediteranska klima se smatra suptropskom klimom sa sušnom sezonom, a gorepomenute oblasti u suptropsku klimu bez sušne sezone.
Po shemi Holdridža je opet manje-više isto.
Koju ti klasifikaciju klimatskih zona smatraš relevantnom?

Kratko i jasno: ja (i moji stručni kolege) se držimo službene klasifikacije klimatskih zona i tipova po izvornom klimatologu (i botaničaru !) W.P. Köppen-u (1846–1940) i to onako kako ih je on sam štampao u vlastitim izdanjima prije smrti (imam izvorno izdanje). Sve njegove klimazonalne karte su do 2.svj. rata izdavane u crnobijeloj tehnici (sivo-crno-karirano-šrafirano), a tek posmrtno od 1960tih su štampane i prve karte po njemu u boji (i te imam papirne u izvornoj nakladi). Ovih principa u klimazonaciji se uglavnom sve dosad i službeno pridržava EUnija na većini univerziteta i akademija, te u štampanim udžbenicima i monografijama (dok se na otvoreno-slobodnom internetu o tomu sad svašta piskara i amateri to razvlače, izvrću i rastežu kako im se sviđa ili priviđa).

Ukratko-sažeto po pravomu euro-univerzitetskom Köppen-u to izvorno glasi: A = tropska zona, B = subtropi, C = umjereno-toplo (uključno Mediteran), D = umjereno-hladnije, E = sjeverno/južno-polarno. Prema tomu i izvorno samom Köppenu (i službenoj EU-zonaciji): njegov C izvorno nisu 'subtropi' (nego su to tako tek naknadno izvrnuli kasniji i izvanevropski revizori naknadno potpisani kao: falš-"Köppen" & 'Revizor'.

Izvorno po samom Köppenu oko Sredozemlja su B-subtropi samo na jugu i jugoistoku tj. od Tunisa do Sinaja i dalje jug Izraela i istočnije do Irana, itd.- pročitajte si samog Köppena da vidite što su mu to subtropi. - C-umjerenotopla zona uključno Mediteran izvorno po njemu i većini euro-klimatologa obuhvaća tek sjeverno od planina Atlasa i većinu obala južne Evrope + sve sredozemne otoke i turske obale do Levanta, jug Krima, jugozapad Kaspija, itd. O tzv. 'mediteranima' drugih kontinenata tu ne kanim raspravljati,- jer ih nisam vidio ni uživo provjerio (a po internetu o tomu daleko, neki svašta piskaraju kako im se pričini).

. . . I tako službeno stoji.
Suho-ljetna subtropska klima nije polupustinjska odnosno savanska. Prema Köppenovoj klasifikaciji Savanska klima spada pod Grupu A ( Tropske klime ), točnije radi se o tropskoj vlažno-suhoj klimi (Aw).

Nema nikakve veze sa suho-ljetnom subtropskom odnosno Mediterantskom klimom odnosno (Csa/Csb).

Ovo iznad više ne kanim komentirati, jer ta zbrka jednostavno nema veze ni s terenskom stvarnosti, niti sa samim Köppenom (to je tek poželjna mašta).

[bocun]

Evo kako ja koristim vrlo kvalitetne informacije koje je Sedum podijelio sa nama ovdje.
Pogledas okolinu svog mjesta sto raste samoniklo. Ja sam nasao zeleniku, divlji šipak, košćelu ...
Onda za te biljke nadjem na netu koja im je hardiness USDA zona.
A onda trazim palme za tu zonu.

Generalno govoreci, bez obzira sto pukom računicom dobijem da sam zona 9, kad primijenim prethodnu metodu dolazim da su za moje podrucje sigurne palme koje se svrstavaju u zonu 8.

[Xenon]

Kao što je već dosta puta rečeno, USDA zona nije jedini faktor koji određuje klimu nekog mesta i mogućnost sađenja palmi. Po višegodišnjim prosecima, Beograd spada u zonu 8a, ali to naravno ne znači da se mogu saditi sve palme za koje na internetu piše da preživljavaju u zoni 8. Slično važi za Podgoricu.

USDA zone se računaju pomoću proseka zimskih minimuma, ali prosek od recimo pet godina u kojoj je jedne zime minimum bio -20 a posle nje 4 zime za redom 0, dobija se prosek od -4 stepena, tj. zona 9, što je daleko od stvarnih prilika na terenu. Podgorica je dosta daleko od mora i jači mraz je očigledno moguć.

[markotb]

Savar je rekao da pisemo u prave teme. Evo ovdje...

Par zar se USDA zona ne gleda po prosjeku apsolutnih minimuma a ne po prosjecnim minimumima po mjesecima? 

Znam da obrcemo kolo ukrug...

Ako se gledaju apsolutni minimumi Vis je najtopliji nema sta, posebno Komiza...

[Cikas]

USDA zone se gledaju po prosjeku apsolutnih minimuma. Ali za egzote su bitni i prosjeci minimuma i maksimuma također.

Kad uzmemo recimo Dubrovnik, Komižu i Hvar. Svaki od ta 3 su jedno od najtoplijih područja u HR.

Svaki od njih ima prednosti i mane.

Recimo Komiža je nešto toplija od Dubrovnika i Hvara ako se gleda samo prosjek apsolutnih minimuma. Ali Dubrovnik je topliji kad se gleda prosjek svih dnevnih minimuma kao i maksimuma.
Hvar je najtopliji i od Dubrovnika i od Komiže kad se gleda prosjek maksimuma, ali hladniji je od Dubrovnika i do 2-3 stupnja zimi kad se gleda prosjek minimuma. Također hladniji je i od komiže što se tiče i prosjeka minimuma i apsolutnih minimuma.

Sad je pitanje što je egzotama štetnije. Topliji apsolutni minimum ali konstantno niži prosjek minimalnih temperatura i maksimalnih temperatura, hladniji apsolutni minimum ali topliji prosjek i minimuma i maksimuma, ili pak hladniji i apsolutni minimum i prosjek minimuma, ali topliji prosjek maksimuma.

[markotb]

Vjerujem da svaki od toga sto si pomenuo ima isti znacaj za samu palmu. I apsolutni minimumi, i prosjecni minimumi, i prosjecni maksimumi, a i apsolutni makismumi imaju i te kako ulogu u odrzavanju i rastu palme u datim uslovima.