Autor Tema: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi  (Posjeta: 219455 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #750 u: Svibanj 02, 2012, 15:19:41 poslijepodne »
hvala na odgovorima, nadam se da onda ipak neće biti potrebno ga kalemit. 

Offline alias

  • Cocos nucifera
  • *
  • Postova: 2347
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #751 u: Svibanj 02, 2012, 18:58:09 poslijepodne »
Ni meni ona mandarina ne izgleda kao kalemljena, jedino ako nije razmožena tako da je otkinuta grana pustila žile...
Carpe diem

Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #752 u: Svibanj 03, 2012, 12:36:11 poslijepodne »
http://www.saalfelds.freeserve.co.uk/chelsea.htm

najsjeverniji nezaštićeni grejp na svijetu

Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #753 u: Svibanj 03, 2012, 12:41:11 poslijepodne »
http://www.homecitrusgrowers.co.uk/citrusplaces/isleofwight.html

čini mi se da je jedan limun posađen u zemlji i da daje plod.

Offline palmofan

  • Cocos nucifera
  • *
  • Postova: 5141
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #754 u: Svibanj 03, 2012, 13:05:42 poslijepodne »
http://www.saalfelds.freeserve.co.uk/chelsea.htm

najsjeverniji nezaštićeni grejp na svijetu
Ako može rasti u Londonu, onda bi bez problema mogao rasti i u Dalmaciji i Istri. Vjerojatno bi mu Jadran više odgovarao, ipak ima puno više sunca nego London.
USDA zone: 7a


Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #755 u: Svibanj 03, 2012, 13:45:07 poslijepodne »
Sigurno može rasti po Dalmaciji južno od Trogira i na svim otocima osim Krka i Cresa. Samo ne znam za komercijalni uzgoj.

Offline porat

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1896
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #756 u: Svibanj 03, 2012, 17:26:50 poslijepodne »
Zanimljiv podatak za ovaj grejp u Londonu. Puno smo ovdje pisali o blagoj klimi Engleske, ali ipak je iznenađenje da i rađa.
Po literaturi grejp je otprilike jednako otporan kao i limun, iako se kod nas može vidjeti puno rjeđe od limuna, možda zato što mu je stablo veće pa je teže pronaći pogodnu mikrolokaciju u primorskim vrtovima.
DRNIŠ:
USDA zone: 8b (prema 8a)
Prosječna godišnja apsolut. min. temp.:  -9,4°C
Apsolutna minimalna temperatura:        -16,1°C - 1985. g.
(razdoblje od 1961. g. do 2010. g.)
Godišnja prosječna temperatura:           13,0°C
Ukupna godiš. količina padalina:      oko 900 mm

Offline vlada33

  • Washingtonia
  • *
  • Postova: 63
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #757 u: Svibanj 03, 2012, 20:36:41 poslijepodne »
u toku zime sam iz semenke proizveo jedan limun (bilo ih je naravno vise ali je ovaj preziveo) od jako krupnog i bas jako zute boje limuna koji ima tek po jednu mozda dve semenke po plodu...

e sad verujem da nece radjati posto nije kalemljen ili mozda i hoce,ali mene on vise zanima kao ukrasno drvo pa me interesuje hoce li mu listovi lepo mirisati iako nije kalemljen?

Offline alias

  • Cocos nucifera
  • *
  • Postova: 2347
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #758 u: Svibanj 03, 2012, 21:44:39 poslijepodne »
Naravno  :thumb_up:
Carpe diem

Offline trava

  • Cocos nucifera
  • *
  • Postova: 4676
  • Karma: +6/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #759 u: Svibanj 03, 2012, 22:37:43 poslijepodne »
Grejpovi po Zadru su dobro preživili ovu zimu,puno bolje i lakše nego limuni(bilo je -8,-10,kako di po gradu),govorim o nezaštićenim stablima.Malo sam pogledao zone za Englesku,oko Londona je  temperaturna zona 8,dok je sam London-9,pa to nije nikakvo čudo da grejp tamo preživljava.
bvb

Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #760 u: Svibanj 04, 2012, 08:05:29 prijepodne »
to mi je drago za čut. grejp je ipak otporniji od limuna, ali ga kod nas malo ljudi uzgaja. limuni su u Zadru loše prošli, bar kod mog strica. Od 3 limuna jedan se potpuno smrznuo iako je bio pokriven, a ostala dva djelomično.

Offline Borcanin

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 259
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #761 u: Svibanj 05, 2012, 19:39:36 poslijepodne »
Matori pregurao zimu bez problema, otpalo par listova, a trenutno cveta i izbacuje izbojke :icon_lol:




Podmladak mu za petama :icon_mrhappy:







Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #762 u: Svibanj 10, 2012, 15:04:54 poslijepodne »
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
115
Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
Status overview and prospects of citrus growing in Croatia
J. Gugić, L. Cukrov
SAŽETAK
Cilj rada bio je utvrditi stanje proizvodnih kapaciteta i proizvodnje agruma u
Republici Hrvatskoj, tržište i potrošnju agruma, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i
institucionalni i zakonodavni okvir hrvatskoga agrumarstva. Pomoću SWOT analize
identificirani su osnovni čimbenici koji utječu ili mogu utjecati na razvojnu perspektivu
hrvatskoga agrumarstva u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti treba usmjeriti
tako da maksimalno iskoriste samodostatnost i izvoznu usmjerenost domaće
proizvodnje mandarinke, efikasni sustav otkupa plodova mandarinke, kao i postojeću
institucijsku podršku agrumarstvu, uz usklađivanje s propisanim posebnim tržišnim
standardima za agrume, kako bi se povećala konkurencijska sposobnost hrvatskoga
agrumarstva, te izbjegle prijetnje globalnoga institucionalnog i tržišnog pritiska.
Ključne riječi: agrumarstvo, SWOT analiza, razvoj, perspektiva
ABSTRACT
The aim of this paper was to determine the status of production capacity and citrus
production in the Republic of Croatia, the market and consumption of citrus fruits,
foreign trade, as well as institutional and legislative framework of the Croatian citrusgrowing.
Basic factors have been identified by the use of SWOT, and they make an
impact or may make an impact on the development prospects of the Croatian citrus
production in the process to accession to the European Union. SWOT analysis results
indicate that strategic development activities should be oriented to the maximum use of
self-sufficiency, export orientation of domestic production of mandarins, efficient
mandarin fruit purchase system and the existing institutional support to citrus-growing
by harmonisation with citrus market standards. In this way citrus-growing competitive
quality in Croatia should increase, with the aim of avoiding the threat of the global
institutional and market pressure.
Key words: citrus-growing, SWOT analysis, development, prospect
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
116
UVOD
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum, što znači oštro ili ljuto, a
zajednički je naziv za veliki broj voćnih vrsta iz botaničke podskupine Citrinae.
Budući da se u domaćem agrumarstvu upotrebljavaju vrste iz rodova Citrus,
Fortunella i Poncirus, a ne samo roda Citrus, to bolje odgovara skupni naziv
agrumi nego citrusi (Miljković, 1991).
Plodovi agruma su vrlo cijenjeno i traženo voće u svježem stanju i za
proizvodnju raznih prerađevina, među kojima se posebno ističu osvježavajući
napitci. Agrumi su nadasve vrijedno voće koje ima veliku dijetoterapeutsku
vrijednost, pa ih smatramo čuvarima zdravlja i prirodnim lijekom za mnoge
bolesti (Miljković, 1991).
Različite vrste roda Citrus, prvenstveno limun (Citrus limon (L.) Burm. f.),
gorka (Citrus aurantium L.) i slatka (Citrus sinensis (L.) Osbeck) naranča te
četrun (Citrus medica L.), uzgajaju se uzduž jadranske obale još od srednjeg
vijeka. Biljke agruma donosili su pomorci, a pronalazili su ih diljem svijeta na
putovanjima te ih sadili u svojim okućnicama. Mandarinka Unshiu (Citrus
unshiu Marcovitch) je relativno kasno introducirana na istočnu obalu Jadrana,
tek 30-tih godina XX. stoljeća, no zbog bolje adaptabilnosti na klimatske uvjete
ovog područja njen uzgoj se brzo proširio te je ubrzo postala glavna kultura
agruma (Bakarić, 1983).
Razvoj našega komercijalnog agrumarstva počeo je prije šest desetljeća u
dolini donje Neretve kod Opuzena. U razdoblju 1950.-1960. stjeću se prva
iskustva s mandarinkom Unshiu, sortom Owari. Od 1960. do 1970. godine u
tadašnjem PIK-u „Neretva“ i u nekim privatnim posjedima podižu se prvi
komercijalni nasadi mandarinke Unshiu te se počinju prikupljati i proučavati
nove sorte. Razdoblje od 1970. do 1980. godine značajno je po ekspanziji
nasada mandarinke na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, napose po
uvođenju u masovnu proizvodnju rane introducirane sorte Kawano wase, čime
je razdoblje berbe udvostručeno pomicanjem zriobe za dvadeset dana ranije. Od
1980. godine komercijalni nasadi šire se u priobalnom dijelu Dalmacije i na
otocima, osobito na Braču. U tom razdoblju su introducirane nove sorte agruma
različitih rokova berbe te je raspon berbe značajno povećan od rujna do prosinca
(Gatin, 1992). U tranzicijskom razdoblju tijekom devedesetih godina prošlog
stoljeća dolazi do raspada PIK-a „Neretva“ iz Opuzena, preuzimanja dijela
njegovih proizvodnih površina od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,
zapuštanja kolekcijskih, matičnih i pokusnih nasada agruma i neodržavanja
postojećeg agromelioracijskog sustava u donjoj Neretvi gdje je smještena
većina naših agrumika.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
117
U novijem razdoblju konsolidirano je domaće agrumarstvo, što se ponajprije
odnosi na samodostatnu i izvozno usmjerenu proizvodnju mandarinke Unshiu,
kao i uspostavu efikasnog sustava otkupa plodova mandarinke.
U tom kontekstu, cilj rada je utvrditi stanje proizvodnih kapaciteta i
proizvodnje agruma u Republici Hrvatskoj, tržište, potrošnju i
vanjskotrgovinsku razmjenu agruma, institucionalni i zakonodavni okvir
hrvatskoga agrumarstva, te identificirati osnovne čimbenike koji utječu ili mogu
utjecati na razvojnu perspektivu hrvatskoga agrumarstva u procesu pristupanja
Europskoj uniji.
METODE RADA I IZVORI PODATAKA
U radu su korištene metode osnovne analize vremenskog niza (bazni i
lančani indeksi) i SWOT analiza. Osnovna analiza vremenskog niza korištena je
za obradu i interpretaciju pojedinih sekundarnih podataka u svrhu deskriptivne
analize stanja hrvatskoga agrumarstva. Temeljem analize stanja, respektirajući
institucionalni okvir i okruženje, pomoću SWOT analize dat je prikaz osnovnih
čimbenika koji utječu ili mogu utjecati na razvoj agrumarske proizvodnje u
budućem razdoblju.
U radu su kao izvori sekundarnih podataka korištene publikacije Državnog
zavoda za statistiku RH, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
RH, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, zatim određeni zakonski
propisi RH, empirijski podaci iz proizvodne i gospodarske prakse, te
istraživanja drugih autora o ovoj tematici.
PROIZVODNI KAPACITETI I PROIZVODNJA AGRUMA U RH
Agrumi se u svijetu uzgajaju u području između 20° i 40° sjeverne i južne
zemljopisne širine (Bakarić, 1983). U Hrvatskoj se uzgajaju između 42° i 44°
sjeverne zemljopisne širine, što je zbog utjecaja tople morske struje koja se
kreće od juga prema sjeveru uzduž istočne jadranske obale, jedno od
najsjevernijih uzgojnih područja agruma u svijetu.
No, uzgoj agruma u Hrvatskoj je ipak zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta,
prvenstveno niskih zimskih temperatura, moguć samo u priobalnom području
od Trogira do Konavala te na otocima, i to samo na određenim povoljnim
mikroklimatskim položajima (Gatin i sur., 1983). Tabain (1975) s obzirom na
stupanj prikladnosti agroekoloških uvjeta i njihove specifičnosti unutar
uzgojnog područja agruma razlikuje sljedeće zone uzgoja: dubrovačko
područje, neretvansko područje, splitsko obalno područje, lošinjsko-zadarska
otočna skupina i zapadni obalni pojas Istre.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
118
Prevladava uzgoj mandarinke Unshiu, jedine od svih vrsta roda Citrus koja
redovito dozrijeva u našim agroekološkim uvjetima prije pojave mrazeva te je
stoga dominantna kultura agruma na području RH. Najveće površine agruma
pod mandarinkom Unshiu nalaze se u dolini rijeke Neretve. U ostalim zonama
areal uzgoja je ograničen opasnošću od pozebe, zemljištima lošijeg boniteta ili
nedostatkom vode. Manje površine komercijalnih nasada nalaze se i na
srednjodalmatinskim otocima, ponajviše na Braču i Visu.
Pogodna tla za proizvodnju agruma nalaze se na čitavom dubrovačkom
obalnom području (Konavle, Župa Dubrovačka, Rijeka Dubrovačka, područje
do rta poluotoka Pelješca s otocima: Koločep, Lopud, Šipan i Mljet), zatim
agrumarski položaji na otocima Korčula, Lastovo, Hvar i Vis. Uz to su povoljni
edafski uvjeti na području Opuzena i cijele neretvanske „blatije“, gdje je danas
najviše agruma (Čmelik i sur., 2010). Izdvojeno je ukupno 54.894 ha
poljoprivrednog zemljišta klase P-1 (pogodna zemljišta), P-2 (umjereno
pogodna zemljišta) i P-3 (ograničeno pogodna zemljišta) za uzgoj agruma u
Republici Hrvatskoj. Pri tom treba imati u vidu da različite voćne vrste često
konkuriraju za iste površine, a za značajan dio pogodnih površina također
konkuriraju maslina i vinova loza.
Za agrume općenito su najprikladnija tla lakše teksture, odnosno pjeskovitoilovaste,
ilovaste te glinasto-ilovaste teksture, dobro drenirana tla prozračna,
homogena po dubini, s dosta humusa, biološki vrlo aktivna, dobro opskrbljena
hranivima neutralne do slabo kisele reakcije (Miljković, 1991).
Tablica 1. Proizvodnja sadnog materijala agruma u RH u razdoblju 2001.-2010.
Table 1. Production of citrus planting material in the Republic of Croatia from
2001 to 2010
Godina
Year
Ukupna proizvodnja sadnog
materijala agruma (kom.)
Total production of citrus
planting material (no.)
Bazni indeksi proizvodnje
(2001. = 100)
Base indices of production
(2001 = 100)
Lančani indeksi
proizvodnje
Chain indices of
production
2001. 38.905 100,0 -
2002. 46.834 120,4 120,4
2003. 69.953 179,8 149,4
2004. 91.264 234,6 130,5
2005. 84.038 216,0 92,1
2006. 96.680 248,5 115,0
2007. 73.093 187,9 75,6
2008. 37.878 97,4 51,8
2009. 63.207 162,5 166,9
2010. 78.002 200,5 123,4
Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, 2011. i izračun autora
Source: Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, 2011 and author’s calculation
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
119
Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (2011) u
2010. godini proizvedeno je 78.002 sadnica agruma, s udjelom od 1,64 % u
ukupnoj proizvodnji voćnih sadnica u RH (Tablica 1.). U Hrvatskoj postoji 8
matičnih nasada agruma u kojima je umatičeno 585 stabala, a sadni materijal
agruma proizvodi 8 registriranih poslovnih subjekata.
Popisom poljoprivrede (Državni zavod za statistiku RH, 2003) evidentirano
je 15.344 poljoprivrednih kućanstava s agrumima, od kojih 77,3 % ima manje
od 1 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta (Tablica 2.). Također, evidentirano
je i 5 poslovnih subjekata s agrumima.
Tablica 2. Broj poljoprivrednih kućanstava s agrumima
Table 2. Number of agricultural households with citrus
Korišteno poljoprivredno zemljište (ha)
Utilised agricultural land (ha)
Broj poljoprivrednih kućanstava
Number of agricultural households
Udio (%)
Share (%)
do 0,10 2.351 15,3
0,11-0,50 7.123 46,4
0,51-1,00 2.386 15,6
1,01-2,00 1.722 11,2
2,01-3,00 740 4,8
3,01-5,00 475 3,1
5,01-10,00 355 2,3
10,01-20,00 140 0,9
više od 20,00 52 0,3
Ukupno-Total 15.344 100,0
Izvor: Popis poljoprivrede, Državni zavod za statistiku RH, 2003.
Source: Agricultural Census, Croatian Bureau of Statistics, 2003
Prema Popisu poljoprivrede (Državni zavod za statistiku RH, 2003) u
Hrvatskoj je evidentirano ukupno 1.256.991 stablo mandarinki i ostalog južnog
voća i 1.017.300 rodnih stabala, od čega 1.070.479 stabala na ukupnoj površini
od 1.099,9 ha u plantažnom uzgoju.
U Hrvatskoj je ukupna površina nasada mandarinke u 2009. godini bila
1.223 ha, što čini 0,09 % ukupno korištene poljoprivredne površine (Tablica 3.).
Povećanje površina pod mandarinkom tijekom posljednjih deset godina
upućuje na povećani interes za podizanjem novih nasada mandarinke. Međutim,
u prošlosti, a i u novijem razdoblju, tehnologija proizvodnje mandarinke
susretala se s brojnim poteškoćama povezanim s problemima klime, tla, ali i
primijenjene tehnologije proizvodnje, što dovodi do oscilacija u kvantiteti i
kvaliteti priroda (Romić i sur., 2007).
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
120
Tablica 3. Ukupna površina nasada mandarinke, naranče i limuna u RH u
razdoblju 2000.-2009.
Table 3. Total area of mandarin, orange and lemon orchards in the Republic of
Croatia from 2000 to 2009
Godina
Year
Ukupna površina nasada
mandarinke (ha)
Total area of mandarin
orchards (ha)
Ukupna površina nasada
naranče (ha)
Total area of orange
orchards (ha)
Ukupna površina nasada
limuna (ha)
Total area of lemon
orchards (ha)
2000. 902 153 109
2001. 1.089 153 111
2002. 1.103 154 114
2003. 1.099 162 119
2004. 1.093 146 114
2005. 1.132 130 104
2006. 1.188 146 109
2007. 1.201 158 109
2008. 1.213 159 109
2009. 1.223 160 1101)
1)ekspertna procjena
1)expert evaluation
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2009. i 2010.
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2009 and 2010
Ukupna površina nasada naranče u razdoblju 2000.-2009. godine kretala se
od 130 ha (2005.) do 162 ha (2003.), a nasada limuna od 104 ha (2005.) do 119
ha (2003.).
Prema baznom istraživanju o strukturi voćnjaka u RH površina intenzivnih
voćnjaka mandarinke u 2009. godini bila je 1.224 ha, naranče 41 ha, a limuna
27,6 ha (Državni zavod za statistiku RH, 2011). Intenzivni voćnjaci mandarinke
sudjeluju sa 6 % u strukturi ukupne površine intenzivnih voćnjaka u RH. U
sortnoj strukturi intenzivnih voćnjaka mandarinke najzastupljenije sorte su
Kavano wase (34,6 %), Chahara (21,4 %), Zorica rana (15,5 %) i Unshiu owari
(14,6 %). U intenzivnim voćnjacima naranče najzastupljenije sorte su
Washington Navel (91,9 %) i Domaća naranča (7,9 %), a u intenzivnim
voćnjacima limuna Lisbon (SRA 16) (68,9 %) i Meyer (16,5 %) (Državni zavod
za statistiku RH, 2011). U popis sorti voćnih vrsta upisano je 17 sorti
mandarinke, 7 sorti limuna, 6 sorti grejpfruta, 4 sorte naranče i dvije sorte
šedoka. Također, u popis podloga voćnih vrsta upisane su četiri vrste podloga za
agrume: Poncirus trifoliata, Citrus paradisi x Poncirus trifoliata, Citrus reshni
i Citrus aurantium (gorka naranča) (Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i
selo, 2011). Kod uzgoja agruma u graničnim proizvodnim područjima, kao što
je slučaj u nas, veće značenje imaju podloge otpornije na hladnoću, a među
njima se na prvom mjestu nalazi podloga Poncirus trifoliata (Miljković, 1991).
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
121
Terenska istraživanja i laboratorijske analize su pokazale da je većina
stabala agruma u Hrvatskoj, uključujući i matična stabla, zaražena nekom od
bolesti uzrokovanih virusima i/ili virusima sličnim organizmima (Rošin i sur.,
2009). Naročito je izražena zaraza Citrus tristeza virusom, jednim od
najopasnijih patogena agruma. Tretiranjem zaraženih biljaka povišenom
temperaturom (termoterapija) i cijepljenjem na bezvirusne sjemenjake podloge
in vitro (mikrocijepljenje) moguće je ozdraviti zaraženi biljni materijal od
uzročnika bolesti. Spomenutim postupcima i introdukcijom određenog
sortimenta dobiveno je 25 sorata mandarinke, limuna, naranče, grejpfruta i
drugih vrsta agruma bez poznatih bolesti te je uspostavljen predosnovni matični
nasad agruma na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, čime
su ostvareni preduvjeti za proizvodnju certificiranog sadnog materijala agruma
u nas (Rošin i sur., 2009).
S obzirom na gustoću sklopa, najveća površina intenzivnih voćnjaka
mandarinke nalazi se u razredu od 1.000 do 1.499 stabala/ha, naranče od 250 do
499 stabala/ha, a limuna od 750 do 999 stabala/ha (Tablica 4.).
Tablica 4. Neto površina voćnjaka agruma prema gustoći sklopa u 2009.
Table 4. Net area of citrus orchards, by planting density classes, 2009
Broj stabala/ha
Number of trees/ha
Mandarinka (ha)
Mandarin (ha)
Naranča (ha)
Orange (ha)
Limun (ha)
Lemon (ha)
manje od 249-less than 249 z1) 2,9 -
250 – 499 34,1 26,3 z
500 – 749 86,1 1,8 3,3
750 – 999 355,7 z 17,9
1.000 – 1.499 489,6 2,2 1,4
1.500 – 1.999 142,6 7,1 4,4
2.000 – 2.499 50,6 - -
2.500 – 2.999 41,8 z 0,5
3.000 i više-3.000 and more 22,9 z z
Ukupno-Total 1.224,0 41,0 27,6
1) podatak radi povjerljivosti nije objavljen
1) data are not published for confidentiality reasons
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2011.
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2011
U starosnoj strukturi intenzivnih voćnjaka mandarinke, 26 % je mlađih
nasada od 10 godina, polovica je stara između 10 i 25 godina, dok je 24 %
nasada starijih od 25 godina, što pokazuje na razmjerno povoljnu starosnu
strukturu intenzivnih voćnjaka mandarinke (Tablica 5.).
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
122
Tablica 5. Neto površina voćnjaka agruma prema starosti u 2009.
Table 5. Net area of citrus orchards, by age, 2009
Starost voćnjaka (godine)
Age of orchards (years)
Mandarinka (ha)
Mandarin (ha)
Naranča (ha)
Orange (ha)
Limun (ha)
Lemon (ha)
0 – 4 123,1 26,4 19,1
5 – 9 198,4 z1) 6,0
10 – 14 268,7 z z
15 – 24 344,0 9,8 2,4
20 i više-20 and more - - -
25 i više-25 and more - - -
25 – 39 270,3 - -
40 i više-40 and more 19,5 3,0 -
1) podatak radi povjerljivosti nije objavljen
1) data are not published for confidentiality reasons
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2011.
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2011
Ukupna proizvodnja mandarinke u razdoblju od 2001. do 2010. godine
kretala se od 8.067 t (2005.) do 55.486 t (2010.), što upućuje na veliko
kolebanje ukupnog obujma proizvodnje u pojedinim proizvodnim godinama
tijekom analitičkog razdoblja (Tablica 6.). Pri tome je važno ukazati kako su u
posljednjem petogodišnjem razdoblju (2006.-2010.) ostvareni značajno veći
ukupni prirodi plodova mandarinke u odnosu na prethodno petogodišnje
razdoblje (2001.-2005.).
Tablica 6. Ukupna proizvodnja mandarinke, naranče i limuna u RH u razdoblju
2001.-2010.
Table 6. Total mandarin, orange and lemon production in the Republic of Croatia
from 2001 to 2010
Godina
Year
Ukupna proizvodnja
mandarinke (t)
Total production
of mandarin (t)
Ukupna proizvodnja
naranče (t)
Total production of
orange (t)
Ukupna proizvodnja
limuna (t)
Total production
of lemon (t)
2001. 18.995 619 515
2002. 16.057 534 484
2003. 11.102 491 449
2004. 15.649 352 409
2005. 8.067 601 225
2006. 42.120 588 230
2007. 43.139 554 486
2008. 50.138 464 260
2009. 37.500 559 249
2010. 55.486 216 226
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2011.
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2011
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
123
Ukupna proizvodnja naranče u razdoblju od 2001. do 2010. godine kretala
se od 216 t (2010.) do 619 t (2001.), a limuna od 225 t (2005.) do 515 t (2001.),
što pokazuje veliko kolebanje ukupnog obujma proizvodnje ovih kultura u
pojedinim proizvodnim godinama tijekom analitičkog razdoblja. Tijekom
analitičkog razdoblja u dvije proizvodne godine ukupna proizvodnja limuna bila
je veća od naranče.
Na temelju prethodnog pregleda stanja razvidno je da se proizvodni
kapaciteti i proizvodnja agruma u RH najvećim dijelom odnose na mandarinku,
koja u strukturi domaće voćarske proizvodnje sudjeluje sa 17 % i nalazi se na
drugom mjestu, iza jabuke (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja RH, 2009).
TRŽIŠTE I POTROŠNJA AGRUMA U RH
Prema podacima FAOSTAT-a (2011) proizvodnja agruma čini oko petine
svjetske voćarske proizvodnje, dok njihova potrošnja iznosi oko trećine od
ukupne svjetske potrošnje voća.
U Hrvatskoj je godišnji prosjek potrošnje južnog voća (bez banana) po
članu kućanstva u 2009. godini iznosio 12,9 kg (Državni zavod za statistiku RH,
2010).
Prosječne proizvođačke cijene mandarinke na domaćem tržištu u posljednjih
šest godina kretale su se od 2,39 kn/kg (2006.) do 4,63 kn/kg (2005.) (Tablica
7.).
Tablica 7. Prosječne proizvođačke cijene mandarinke u RH u razdoblju 2005. -
2010.
Table 7. Average producers prices of mandarin in the Republic of Croatia from
2005 to 2010
Godina
Year
Prosječna proizvođačka cijena
(kn/kg)
Average producers price
(HRK/kg)
Bazni indeksi cijene
(2005. = 100)
Base indices of price
(2005 = 100)
Lančani indeksi cijene
Chain indices of price
2005. 4,63 100,0 -
2006. 2,39 51,6 51,6
2007. 2,66 57,5 111,3
2008. 2,95 63,7 110,9
2009. 2,95 63,7 100,0
2010. 2,93 63,3 99,3
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2010. i 2011. i izračun autora
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2010 and 2011 and author’s calculation
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
124
Na temelju Odluke Vlade RH o sufinanciranju troškova otkupa i
skladištenja mandarinki Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
je s 0,70 kn/kg sufinanciralo otkupljivačima troškove otkupa i skladištenja
mandarinki berbe 2010. godine, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 2,90
kn/kg (cijena bez PDV-a) (NN br. 117/10). Sufinanciran je otkup do 55.000
tona mandarinki proizvedenih u RH u 2010. godini. Minimalna količina
mandarinki čiji se otkup sufinancirao je 1.000 tona po jednom otkupljivaču.
Sufinancirala se mandarinka otkupljena do 20. prosinca 2010. godine.
Također, Odlukom Vlade RH o sufinanciranju troškova otkupa i
skladištenja mandarinki smanjene kvalitete, berbe 2010. godine odobreno je
Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sufinanciranje troškova
otkupa i skladištenja mandarinki smanjene kvalitete, berbe 2010. godine, tako
da se za otkup mandariki isplati otkupljivačima iznos od 0,70 kn/kg, pod
uvjetom da ponuđene količine mandarinki smanjene kvalitete otkupe po
minimalnoj cijeni od 1,50 kn/kg. Za sufinanciranje otkupa i skladištenja 6.000 t
mandarinki smanjene kvalitete, berba 2010. godine, Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja osiguralo je 4.200.000,00 kn u Državnom proračunu
Republike Hrvatske za 2011. godinu.
Otkup mandarinki se sufinancira već šest godina, što je potaklo i izvoz
mandarinki na tržišta u okruženju. U tom razdoblju povećani su jedinični i
ukupni iznosi sufinanciranja troškova otkupa i skladištenja mandarinki, kao i
ukupne sufinancirane količine mandarinki iz domaće proizvodnje. Ova mjera
donesena je u cilju zaštite domaćih proizvođača, kako ne bi bili ucjenjivani na
tržištu i kako bi im se osigurala zajamčena cijena.
Ukupno 13 tvrtki otkupljuje plodove mandarinke, a veliki otkupljivači su
Agrofructus d.o.o. (u sastavu koncerna Agrokor), Jesenska d.o.o., Vagros d.o.o.,
Frigo Bonsai d.o.o. i Mandarinko d.o.o.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (2011) u
2010. godini najviša prosječna cijena mandarinke na veletržnicama bila je u 9.
tjednu i iznosila je 8,50 kn/kg, a najniža prosječna cijena mandarinke bila je u
52. tjednu i iznosila je 3,59 kn/kg.
Najviša prosječna cijena mandarinke na tržnicama u 2010. godini iznosila je
12,79 kn/kg u 11. tjednu, dok je najniža prosječna cijena iznosila 6,03 kn/kg u
47. tjednu. U prodavaonicama je najviša prosječna cijena mandarinke u 2010.
godini iznosila u 11. tjednu 11,99 kn/kg, dok je u 44. tjednu bila najniža 5,04
kn/kg.
U svim promatranim godinama na veletržnicama, tržnicama i u
prodavaonicama najniže prosječne cijene mandarinke bile su od sredine
studenog do konca prosinca.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
125
Kada je riječ o tržištu sadnog materijala agruma, cjelokupna domaća
proizvodnja sadnica agruma plasira se na domaćem tržištu, a kao prodajni
kanali koriste se rasadnici, vrtni centri, prodajni sajmovi, veliki trgovački centri
s poljoprivrednim asortimanom i poljoprivredne ljekarne.
Cijene sadnica mandarinke na domaćem tržištu u posljednjih šest godina
kretale su se od 21,46 kn/kom. (2008.) do 27,79 kn/kom. (2010.) (Tablica 8.).
Tablica 8. Cijene sadnica mandarinke u RH u razdoblju 2005.-2010.
Table 8. Prices of mandarin planting material in the Republic of Croatia from
2005 to 2010
Godina
Year
Cijena (kn/kom.)
Price (HRK/no.)
Bazni indeksi cijene (2005. = 100)
Base indices of price (2005 = 100)
Lančani indeksi cijene
Chain indices of price
2005. 22,35 100,0 -
2006. 22,53 100,8 100,8
2007. 22,01 98,5 97,7
2008. 21,46 96,0 97,5
2009. 27,03 120,9 126,0
2010. 27,79 124,3 102,8
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2010. i 2011. i izračun autora
Source: Croatian Bureau of Statistics, 2010 and 2011 and author’s calculation
Tablica 9. Vanjskotrgovinska bilanca RH za agrume (CT 0805) u razdoblju 2001.-
2010.
Table 9. Foreign trade balance of the Republic of Croatia for citrus (CT 0805)
from 2001 to 2010
Godina
Year
Uvoz
Import
Izvoz
Export
Bilanca
Balance
u tonama
in tonnes
u USD
in USD
u tonama
in tonnes
u USD
in USD
u tonama
in tonnes
u USD
in USD
2001. 40.774 13.259.421 6.258 2.782.573 -34.516 -10.476.848
2002. 40.352 14.271.585 2.428 1.435.687 -37.924 -12.835.898
2003. 43.254 21.035.439 1.895 1.532.535 -41.359 -19.502.904
2004. 41.305 23.955.296 13.572 6.252.624 -27.733 -17.702.672
2005. 44.116 26.900.642 2.025 1.358.709 -42.091 -25.541.933
2006. 45.080 26.464.799 20.918 10.084.425 -24.162 -16.380.374
2007. 50.719 35.256.442 20.520 14.330.039 -30.199 -20.926.403
2008. 44.966 42.737.644 32.064 19.677.402 -12.902 -23.060.242
2009. 46.415 36.191.755 22.955 17.647.677 -23.460 -18.544.078
2010. 45.249 37.264.231 41.505 27.110.002 -3.744 -10.154.229
Izvor: TISUP i Carinska uprava RH, 2011.
Source: Market Information System in Agriculture and Customs Administration of the Republic of Croatia,
2011
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
126
Vanjskotrgovinska bilanca RH za agrume (svježe ili suhe) u razdoblju
2001.-2010. godine je u svim godinama negativna, a najveći vanjskotrgovinski
deficit zabilježen je u 2005. godini (Tablica 9.).
U posljednjem petogodišnjem razdoblju količinski vanjskotrgovinski deficit
za agrume kretao se u rasponu od 3.744 t (2010.) do 30.199 t (2007.), dok se
vrijednosni vanjskotrgovinski deficit kretao u rasponu od 10.154.229 USD
(2010.) do 23.060.242 USD (2008.)
Prema podacima koji su dobiveni od Hrvatskog centra za poljoprivredu,
hranu i selo u 2009./2010. godini u RH je uvezeno ukupno 5.000 sadnica
agruma, od čega 2.500 sadnica mandarinke, 1.500 sadnica limuna, te po 500
sadnica naranče i grejpfruta.
INSTITUCIONALNI I ZAKONODAVNI OKVIR AGRUMARSTVA U RH
Institucijska podrška agrumarskom sektoru, obuhvaća djelovanje tijela
državne uprave, jedinica područne i lokalne samouprave, ustanova, te različitih
oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih gospodarstava.
Djelovanje prethodno navedenih subjekata u okviru njihovog djelokruga rada i
nadležnosti usmjereno je ka podizanju konkurencijske sposobnosti hrvatskoga
agrumarstva, poglavito u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Zakonodavna osnova u području agrumarstva obuhvaća sljedeće propise:
• Zakon o poljoprivredi (NN br. 149/09),
• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 152/08, 21/10, 39/11 i
63/11),
• Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN br.
92/10 i 124/11),
• Pravilnik o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj
proizvodnji (NN br. 10/10),
• Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (NN br.
89/11),
• Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti
poljoprivrednog bilja (NN br. 140/05, 35/08 i 55/11),
• Zakon o biljnom zdravstvu (NN br. 75/05),
• Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN
br. 139/10),
• Zakon o hrani (NN br. 46/07, 155/08 i 55/11),
• Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN br. 149/09 i
22/11),
• Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće (NN br. 77/10, 59/11,
142/11 i 154/11),
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
127
• Pravilnik o proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN
br. 4/10 i 120/10),
• Uredba o potporama proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i
povrća (NN br. 70/10).
Zakon o poljoprivredi (NN br. 149/09) je „krovni zakon“ kojim se uređuju
ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja
poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska
potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i
inspekcijski nadzor.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 152/08, 21/10, 39/11 i 63/11)
uređuje zaštitu, korištenje i promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta,
raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost
Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog
zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor.
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN br. 92/10
i 124/11) uređuju se izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja, posebna potpora
poljoprivredi, upravni i inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Prema ovom
Zakonu izravna plaćanja u agrumarstvu obuhvaćaju osnovno plaćanje po
poljoprivrednoj površini za ostale vrste korištenja zemljišta u maksimalnom
jediničnom iznosu od 2.100,00 kn/ha, te u sklopu mjera ruralnog razvoja za
2012. i 2013. godinu potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u iznosu
do 4.300,00 kn/ha i integriranu poljoprivrednu proizvodnju u iznosu do 800,00
kn/ha.
Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji
(NN br. 10/10) propisuju se uvjeti višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj
proizvodnji, obveznici i kontrola ispunjavanja uvjeta, sankcije za
neispunjavanje uvjeta, te rokovi u kojima ispunjavanje uvjeta postaje obveza u
ostvarivanju prava na izravna plaćanja.
Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (NN br. 89/11)
propisuju se uvjeti dobre poljoprivredne i okolišne prakse, obveznici i kontrola
ispunjavanja uvjeta, način umanjenja prava za neizvršavanje obveza i rokovi u
kojima ispunjavanje uvjeta postaje obveza u ostvarivanju prava na izravna
plaćanja.
Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog
bilja (NN br. 140/05, 35/08 i 55/11) uređuje proizvodnju, stavljanje na tržište i
uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, priznavanje sorti
poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje
sorti poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju njega, inspekcijski nadzor kao i druga
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
128
pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog
sjemenarstva i rasadničarstva.
Zakonom o biljnom zdravstvu (NN br. 75/05) uređuje se zdravstvena zaštita
bilja, uključujući i biološku zaštitu bilja; mjere sprječavanja unošenja i širenja te
mjere suzbijanja štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i drugim
nadziranim predmetima; način prikupljanja i razmjene podataka i informacija te
informacijski sustav; financiranje, naknade i odštete; ustroj i provedba
zdravstvene zaštite bilja i inspekcijski nadzor.
Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN br.
139/10) uređuje ciljeve i načela ekološke proizvodnje, proizvodna pravila,
označavanje ekoloških proizvoda, kontrolu nad ekološkom proizvodnjom,
uvjete kojima moraju udovoljiti kontrolna tijela, upravni i inspekcijski nadzor te
temelj za održivi razvoj ekološke proizvodnje uz osiguravanje učinkovitog
funkcioniranja tržišta, zaštitu tržišnog natjecanja, osiguravanje povjerenja
potrošača i zaštitu interesa potrošača.
Zakon o hrani (NN br. 46/07, 155/08 i 55/11) uređuje temelj za osiguranje
visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom,
uzimajući u obzir posebice razlike u opskrbi hranom, uključujući tradicionalne
proizvode, pritom osiguravajući učinkovito funkcioniranje tržišta.
Zakonom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN br. 149/09 i
22/11) propisuju se način i mjere uređenja tržišta u pojedinim sektorima
poljoprivrednih proizvoda, uvjeti za aktiviranje pojedinih mjera uređenja tržišta,
korisnici u provedbi navedenih mjera, njihova kontrola te upravni i inspekcijski
nadzor.
Pravilnikom o tržišnim standardima za voće i povrće (NN br. 77/10, 59/11,
142/11 i 154/11) propisuju se tržišni standardi za voće i povrće, način
provođenja kontrole i izvješćivanja o usklađenosti voća i povrća s propisanim
tržišnim standardima, način i postupak provedbe inspekcijskog nadzora te mjere
i rad inspektora. Uz opći tržišni standard kojem treba udovoljavati voće i povrće
namijenjeno prodaji u svježem stanju, posebnim tržišnim standardima, kod
stavljanja na tržište u svježem stanju, trebaju udovoljavati sljedeće vrste agruma
za opskrbu potrošača u svježem stanju, isključujući agrume za preradu:
• limun sorata uzgojenih od vrste Citrus limon (L.) Burm. f.,
• mandarinke sorata uzgojenih od vrste Citrus reticulata Blanco,
uključujući Satsuma mandarinke (Citrus unshiu Marcow.), klementine
(Citrus clementina Hort. ex Tan.), obične mandarinke (Citrus deliciosa
Ten.) i tangerine (Citrus tangerina Hort. ex Tan.) koje se uzgajaju od
tih vrsta i njihovih hibrida,
• naranče sorata uzgojenih od vrste Citrus sinensis (L.) Osb.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
129
Posebni tržišni standardi za agrume obuhvaćaju odredbe o kvaliteti sa
svrhom definiranja zahtjeva kvalitete agruma nakon pripreme i pakiranja,
odredbe o veličini plodova agruma i dopuštenim odstupanjima u pogledu
kvalitete i veličine, te odredbe o prezentiranju i označavanju agruma.
Pravilnik o proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN br.
4/10 i 120/10) propisuje uvjete priznavanja proizvođačkih organizacija,
udruženja proizvođačkih i sektorskih organizacija te način i uvjete podnošenja
plana priznavanja proizvođačkih grupa. Uredbom o potporama proizvođačkim
organizacijama u sektoru voća i povrća (NN br. 70/10) propisuju se uvjeti i
način provedbe mjera uređenja tržišta u sektoru voća i povrća, a odnose se na
sustav posebnih pomoći u vidu potpora proizvođačkim organizacijama i potpora
financiranju njihovih operativnih fondova i operativnih programa.
U novijem razdoblju donošenjem zakonskih i podzakonskih propisa iz
područja poljoprivrede i hrane koji se u pojedinim odredbama odnose i
primjenjuju na agrumarski sektor ostvaren je visoki stupanj usklađenosti
zakonodavstva koje uređuje ovaj sektor između RH i EU.
SWOT ANALIZA HRVATSKOGA AGRUMARSTVA
Temeljem analize stanja, respektirajući institucionalni okvir i okruženje,
pomoću SWOT analize sažeto su prikazani osnovni čimbenici koji utječu ili
mogu utjecati na razvoj agrumarske proizvodnje u budućem razdoblju (Tablica
10.).
Tablica 10. SWOT analiza agrumarske proizvodnje
Table 10. SWOT analysis of citrus production
Snage-Strengths Slabosti-Weaknesses
- tradicija uzgoja agruma
- citrus-growing tradition
- razmjerno povoljni agroekološki uvjeti za
proizvodnju mandarinke Unshiu
- relatively favourable agro-ecological
conditions for the production of Unshiu
mandarin
- samodostatnost domaće proizvodnje
mandarinke
- self-sufficiency of domestic mandarin
production
- izvoz značajnog dijela domaće proizvodnje
mandarinke
- exports of a significant part of domestic
mandarin production
- kolebanje priroda
- yield oscillation
- neodržavanje postojećeg agromelioracijskog
sustava u donjoj Neretvi gdje je smještena većina
proizvodnih površina (agrumika)
- failure to maintain the existing agro-melioration
system in the lower Neretva River, where there are
most of production areas (citrus orchards)
- veliki broj fragmentiranih parcela na kojima se
uzgajaju agrumi
- a large number of fragmented lots where citrus
trees are grown
- nepostojanje preradbenih kapaciteta
- lack of processing capacity
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
130
Snage-Strengths Slabosti-Weaknesses
- blizina izvoznog tržišta
- proximity of export markets
- uspostava efikasnog sustava otkupa plodova
mandarinke
- establishment of an efficient system of
mandarin fruit purchase
- povećano zanimanje za bavljenje
agrumarstvom
- increased interest in deal citrus growing
- neodgovarajuća razina upravljačkih i marketinških
znanja agrumara
- inappropriate level of citrus growers’ managing
and marketing knowledge
- slaba poslovna povezanost gospodarskih subjekata
u agrumarstvu
- poor business connection between participants in
citrus production
- nedovoljno praćenje i kontrola agruma na domaćem
tržištu
- insufficient monitoring and control of citrus in
domestic market
Prilike-Opportunities Prijetnje-Threats
- izvozna usmjerenost domaće proizvodnje
mandarinke
- export orientation of domestic mandarin
production
- sufinanciranje otkupljivačima troškova otkupa
i skladištenja mandarinki
- co-financing costs of purchasing and storing
mandarins
- proširenje proizvodnog asortimana s vrlo ranim
kultivarima mandarinke Unshiu
- expansion of product assortment with very
early cultivars of Unshiu mandarin
- proširenje proizvodnog asortimana s
prerađevinama od agruma
- expansion of assortment of citrus products
- povećanje obujma domaće proizvodnje
naranče i limuna
- increase of domestic orange and lemon
production
- okrupnjavanje proizvodnje i prodaje
- consolidation of production and sale
- revizija/aktualizacija Operativnog programa
podizanja trajnih nasada
- improved and corrected version of the
Operational Programme of raising permanent
plantations
- postojeća institucijska podrška
- present institutional support
- razmjerno povoljni uvjeti kreditiranja
- relatively favourable loan conditions
- neosmišljeni i stihijski razvoj domaćeg agrumarstva
- unplanned and unorganised development of
domestic citrus-growing
- nerealna percepcija razvojnih ograničenja i
mogućnosti
- unrealistic perception of development constraints
and opportunities
- usklađivanje s propisanim posebnim tržišnim
standardima za agrume
- harmonisation with prescribed specific market
standards for citrus fruits
- harmonizacija našeg poljoprivrednog zakonodavstva
s EU–poljoprivrednim zakonodavstvom
- harmonisation of our agriculture legislation with the
EU agriculture legislation
- pritisak jeftinijih supstituta iz uvoza
- pressure from cheap imported substitutes
- ograničena mogućnost okrupnjavanja zemljišta
- limited possibility of land consolidation
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
131
ZAKLJUČAK
U Hrvatskoj se agrumi uzgajaju između 42° i 44° sjeverne zemljopisne
širine, što je zbog utjecaja tople morske struje koja se kreće od juga prema
sjeveru uzduž istočne jadranske obale, jedno od najsjevernijih uzgojnih
područja agruma u svijetu.
Proizvodni kapaciteti i proizvodnja agruma u RH najvećim dijelom odnose
se na mandarinku Unshiu, jedinu od svih vrsta roda Citrus koja redovito
dozrijeva u našim agroekološkim uvjetima prije pojave mrazeva. Najveće
površine agruma pod mandarinkom Unshiu nalaze se u dolini rijeke Neretve.
Povećanje površina pod mandarinkom tijekom posljednjih deset godina upućuje
na povećani interes za podizanjem novih nasada mandarinke.
Domaće tržište u novijem razdoblju karakterizira stabilnost proizvođačkih
cijena i sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja mandarinki, što je potaklo i
izvoz mandarinki na tržišta u okruženju. Proizvodno-potrošna bilanca pokazuje
samodostatnost domaće proizvodnje mandarinke, međutim vanjskotrgovinska
bilanca RH za agrume tijekom posljednjih deset godina je negativna zbog
prevladavajućeg uvoza ostalih vrsta agruma.
Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti treba
usmjeriti tako da maksimalno iskoriste samodostatnost i izvoznu usmjerenost
domaće proizvodnje mandarinke, efikasni sustav otkupa plodova mandarinke,
kao i postojeću institucijsku podršku agrumarstvu, uz usklađivanje s propisanim
posebnim tržišnim standardima za agrume, kako bi se povećala konkurencijska
sposobnost hrvatskoga agrumarstva, te izbjegle prijetnje globalnoga
institucionalnog i tržišnog pritiska.
LITERATURA
BAKARIĆ, P. 1983. Uzgoj mandarine Unšiu. Stanica za južne kulture,
Dubrovnik.
BAZNO ISTRAŽIVANJE O STRUKTURI VOĆNJAKA – konačni podaci,
stanje 01. lipnja 2009. godine 2011. Državni zavod za statistiku RH.
BILJNA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ od 2000. do 2007.
2009. Državni zavod za statistiku RH.
CIJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I DOBARA UTROŠENIH U
POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU od 2005. do 2009. 2010. Državni
zavod za statistiku RH.
CIJENE U POLJOPRIVREDI U 2010. - 2011. Državni zavod za statistiku RH.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
132
ČMELIK, Z., HUSNJAK, S., STRIKIĆ, F., RADUNIĆ, M. 2010.
Regionalizacija voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Pomologia
Croatica 1-2, 13-36.
EVIDENCIJA PROIZVODNJE VOĆNIH SADNICA I LOZNIH CIJEPOVA U
2010. godini 2011. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
FAOSTAT, <http://faostat.fao.org>. Pristupljeno 15. srpnja 2011.
GATIN, Ž., TABAIN, F., ADAMIČ, F., PLAMENAC, M., BAKARIĆ, P.,
KALEB, M. 1983. Sortiment citrusa i pitanja introdukcije. Jugoslovensko
voćarstvo 63/64, 61-70.
GATIN, Ž. 1992. Ugrožen unikatni genofond agruma u Hrvatskoj. Hrvatski
voćarski glasnik 1-4, 10-13.
HRVATSKA POLJOPRIVREDA 2009. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja RH.
Javni natječaj za za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja mandarina,
Narodne novine br. 117/10.
MILJKOVIĆ, I. 1991. Suvremeno voćarstvo. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U 2010. - 2011. Državni zavod za
statistiku RH.
POPIS POLJOPRIVREDE 2003. - 2003. Državni zavod za statistiku RH.
Popis sorti voćnih vrsta 2011. - 2011. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i
selo.
PRAVILNIK O UVJETIMA VIŠESTRUKE SUKLADNOSTI U
POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI, Narodne novine br. 10/10.
PRAVILNIK O DOBRIM POLJOPRIVREDNIM I OKOLIŠNIM UVJETIMA,
Narodne novine br. 89/11.
PRAVILNIK O TRŽIŠNIM STANDARDIMA ZA VOĆE I POVRĆE,
Narodne novine br. 77/10, 59/11, 142/11 i 154/11.
PRAVILNIK O PROIZVOĐAČKIM ORGANIZACIJAMA U SEKTORU
VOĆA I POVRĆA, Narodne novine br. 4/10 i 120/10.
ROMIĆ, D. [voditelj projekta] 2007. Kontrola tehnologije uzgoja i kvalitete
mandarine u dolini Neretve. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
ROŠIN, J., HANČEVIĆ, K., RADUNIĆ, M. 2009. Predosnovni matični nasad
agruma. Pomologia Croatica 3-4, 129-139.
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
133
STATISTIČKI LJETOPIS REPUBLIKE HRVATSKE 2009., 2009. Državni
zavod za statistiku RH.
STATISTIČKI LJETOPIS REPUBLIKE HRVATSKE 2010. 2010. Državni
zavod za statistiku RH.
TABAIN, F. 1975. Uzgoj agruma. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
TRŽIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV U POLJOPRIVREDI,
<http://www.tisup.mps.hr/>. Pristupljeno 10. rujna 2011.
UREDBA O POTPORAMA PROIZVOĐAČKIM ORGANIZACIJAMA U
SEKTORU VOĆA I POVRĆA, Narodne novine br. 70/10.
ZAKON O POLJOPRIVREDI, Narodne novine br. 149/09.
ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Narodne novine br. 152/08,
21/10, 39/11 i 63/11.
ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM
RAZVOJU, Narodne novine br. 92/10 i 124/11.
ZAKON O EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI I OZNAČAVANJU EKOLOŠKIH
PROIZVODA, Narodne novine br. 139/10.
ZAKON O SJEMENU, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog
bilja, Narodne novine br. 140/05, 35/08 i 55/11.
ZAKON O BILJNOM ZDRAVSTVU, Narodne novine br. 75/05.
ZAKON O UREĐENJU TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA,
Narodne novine br. 149/09 i 22/11.
ZAKON O HRANI, Narodne novine br. 46/07, 155/08 i 55/11.
Rad je sažeta obrada završnog rada Luke Cukrova naslova «Pregled stanja i
perspektiva razvoja hrvatskoga agrumarstva», obranjenog na preddiplomskom
međusveučilišnom studiju Mediteranska poljoprivreda u Splitu 28. rujna 2011.
godine pod mentorstvom mr. sc. Josipa Gugića, v. pred.
Adresa autora - Authors’ addressess:
mr. sc. Josip Gugić, viši predavač
Veleučilište „Marko Marulić“
Petra Krešimira IV. 30, 22300 Knin
e-mail: jgugic@veleknin.hr
Luka Cukrov, univ. bacc. ing. agr.
Šižgorićeva 7, 21000 Split
e-mail: luka.cuki@gmail.com
J. Gugić i L. Cukrov: Pregled stanja i perspektiva razvoja
hrvatskoga agrumarstva
134

Offline adriano

  • Jubaea
  • *
  • Postova: 1405
  • Karma: +0/-0
    • Email

Offline specijalac

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 286
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Muški
Odg: Limun, mandarine, klementine i ostali citrusi
« Odgovori #764 u: Svibanj 15, 2012, 15:45:38 poslijepodne »
ocekivano bogata ponuda mandarina  :thumb_up: ostalo nije bas nesto... :icon_neutral: