C. humilis sam vidio u jednom dvorištu, ali vjerojatno je ukopan zajedno s posudom u zemlju...trebao bih sačekati zimu i vidjeti je li još uvijek tamo (mada postoji mogućnost da je netku istu palmu pobrkao s T. fortunei pa ju posadio vani). Naime, ljudi dosta funkcioniraju po sistemu da sade ono što vide kod drugih u dvorištima pa je za sad tako jedino zastupljen T. fortunei. Bilo je slučajeva da im palma naraste toliko velika da postane totalno nepraktično seliti ju svake godine van-unutra pa su bile ostavljane vani i eto preživljavale (kao bugarski slučaj u Plovdivu

) Kad bi bilo posađenih Sabala minora i Rhapidophyllum hystrixa (koji bi barem u teoriji trebali ići bez problema u Zagrebu) na nekim frekventnijim gradskim pozicijama onda bi se i oni brzo proširili.
Slažem se s Verudom da bi u najtoplijim zonama grada mogle uspijevati i neke manje otporne vrste, naravno na posebno zaštićenim pozicijama. Takve pozicije su npr. dvorišta starih zgrada u centru grada koja su zaštićena sa svih strana od vjetra i ispuštaju toplinu ili mikrolokaliteti koje je naveo Sedum u jednoj od tema.
C. humilis bi bilo relativno lako štiti pa bi se s njim dalo pokušati. Prošle godine je jedan P. canariensis preživio tek uz manja oštećenja (postavio sam negdje njegovu sliku), dok su druga dva na Savskoj cesti nažalost otišla u vječna lovišta. Ovaj clučaj P. canariensisa može pružiti dobru sliku o razlici nekih klimatskih mikrolokaliteta u gradu. Mislim da bi se slično moglo pokušati i u Beogradu koji također ima svoje toplije zone.
Najstariji primjerak T. fortunei u gradu (za koji ja znam) je onaj nasuprot tramvajske stanice (tram. br. 14 i 8) koji daje već nekoliko godina sjeme, no ne znam koliko je star...možemo samo pretpostavljati o tome na osnovu njegovih slika