Nema posolice svugdje,ima je samo tamo gdje bura puše preko mora,tako da je na sjevernom Jadranu ima samo na otocima,kao i na otocima srednjeg i južnog Jadrana.Na kopnu posolice ima samo oko Zadra,nažalost,jer tu bura donese sol koju digne u Velebitskom kanalu te na Novigradskom i Karinskom moru.Još samo na nekim mjestima pod Velebitom uz samu obalu zna biti posolice,na mjestima gdje je obala vrlo strma bura stvara vakum koji usisa vodenu prašinu koju bura podiže na moru,jedinstvena pojava koju možete doživiti ako se vozite magistralom za vrijeme olujne bure.Baška je u svakom slučaju extrem,nisam bio nikad tamo ali gledajući kartu mislim da je tamo pravi podvig bilo što sačuvati od bure i posolice.
Imam par mladih
Ph. theophrastii u pitaru i dosad se tu dobro i živahno drže, osim što su dobili mozaično svjetle pjegice na starijim listovima (slične kao i većina Yucca), ali im mlada koplja normalno rastu i zasad bar djeluju poluotporno.
Kako djeluje zračna posolica na našim sjevernim otocima je jasno vidljivo na satelitskim slikama Kvarnera, gdje su cijela sjeverostočna strana Paga i jugoistok Krka od Vrbnika do Stare Baške svjetlije-bijeli, a drugi djelovi istih otoka bez bure i soli su normalno zeleni kao i ostali na Jadranu, dok su kod samog Senja otoci Prvić i Goli iz satelita posve bijeli. Dužim mjerenjima kod Baške 100m od mora je nadjeno da tu godišnje prosječno napada oko
52kg soli po metru, što teško podnose tek malobrojne palme i drugi kržljavi egzoti. Probao sam desetljećima razne palme i egzote posadit na najburniji senjski Prvić, ali je već prve godine od soli i bure zamalo sve tu pokrepalo, osim Opuntia i kržljavi grmić Ailanthus (tj. ako ga želite zaustaviti - treba ga dobro i uporno dosoliti pa prestane rasti).