Rjeka-Crikvenica

[branimir]

Krenuo sam neki dan u potragu za Trachycarpusima Hrvatskog primorja.
Na moje iznenađenje ima ih možda i previše gotovo na svakom koraku.


TRSAT

U tom djelu grada nalaze se mnogobrojni Trachycarpusi od kojih su mnogi dobro razvijeni i visoki.







CRiKVENICA

Trachycarpusa na svakom koraku, meni je bio zanimljiv jedan ogoljelog debla i drugi oštečenog debla.



Svi chamaeropsi koje sam u Crkvenici vidio imaju nešto vece listove od onih na koje sam navikao.
Neznam jeli to do klime ili vrste, nažalost pored njih nisam stavio nista za usporedbu velicine.



Na drugoj fotografiji se može vidjeti kako je ljepo rješen dio za park uz more.



Da, ljevo od Chamaeropsa je Washingtonia, no prije toga bih skrenuo pažnju na Kanarske datulje



Desno je stari P. canariensis sa oštečenjem na deblu vjerojatno od neke pogubne zime.



Kakve li slucajnosti ostecenje na desnoj slici podsjeca na ljudsku lubanju.
Sakupio sam nekoliko njegovih sjemenki sa poda, jako su zdrave i u odlicnom stanju.

Evo nas napokon i na Washingtonijama koje zbog žurbe nisam detaljnije fotgrafirao..
..no koliko sam vidio nemaju oštečenja.



To bi bilo to, nažalost neznam u kojoj je fazi koja palma posađena pa nemogu uspoređivati odoljevanje hladnoci
jer mozda nisu bile tamo u isto vrijeme.

[Veruda]

Ova kanarka u Crikvenici meni izgleda unatoč oštećenju dobro. Ali se vidi da je imala burnu prošlost. Washingtonije su kao male bile štićene jer ih se sjećam još prije desetak godina kada su bile male i sa zaštitom po zimi.

Trachiji na Trsatu su predobri, pogotovo ovi u velikom dvorištu 

[Henoh]

Crikvenica mi je dobro uređena s palmama, mada može i više vrsta, ali kad se primjerice usporedi s nedalekim Senjom (doduše klima mu je loša) koji ima tek po koji Trachycarpus onda je Crikva za 5

[porat]

Ova oštečenja na deblu canariensisa podsjećaju na ona splitskih filifera. U Splitu nisam vidio niti jedan canariensis sa ovakvim oštećenjima, a mnoge filifere ih imaju. Čini mi se da u našim uvjetima filifera i nije tako otporna.

[Sedum]

Na obalnom potezu Rijeka - Jablanac, Crikvenica je (nakon najbolje Opatije) druga najpovoljnija za bujni uzgoj palmi, nadasve za Tr. fortunei ali i druge poluotporne. Razlog je da nakon Opatije ima najviše oborina tj. dugoročni prosjek 20. stoljeća je bio čak 1.384 mm/god. Polusušno doba u Crikvenici je tek 1 mjesec ili nekih godina ljeti izostaje, ali je tu prevelika zimska vlaga nepovoljna za prezimljenje većine sukulenata. Takodjer je i bura tu razmjerno rjedja i slabija nego u Rijeci, Kraljevici i čak duplo rjedja od Senja. Zime su tu toplije od Rijeke i Senja, ali nešto hladnije od Opatije.

Senj je na Jadranu najlošiji za palme iz 2 razloga: prečeste olujne bure i oštriji mrazovi. Senjska bura harači prosječno čak kroz 203 dana u godini pa je to najvjetrovitiji grad Jadrana. Zbog južnijeg položaja su toplinski prosjeci Senja doduše viši od Rijeke, ali su tu minimumi pri buri oštriji, pa je apsolutni minimum Senja iz 20. stolj. bio čak -19C. Pri tim ekstremima vjetra i mraza, u Senju dugoročno jedva preživi Tr. fortunei, a ine palme su često oštećene, prelomljene ili promrzle, što je glavni razlog da tu osim ponešto kržljavih trachyja ni nema drugih palmi.