Henohove palme

[Zexland]

Kako ja ovo ne vide ranije  

CESTITAM Henoh ! Savrseno je sve proslo ! Netaknuto  

Idemo dalje , i cekamo podle planove 

 

[Mate2008]

Henoh your exotics look happy and healthy, im glad to see.
 
Greets

[Henoh]

Danas sam posadio nekoliko palmi na vikendici. Vrijeme vjetrovito i ne najidealnije, pa sam ih dobro zalio. U ponedjeljak javljaju kišu što je dobro (barem u mom slučaju  ).

Primjetio sam na C.humilisu nešto više oštećenja nego prošli put, ali ništa ozbiljno...idemo u novu sezonu

T. fortunei kupljen jesenas u Bauhausu. Tu, na tom mjestu, je bila maslina, Ascolana tenera koja je izgubila lišće i imala pucanje kore pa mi se nije dalo ponovno prolaziti kroz isti scenarij kao prošle godine sa Leccinom.

[Henoh]

Mali T. fortunei star 3 godine

[Henoh]

C. cerifera

[Henoh]

C. humilis kojem sam prošle godine skidao izdanke, no on je uporniji od mene pa ću ga od sad puštati da ide po njegovom





Na ovoj slici se vidi sasvim lijevo da C. humilis koji je prezimio vani ima jedan list jako oštećen i jedan djelomično, ali sve je ok. Od kako im je skinuta zaštita negdje u drugom mjesecu nije više bila vraćana zaštita tako da je osjetio ono prošlo zahlađenje sa snijegom.

[icupi21]

Super  su palme s obzirom na zimu kakva je bila..

[Henoh]

Hvala, male su pa ih je lakše štititi. Ne znam kako ću snjima ako i kad dođu u stadij u kojem su tvoje.

[hobotnica]

   Neka im je sa srecom, zive 100 godina, a ti trazio hlad ispod njihovih krosnji!  

[Edo]

Super ti ovo sve izgleda, henoh, zaista minorna oštečenja.
Izgleda da C.Humillis po otpornisti zaista prilazi jako blizu Trachycarpusu.
Ako bih smio reći, asli čini mi se da te ove godine čeka jedno veče pljevljenje.(Kao i mene uostalom)
 

[Henoh]

Mislim da C. humilis može pratiti T. fortunei samo ako mu se osigura suho prezimljavanje. Najbolje je da se ušuška u slamu i pokrije kantom i to je to. S takvim načinom zaštite je kod moje stare u Somboru gdje je zimus išlo do -19 jedan C. humilis prošao totalno bez oštećenja, drugi koji je štićen kao ovaj moj ima nekih oštećenja po listovima.

[Edo]

Pa, da, samo sam ja prije nekih godina mislio da je Washingtonia otpornija od Chameropsa.
Da, to  sam i ja primjetio na nekoliko lokacija po gradu, gdje su posađeni više manje trachy-ji, da oni štičeni imaju čak i više oštečenja, a oni koji nisu, samo minorna oštečenja vrhova listova.
U Somboru toliko minusa? Baš sam mislio da su ti ravničarski krajevi topliji nego ovi brdoviti, a izgleda da nije tako. U Sarajevu bude do maximum -12, dok ispod Igmana bude i do -17.
Imam instalirani toplometar baš u vrtu, pored samih palmi jeste kao što i rekoh, dok je uz zid kuće barem tri stepena više u isto vrijeme.

Što se tiče tla, koji ti je na vikendici, nekako mi se čini da je poteško, onako više glinasto, negu humosoidno. Ova jela bi mogla popraviti situaciju u vez s tim, međutim, ipak prekopaj ako uhvatiš vremena i dodaj humusa i normalno poplijevi.

Inače oni Sabali kako idu, a i tdpt si imao?

Edo

[damir]

super su ti palme!
bas dobro sto ih ima vise.
svaka cast! 

[Henoh]

Edo, kod zaštite T. fortuneia ona može biti dvojaka. S jedne strane ako palma ne diše, tj. pokrivena je najlonom ona čini više štete nego koristi. Unutra se kondezira vlaga, prodire do "srca" palme i može izazvati  truljenje. Kad zimi zatopli ispod najlona zna dobro zakuhati tako da je u nekim slučajevima bolje da je T. fortunei nezaštićen, npr. ako je na dobroj poziciji uz južnu stranu nekog zida kuće i sl.
U ravničarskim krajevima i kotilinama brdsko planinskih predjela su najveći zabilježeni minusi jer se tamo skuplja hladnoća tijekom zimskih vedrih noći. Međutim, u ravničarskim krajevima takvi minusi ne traju po nekoliko tjedana već uglavnom par dana. ako se uzmu prosječne zimske dnevne temperature vidjet ćeš da su takvi ravničarski krajevi ipak nešto topliji od nekih mjesta koja su na višim nadmorskim visinama npr Igman koji si naveo. Primjerice apsolutni minimumi zimi u pojedinim dijelovima Zagreba su i po nekoliko stupnjeva niži negoli na metereološkoj postaji Sljeme pa bi po klimatskim zonama koje se računaju prema prosjeku apsolutnih zimskih minimuma ispalo da sljeme ima blažu klimu nego neki krajevi na nadm. visinama od 120 m što naravno nije istina. Svima je jasno da T. fortunei ne bi mogao opstati na Sljemenu (na vrhu Medvednice) ali je to ipak moguće u nižim dijelovima koji imaju i niže apsolutne minimume, no koji kraće traju i ono što je bitno da temperature osciliraju i prelaze u plus barem po nekoliko sati dnevno.
Tlo na vikendici je odvratno i pokušavam ga popravljati koliko je to moguće, a pljevljenje kad stignem 

Sabali su još živi bez nekih promjena od kada im je skinuta zaštita. Oni su svoju ulogu izvršili. Dvije konkretne zime u nizu mi mogu dati sliku šta bi se moglo sa Sabal blackburnianama u kopnu s nekom zaštitom. Koliko mi se čini mogla bi se održavati na životu uz pasivnu zaštitu (veći primjerak sa formiranim odraslim listovima) koji bi sigurno trpio znatna oštećenja tijekom naših zima. Veća palma bi mislim bila u stanju izbaciti po nekoliko listova 2-3  svake godine

[Edo]

A koliko nadmorsek visine je na Sljemenu?
Što se tiče same temperature u Sarajevu se digne za barem pet stepeni zimi do dvanaest sati, što je dosta i nezgodno, ako se ima u vidu da to potiče stanice na stvaranje fotosinteze, ako se ima u vidu da će se navečer ponovo spustiti.
Za sabale B. sam čuo da se pate i u Uk-u, ali ne zaradi niskih temperatura, mada i zbog toga, već samo zbog blagih ljeta.
S druge strane Sabal Palmetto su zasigurno otporni barem do zone sedam, mada treba za veće biljke nekada proći i do tri godine da se ustanove na nekom zemljištu.