Najave vremenskih nepogoda

[Sedum]

Mjesečni izgledi do veljače/februara:  Ukratko - promjenjivo poluhladno, uz 3 višednevne uzastopne izmjene mraznih zahladjenja i mlačnijih zatopljenja. Ispočetka sredinom siječnja prvi tjedan hladnije, u zaledju noću uz jače jednocifrene mrazove i danju oko nule ili malo iznad uz nešto mokre susnježice, uz Jadran višednevna jača bura i sjeverno primorje noću oko nule, a Lika i Gorski Kotar desetak ispod nule. Zatim drugi vikend par dana zatopljenje tj. zaledje noću oko nule i danju do desetak iznad. Krajem mjeseca slijedi vjerojatno najhladniji tjedan ove zime: u zaledju kroz više dana moguć cjelodnevni vezani mraz tj. danju oko nule i noću po desetak ispod uz povremeni snijeg, u Gorskom Kotaru, Lici i Medjimurju vjerojatno jači dvocifreni mraz i snijeg, a na Jadranu višednevna olujna bura uz noćne jednocifrene mrazove po sjevernom primorju, dalmatinskoj Zagori i sjevernim otocima.
 
Zatim početkom idućeg mjeseca opet drugo višednevno zatopljenje: zaledje noću oko nule i danju do desetak iznad, a na Jadranu još toplije uz kišno jugo, - ali ni to još nije kraj zime. Do sredine veljače/februara slijedi opet duže zahladjenje po tjedan do desetak dana: u zaledju s noćnim mrazovima do desetak ispod i danju oko nule, a na Jadranu iznova dugotrajna olujna bura uz blaže noćne mrazove oko nule po sjevernom primorju i Zagori. Dalje prema kraju veljače zasad još nema jasnih pokazatelja o toplinskim trendovima. Zato do daljnjega na kontinentu poluotporni egzoti trebaju ostati pod zaštitom, a osjetljivije vrste neka još budu stalno unutra.

[daniel108]

Sedum se ne javlja, ali mislim da će trebati upozoriti ljude na jako niske temperature koje nam dolaze u slijedećih desetak dana, pogotovo na Jadranu, jer ako se ostvare prognoze, čak i u Zadru i Splitu će biti nekoliko dana u komadu sa temperaturom cijelog dana ispod nule i uz to najavljuju neke lude visine snijega. Moglo bi biti opasno za limune, naranče, čak i masline. Bolje da se zaštiti sve što se može.
Nadajmo se da će nas zaobići najhladniji dio, jer se stvarno može smrznuti i ono što se do sad nije smrzavalo. 

[Sedum]

Sedum se ne javlja, ali mislim da će trebati upozoriti ljude na jako niske temperature koje nam dolaze u slijedećih desetak dana, pogotovo na Jadranu, ...

U gornjoj mjesečnoj prognozi je već manjeviše navedeno sve ovo što nam se upravo sada dogadja ili nas uskoro očekuje. Sad upravo skupljam i povezujem sve dostupne pokazatelje za mjesec veljaču/februar, koje će se ovdje prikazati prekosutra u utorak popodne (31. 1.). Ukratko, vrhunac ovoga "ledenog festivala" bi trebao biti oko idućeg vikenda (3.- 6. 2.) kad su jednocifreni mrazovi vjerojatni duž cijelog primorja i na većini otoka, a dvocifreni u dalmatnskoj Zagori, nutarnjoj Istri i najvećem dijelu kontinentalnog zaledja do dvadesetak ispod. Ovo mrazno doba će potrajati bar s jednocifrenim minusima sve do 12. ili 15. 2., a tek od sredine 2. mjeseca se može očekivati nešto malo mlačnije sa slabijim noćnim mrazovima, - a sve to nije nešto izvanredno i zapravo odgovara prosječnim zimama iz prethodnog 20. stoljeća. Jedino je sada iznimno i najopasnije što kod nas na sjeverozapadu uglavnom još uvijek nema pravog snijega, a uz takve gole suhomrazice su poluotporni egzoti više ugroženi nego pod snijegom.  

Sve je to još dobro i podnošljivo, jer sa pola stoljeća na ledjima se dobro sjećam kada je u Zagrebu bilo i do -24°C (najniži minimum 20. stoljeća je oko -26°C), a na mojemu rodnom Krku (Baška) je tada bilo do -16°C uz zaledjeno more i plivajuće glečere do 2m (zasad ih još nema). Sve to znači da dugoročno kod nas na kontinentu mogu vani trajno preživiti možda samo Tr.fortunei i Rhapidophyllum, a na sjevernom primorju još desetak poluotpornih palmi i ostale osjetljivije trajno vani samo na južnijim dalmatinskim otocima i obali kod Dubrovnika. Ostalo su kratkoročne iluzije 'globalnog zatopljenja' dok ih ne pokosi prva oštrija zima. Ta okrutna stvarnost se ni meni samom ne svidja i volio bih da takve zime ipak prestanu, jer kao izvorni 'Bodul' teško podnosim ovakve ledane i sada se zbog reume jedva vučem po stanu i ne izlazim u taj vanjski "Sibir".

[daniel108]

Sedum, hvala na odgovoru. Da, valjda sam se i ja navika na ove "poluzime" zadnjih godina, pa mi se učinilo da će biti nešto neviđeno.
Sedume, što su to "plivajući glečari"( nisam još čuo taj izraz)?

[jovanovm]

@Sedum
Slažem se sa tobom što se tiče opstajanja palmi napolju, i mislim da ni to nije loš rezultat. I Trachy i Rhapidophyllum su veoma lepe palme, a ipak govorimo o kontinentu. Imam eventualno neke nade u selektivno gajenje Sabala, ali to je posao za par decenija.

Ostalim palmama je potrebno grejanje sijalicama, to je jasno.

Ono što mene više interesuje, što se tiče selektivnog gajenja i anedoktalnih sorti maslina koje izdržavaju i do -20C u grčkim planinama i na Apeninima (Nostrale di Rigali) - koje je stanje maslina na Krku? Koliko se sećam svoje zadnje posete (Malinska, Punat, Baška), bilo je dosta maslinjaka koji su bili prilično stari - doduše ne sećam se mikroklime tih područja, moguće je da su na neki način zaklonjeni od hladnog vremena. Takođe se sećam maslinjaka na jednom brdu iznad Motovuna, što je ipak dalje od mora. Kako se po tvom iskustvu ti predeli nose sa ovakvim ekstremnim vremenskim nepogodama?

[alias]

Jovane, mogu ti ja djelomično odgovoriti na pitanje...
Pričao mi je djed da je 1947.g. (ja mislim) bila dosta jaka zima gdje je grad Krk mjerio -16C, a okolna sela po dobrinjštini -17C...
Tada je dosta egzota (koje su tada bile dostupne) promrzlo...
Smokve su smrznule, ali su se brzo oporavile iz žile..
Ispred njegove kuće je bilo par drobnica, ne baš velikih donešenih iz Polja (Šilo).
Svo lišće je bilo sprženo, dosta novih grana se osušilo a korijenu nije bilo ništa...
Masline su se oporavile, a nasadi u Polju nisu bili ni taknuti!
Mislim da ipak puno ovisi o (mikro)klimi, Polje je blizu mora, dok su dobrinjska sela u sredini otoka, na nadmorskoj visini od 250+ metara...
Sad je još na Sedumu da kaže kako su se bašćanske masline nosile s tim ekstremom, pretpostavljam da su i tamo bile jedva taknute?

[Sedum]

... Sedume, što su to "plivajući glečari"( nisam još čuo taj izraz)?

Oko Senja, Baške i Lopara se more za najoštrijih zima ispod nekih -10C zaledjuje i ako je pritom olujna bura, taj morski led se razlomi u "plivajuće glečere" iliti morske ledenjake (čakavski tzv. 'baršyne') debele po 1-2m koje golemi valovi izbacuju duž obale. Tako je bilo za žestokih zima npr. 1929, 1943, 1956, ...itd. Ako će najavljena ledana sada potrajati dovoljno dugo bar tjedan dana, slično bi se moglo uskoro očekivati i na vrhuncu ove zime.

... Sad je još na Sedumu da kaže kako su se bašćanske masline nosile s tim ekstremom, pretpostavljam da su i tamo bile jedva taknute?

Starijih maslina je oko Baške malo u lokalnim zaklonima i one uglavnom rode plodom na preskokce tj. nakon blažih zima, a nisu se sadile jer se tu po iskustvu staraca smatralo da je dugoročno klima preoštra zbog bure i prečeste posolice, pa se ulje kupovalo iz susjednog Punta i Lopara na Rabu. Doista nakon Senja ima Baška najviše bure kroz 203 dana/god. i posolice oko 70 dana/god. tj. prosječno napada soli 56 kg/god. po četvornom metru (= najviše u Mediteranu) pa su time ove masline više otrovane nego što promrznu. Za najjačih olujnih zima od leda + soli su npr. 1929. tu zamalo sve ranije masline otišle do korijena, a 1943. i 1956. je većina stradala iako su poneke u zaklonu preživile tj. obnovile se iz panja.

Jednu takvu i mi imamo i to nam je jedina starija maslina što povremeno rodi: nakon lanjske i predlanjske jače zime ostala je bez ploda, a vjerojatno će i sada. Nasade mladjih maslina oko Baške danas najviše podižu ambiciozni vanjski doseljenici ('furešti') zaneseni globalnim zatopljenjem, ali obzirom na zbivanja iz 20. stoljeća, dugoročno baš nisam optimističan za njihovu budućnost niti ekonomičnost. Naprotiv masline na listopadnom Krku najbolje i obilno rode na jugozapadu izmedju Punta i sela Kornić gdje je u zaklonu od bure i soli jedina zimzelena divlja šuma na Krku, pa su tu najveće krčke plantaže maslina koje redovno rode i uglavnom bitno ne stradaju za oštrijih zima.

[jovanovm]

Hvala na odgovorima, vrlo poučno. Izgleda da je mikroklima ključna.

[Sedum]

Vremenski izgledi za veljaču/februar:  Ukratko, prva polovica mjeseca jako hladna, u zaledju s ledenim noćima uz dvocifrene i vezane mrazove, na primorju jednocifreni mrazovi s olujnom burom, a druga polovica mjeseca sve toplije. Hladno vrijeme iz kraja prvog mjeseca se nastavlja i kroz prvu polovicu idućeg mjeseca, kada su u zaledju vjerojatni vezani višednevni mrazovi i noću dvocifreni minusi, a na Jadranu bar jednocifreni uz olujnu buru. Najhladnije ove zime bi trebalo biti od idućeg prvog vikenda i par dana nakon, kad se u zaledju i danju očekuje stalno ispod nule, a noću bar oko -15°C do dvadesetak ispod uz više snijega. Duž primorja uz višednevnu olujnu buru noću je tad moguće desetak ispod i danju oko nule, te na otocima bar jednocifreni noćni mrazovi ili najjužniji oko nule.

Sredinom mjeseca od drugog vikenda pomalo toplije i mlačno vrijeme tj. u zaledju danju oko nule ili malo iznad, a noću tek jednocifreni nevezani mrazovi, te na primorju uz blažu povremenu buru noću oko nule i danju toplije po desetak iznad, na otocima i više uglavnom bez mraza. Od zadnjeg vikenda krajem ovoga i početkom 3. mjeseca još toplije uglavnom bez mraza uz povremenu kišu, na Jadranu oblačno s jugom. Sredinom 3. mjeseca opet moguće blaže zahladjenje uz noćni mraz u zaledju i buru na Jadranu, a dalje još nema jasnih pokazatelja. Stoga zaštitu palmi i ostalih egzota treba nastaviti bar do sredine ožujka/marta.

[Sedum]

Mjesečni izgledi do ožujka/marta: Ukratko, pomalo nešto toplije ali i dalje noću mrazovi, a nova blaža zahladjenja su moguća krajem 2. i sredinom 3. mjeseca, te najtoplije bez mraza početkom ožujka. Sada još par dana i dalje hladno tj. u kopnenom zaledju danju oko nule i noću do desetak ispod sa snijegom, a uz Jadran većinom bura, na sjevernom primorju noću oko nule i na otocima toplije. Zatim od idućeg prvog vikenda svugdje toplije bez vezanih mrazova, danju do desetak iznad, a noću u zaledju blaži mrazovi oko nule ili malo ispod uz mokru susnježicu, na Jadranu povremeno jugo i kiša.

Krajem ovog mjeseca oko zadnjeg vikenda se opet očekuje umjereno zahladjenje tj. na Jadranu olujna bura i noću do nule na sjevernom primorju i većinom bez mraza na otocima, a u zaledju danju iznad nule i noću jednocifreni mrazovi sa snijegom i maglom. Zatim od početka 3. mjeseca slijedi znatno toplije i u zaledju par dana posve bez mraza (osim u gorju) i danju po desetak iznad nule, a na primorju još toplije bez bure. Potom je sredinom 3. mjeseca još moguće treće značajno zahladjenje tj. danju iznad nule i noću bar jednocifreni mrazovi. Dalje za trendove prema kraju mjeseca još nema jasnih pokazatelja. Iz svega slijedi, da zbog novih uzastopnih zahladjenja u zaledju još ne treba skidati zaštite palmi i egzota, iako više vjerojatno neće biti tako ekstremne dvocifrene ledane kao donedavna, jer je vrhunac najžešće zime ipak prošao.

[adriano]

Sedume, kakve su Vaše prognoze za opstanak agruma u dolini Neretve nakon jutrošnjih -8. da li je to kraj uzgoja agruma kao kulture ili samo propast uroda za jednu godinu?

[Sedum]

Sedume, kakve su Vaše prognoze za opstanak agruma u dolini Neretve nakon jutrošnjih -8. da li je to kraj uzgoja agruma kao kulture ili samo propast uroda za jednu godinu?

Ja se sam nisam mnogo bavio agrumima osim povremeno malo mandarine koje bi trebale biti najotpornije: uz Crikvenicu su mi vani brzo i nepovratno promrzle jer su npr. zimus i predlani tamo bili dvocifreni mrazovi -11°C i -12°C. Na Krku (naš najhladniji otok) kod Baške je tada jedva bilo malo toplije (-7,5°C i -9°C) pa su i tu napokon sve promrzle. Na Kvarneru je za vanjski uzgoj agruma dugoročno prikladan možda samo Lošinj.

Koliko mi je iz terenskih uvida poznato, kod nas je dugoročni uzgoj raznih agruma uz najmanje šteta bio najuspješniji i najsigurniji na otoku Mljetu, te Komiža i Biševo - ali je tamo manje prikladnih terena i jača suša. Na Neretvi je dugoročni uzgoj limuna teže moguć, dok su tu mandarine tek malo otpornije pa ipak većinom rode ali su prošlih desetljeća povremeno stradavale. Nakon ove zime koja je na granici njihove podnošljivosti, urod će tamo sigurno biti vrlo loš ili zamalo nikakav, a vjerojatno će i mnoga matična stabla nepovratno nastradati uz ove uzastopne mrazove slične kao i kod mene na Krku. Pitanje je hoće li im se dalje ipak isplatiti takav rizični uzgoj uz povremene urode?

[adriano]

Šteta, ta dolina Neretve je plodna, ali klimatološki dosta nepovoljna. Pratim svakodnevno temperature u Metkoviću i Pločama i stalno su niže od ostatka obale, južno od Trogira.

[Sedum]

Mjesečni izgledi kroz ožujak/mart:  Ukratko, do sredine mjeseca sve toplije ali povremeno još uz blaže noćne mrazove u zaledju, zatim oko 20.3. zadnje i oštrije zahladjenje s jačim mrazovima uz buru i potom dalje toplije bez mraza. Prvi tjedan početkom mjeseca razmjerno toplo najviše na Jadranu i svugdje bez noćnog mraza (osim u gorju). Nakon prvog vikenda opet nešto svježije i u zaledju su povremeno mogući blaži noćni mrazovi oko nule uz mokru susnježicu, a danju do +15°C i uz Jadran povremeno umjerena bura. Najtoplije ovog mjeseca se očekuje kroz par dana oko 15.3., opet bez mraza i danju čak do dvadesetak iznad nule.
 
Zatim kroz više dana od 20.3. treba opet iz Rusije na Balkan uslijediti najoštrije i zadnje ozbiljno zahladjenje ove zime, ali ipak kraće nego prošli mjesec: U kopnenom zaledju se kroz par noći tada očekuju sigurni jednocifreni mrazovi do desetak ispod nule uz susnježicu i danju malo iznad nule, ali su u Lici, Gorskom Kotaru i možda u Medjimurju uz više snijega noću opet mogući i dvocifreni mrazovi. Istodobno su na Jadranu uz više dana olujne do orkanske bure (tzv. "Marčana bura"), tada u nutarnjoj Istri i dalmatinskoj Zagori uz susnježicu isto mogući jednocifreni mrazovi i na burnom sjevernom primorju opet noći oko nule, a samo na većini otoka i južnom primorju odsad pa sve do jeseni se očekuje stalno bez mraza.
 
Nakon toga zadnjeg jačeg zahladjenja se od 25.3. pa sve do jeseni više ne očekuju niti u zaledju neki mrazovi ni snijeg (osim u gorju). Do kraja mjeseca i početkom idućeg travnja/aprila svugdje opet toplije i danju do dvadesetak iznad tj. tek tada je istinski početak pravog proljeća. Potom je još izmedju 5.- 10.4. ipak moguće i zadnje blaže proljetno zahladjenje uz umjerenu buru na Jadranu, a u nizinama zaledja isto uglavnom bez mraza osim tek u gorju (Lika i G.Kotar) noću oko nule ili malo niže uz susnježicu. Dalje prema sredini 4. mjeseca zasad još nema jasnih pokazatelja (iako je vjerojatno proljetno zatopljenje). Iz navedenog je vidljivo da u zaledju i na sjevernom primorju sve do 25.3. još nije pametno posve skinuti zaštite, jer će uz sadašnju toplinu bar neki egzoti dotle potjerati rastom, pa su osjetljiviji i zato mogu nastradati već uz blaži jednocifreni mraz. Tek početkom 4. mjeseca se i u zaledju mogu uglavnom sigurno maknuti zaštite za slobodni rast na otvorenom.

[adriano]

http://www.jutarnji.hr/srusio-se-hrast-star-400-godina/1013560/