Ja sam sve izneo..Neka se čeliče..
Bez ikakvih inače loših primisli, očito je da su ove naše metode
"čeličenja" na egzotima po Balkanu zapravo vrlo važne i možda ključne za vidljive i očite razlike u uspješnom i dugoročnom uzgoju palmi po našim nutarnjim krajevima. Npr. po objektivnim meteo-podacima je klima Zagreba stvarno lošija (za jednu USDA-zonu) i zime su tu ipak dosta hladnije s više mraza negoli Beograd, Niš i drugi nutarnji gradovi, kojima su u zapadnoj unutrašnjosti po meteo-podacima tek donekle slični Bihać i Slunj. Međutim, - usprkos klimi je danas Zagreb u unutrašnjosti Balkana grad s izrazito najviše uzgojenih palmi vani na otvorenom: - po Zagrebu i okolici već uspješno raste blizu stotina osrednjih i velikih
Trachycarpusa, a s malobrojnim drugima poluotpornim (uz pasivnu zaštitu) tu ih vani ima bar oko 120 palmi na otvorenom koje već cijelo desetljeće ili duže manjeviše uspješno godinama prezimljuju.

Zato tomu i nije glavni uzrok neka baš osobito povoljna klima oko Zagreba, - nego više uvriježena narav okolnih stanovnika: Domaći brižni i oprezni Zagorec ili Međimorec (ili susjedni Slovenec) na očekivanje ili najavu mraza većinom odmah trči da spasi i zaštiti svoje palme i egzote (kao da su mu djeca ili stoka), pa mu zato rjeđe i manje propadnu negoli ostalima južnijim i toplijim - ali ležernima i komotnijim uzgajivačima. Ovo sigurno znam po materinoj familiji (iz srednje Hrvatske: Banija-Kordun) gdje je
fenska klima zimi ipak znatno blaža i povoljnija za palme i egzote od Zagorja, - ali je tu južnije od Zagreba palmi vani puno manje tj. zamalo ništa, jer ih domaći zimi nemarno ostave vani nek' se ovako
"čeliče" umjesto zaštite - a slično je i po većini ostaloga komotnog Balkana.
Slovenski Koper na sjeveru Istre objektivno-meteorološki ima slične zime kao npr. Niš: ali u Kopru postoje drvoredi bar sa stotinjak palmi koje se tu brižno održavaju i štite, dok se vanjske palme na otvorenom u klimatski podjednakom Nišu mogu izbrojiti tek prstima jedne ruke. Dakle, glavni problem (ne)uzgoja palmi na većem dijelu nutarnjeg Balkana zapravo nije sama klima koja i nije tako loša (bar za neke otpornije palme), - nego tradicionalna narav ovdašnjih ljudi s komodno-ležernim navikama bezbrižnog "čeličenja" egzota koji zato većinom završe na proljetnom otpadu.