Slike

[K.A.R.]

Novi Nannorrhopsi arabica na Zračnoj luci su male sadnice od 50 cm visine. Nisu vrijedne slikanja. Ali zato prilažem sliku jednog "običnog" Nannorrhopsa iz 2002. godine. Ove je znameniti primjerak star 200 godina iz botaničkog vrta u Rimu. Ovo na slici su samo mladi izboji sa strane. Dvije osnovne grane su toliko velike i duge, zasigurno 12ak metara, da puze po tlu. Ta palma je nešto spektakularno za viditi. Ugođaj koji pruža je jedinstven. Listovi su vrlo nalik onima Bismarckie, po opipu i mekoči, ali i po boji. Ja mogu samo pretpostaviti kako jedinstveni će biti Nannorrhops arabica primjerci s obzirom na izrazito bijelkastu boju listova.

Moram napomenuti da nijedna slika na nijednom siteu nigdje na internetu ne odražava ljepotu ove palme. Jednom viđeno uživo nikad zaboravljeno!!!!!

[damir]

kar, mrak slike! 
wtf(wellcome to the forum) 

[Henoh]

K.A.R. Odlična slika. Viđao sam slike M@xa s EPS-a i Sergia iste palme, no na ovoj tvojoj se u biti vidi njezina prava veličina. Palma je ipak nešto mlađa od 200 godina. Tamo je od 1880-ih kada su približno posađena i 2 primjerka u Villi Beccari. Međutim, 2 primjerka iz Ville Beccari su smrzli do tla 1985. godine i obnovili su se pa danas imaju po više stabala od po 2 m ili nešto više. Vlasnici su reducirali njezinu veličinu uklonivši dosta izboja. Nego, K.A.R. di si ti do sada - prirodno ti je mjesto na ovom forumu  

[porat]

Odlične slike, a brahea je    . I tim više kad znamo da je naša, 'domaća'

[Liliput]

K.A.R. nannorrhops arabica je preeeedivna.... Robuste ostavljaju bez daha a tek brahea ufff...razbija.........
Jedva čekam da moje tako "polude"!!!!! 

[trava]

Jedva čekam da i moje takve narastu.K.A.R.dobrodošao.

[snowkid]

1936

[Henoh]

Druga slika, čini mi se da su to B. capitate. Nisam znao da ih je bilo. Šta je njih ubilo, zima ili ljudi zbog nekih radova?

[snowkid]

mislim da su njih italjani makli zbog nekih radova

[Henoh]

Šteta za Butie 

[Yonex]

Steta, kod one iza se vidi deblo... imale su sigurno 20-ak godina.Treba da ih ima vise definitivno...

[K.A.R.]

Kad ste već krenuili sa crno bijelim evo toga još iz cca. 1930.godine.
Ovo je slavna Bajamontijeva Fontana. O njoj se vodi već dugo velika polemika, mnogi je žele vratiti a neki žele podzemni parking.
No kako bilo na slici se vide niže W.filifere bliže moru ispred viših W.robusta. Još onda su znali razliku između te dvije vrste.
Valjda je još bilo živih stručnjaka iz Austro Ugarskog Carstva. U ratu su uništili fontanu, pa je stigla druga Yu i izvadili su palme sa Prokurativa.
Palme je šutke bilo zabranjeno saditi! Znate, odraz zapadne dekadencije i buržoazije.  Čak su i zaboravili razliku između robuste i filifere.
Danas u Splitu nemate jednog djelatnika svih hortikulturnih firmi a posebice komunalne tvrtke koji zna razliku između te dvije vrste.
Dapaće jedan "renomirani" djelatnik u mirovini koji je i knjigu o ukrasnom Mediteranskom bilju napisao tvrdi da je Washingtonia jedna vrsta!!!!

No u svakom slućaju da nije bilo nekih drugih vremena ne bi vjerojatno bilo ni palmi na našoj obali.

[palmofil]

"Znate, odraz zapadne dekadencije i buržoazije."
O moj Bože koja glupa vremena, ne mogu to ni zamisliti.... 
Da šteta što su te palme uništene, vidi se da je tamo red butia... danas bi to bile preje....ne palma

[Veruda]

Palme je šutke bilo zabranjeno saditi! Znate, odraz zapadne dekadencije i buržoazije.  Čak su i zaboravili razliku između robuste i filifere.
Danas u Splitu nemate jednog djelatnika svih hortikulturnih firmi a posebice komunalne tvrtke koji zna razliku između te dvije vrste.
Dapaće jedan "renomirani" djelatnik u mirovini koji je i knjigu o ukrasnom Mediteranskom bilju napisao tvrdi da je Washingtonia jedna vrsta!!!!

No u svakom slućaju da nije bilo nekih drugih vremena ne bi vjerojatno bilo ni palmi na našoj obali.

Bilo bi kao u Albaniji do 1990ih, kada je bilo palmi na prste prebrojat.

Ova naša stara garda djelatnika komunalnih firmi su živi smijeh koliko se razumiju u materiju, nažalost ni dolaskom nove ekipe neke stvari se ne mjenjaju pa se tako i danas po Puli sade biljke primjerene jednoj Njemačkoj ili Češkoj uz pokoji Oleandar je eto, ima lijep cvijet

Pisali smo već o Dušku Kečkemetu i njegovom legendarnom tekstu: http://palmapedia.com/index.php/topic,916.msg36770.html#msg36770 

Jedino privatnom inicijativom i stalnom i upornom pričom da palme jesu dio autohtone obitelji biljaka na našem Jadranu te prepoznatljivim i vanserijskim projektima (primjer ST zračna luka) mogu promjeniti svijest naših ljudi koji još uvijek govore "šta će mi drvo koje ne daje plod ili hlad", misleći na palmu

[branimir]

Nažalost ovo naše podrućje je mjesto gdje se kultura stalno iznova resetira.
Sva sreća da ipak postoji ovaj forum za nas, zapadne dekadente i buržuje ..