palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Pivi - Listopada 26, 2008, 11:43:58 prijepodne
-
veoma lepa palma, jedna od mojih omiljenih. ove izgleda da su posadjene u cist treset ili kokos supstrat, sta vec, :misli: mislim da to ne valja.. mozda je najbolje da ih presadis u vecu saksiju, i dodas obicnu zemlju, malo otreses treset, i na prolece ih lepo razdvojis.
Moji archontophoenix su bili zasađeni u čisti treset koliko se sječam.
Imalo je i komadiće kore drveta (ili kako to amerikanci nazivaju bark).
Uglavnom cijela palma sa posudom je jako malo težila.
Dok je washingtonia koja je bila u običnoj zemlji težila puno, cirka 3 puta više od archonta.
Koliko sam imao prilike vidit i kad neke drugi rasadnici u americi presađuju mlade palme također ih sade u čisti trest kojega imaju na hrpe.
Probat ću pronači link gdje sam to vidio.
Obična zemlja se po meni može dodavat naravno, ali ja da imam izbora nebi je nikad koristio preko 1/3.
Ili da imam neka kvalitetnija riješenja (kvalitetnije medije) u večim količinama, nebi je uopće koristio.
Pogotovo kod palmi kod kojih je jako bitna drenaža.
-
Ako bude trebalo očistit ćemo temu poslije.
Dakle dosta ih ne koristi uopće zemlju kao takvu.
Iskustva sa palmtalk-a:
Čisti treset (naravno treba ga dodavati sa vremenom jer nestaje)
treset i komadići kore drveta
40% kokosova vlakna, 25% treset, 25% komadići kore drveta (bark), 10% piljevina
25% Perlite, 25% kokosova vlakna, 25% komadići kore drveta, 25% gnojivo (krava...)
i tako to ide kako tko. Netko ovo, netko ono...
-
da... ali sve to zvuci nekako nehranljivo..
-
e sad ja nebi u to ulazio jer stvarno neznam kakve su stvari šta se tiće hranjivosti.
Ali tu svejedno ide gnojidba tekućim gnojivom.
Znam da supstrat od treseta koji ja kupujem ima naveden sastav i mikroelemente.
(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/sastav.jpg)
-
Moji archontophoenix su bili zasađeni u čisti treset koliko se sječam.
Imalo je i komadiće kore drveta (ili kako to amerikanci nazivaju bark).
Uglavnom cijela palma sa posudom je jako malo težila.
Dok je washingtonia koja je bila u običnoj zemlji težila puno, cirka 3 puta više od archonta.
Koliko sam imao prilike vidit i kad neke drugi rasadnici u americi presađuju mlade palme također ih sade u čisti trest kojega imaju na hrpe.
Probat ću pronači link gdje sam to vidio.
Obična zemlja se po meni može dodavat naravno, ali ja da imam izbora nebi je nikad koristio preko 1/3.
Ili da imam neka kvalitetnija riješenja (kvalitetnije medije) u večim količinama, nebi je uopće koristio.
Pogotovo kod palmi kod kojih je jako bitna drenaža.
Nažalost ja nemam ni blizu toliko iskustva u pripremi smese za sadnju. :icon_sad: Zanima me vaše mišljenje da li bi se za mlade palme mogla koristiti neka od kupovnih Klassman smesa? Na primer Klassman 1 supstrat - sadrži mešavinu crnog i belog tresteta, pesak i kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima?
-
Mislim da od preterano paznje i biljkama pukne film....ne treba preterivati sa nekim pokusajem da sa idealnim uslovima ugadjamo biljkama a tu mislim i na zemlju za biljke....treba ih pustiti da se same bore za zivot!...verovatno ce biti i otpornije u daljem razvoju ako im ne ugadjamo...kako one u prirodi...padne semenka u pesak i sama nikne i poraste do oblaka a niko je ni ne pogleda tokom zivota
-
Nažalost ja nemam ni blizu toliko iskustva u pripremi smese za sadnju. :icon_sad: Zanima me vaše mišljenje da li bi se za mlade palme mogla koristiti neka od kupovnih Klassman smesa? Na primer Klassman 1 supstrat - sadrži mešavinu crnog i belog tresteta, pesak i kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima?
to sam i ja koristio. Nije klassman ali ista stvar. Hrvatski proizvođać.
To ti je ok.
Samo kada sam radio na veliko presađivanje kad mi je toga trebalo puno onda sam mislim stavio toga oko 1/4.
Ostalo sam stavio oko 25% obične zemlje, nešto laganije zemlje (mahovina...) šta sam je našao u hladovini ispod borova, vreču perlita....
Mislim da od preterano paznje i biljkama pukne film....ne treba preterivati sa nekim pokusajem da sa idealnim uslovima ugadjamo biljkama a tu mislim i na zemlju za biljke....treba ih pustiti da se same bore za zivot!...verovatno ce biti i otpornije u daljem razvoju ako im ne ugadjamo...kako one u prirodi...padne semenka u pesak i sama nikne i poraste do oblaka a niko je ni ne pogleda tokom zivota
Vladimire jednim si dijelom u pravu, ali po pitanju same mješavine nebi baš i reko (bar sa moje strane). Sama glinasta zemlja iz vrta nije nikakvo riješenje za palme. Mogu one, samo pitanje koliko bi ih propalo od slabe drenaže u takvoj zemlji.
U americi sve one sastojke gore nabavlju jeftino, dok je kod nas dosta skuplje pa je možda zato bauk.
Ali za male količine nije problem.
-
Citao sam negde da Floragard pravi smesu za palme samo nikada nisam gledao dali ih ima po apotekama...bar ovde a i cuo sam da je dosta skupa...?
-
E sad, te gotove zemlje (za određenu namjenu) vjerujem da su skupe kod nas.
Tko ima više toga za sadit/presađivat to se ne isplati. Ionako je po meni bolje to sam smiksati ako se ima od ćega.
-
Ja sam jednom kupio gotovi mix za palme i posadio u nju dactyliferu koja je jako sporo rasla.
To ne govori punu jer pitanje je koliko bi brzo ista ta dactylifera rasla u nekoj drugoj zemlji.
Ne sječam se sastava ako je uopče i pisao..
-
Evo ja moram ove dane presadit u veće posude neke svoje palme pa sam išao skupit malo materijala koji bi mogao/trebao poboljšati zemlju iz vrta koju ću koristit.
Obične vrtne zemlje sada planiram koristit oko 40-50%, a ostalo ću stavit razgrađene borove iglice i usitnjenu mahovinu.
Šta mislite o tome? Takav medij (razgrađene borove iglice) sam već koristio ovo prolječe ali sam na puno druge zemlje (zemlja, perlit, supstrat...) stavio samo vreču toga.
Pri presađivanju na prolječe uz sve ovo planiram i drop (kominu) od grožda, perlit, pijesak i nešto supstrata.
Razgrađene borove iglice:
(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/pine-needles.jpg)
Mahovina (donja strana)
(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/moss.jpg)
-
Dobra ti je i mahovina i borove iglice. Imaj na umu da je hranljiva vrednost mahovine skoro nikakva. Mahovina je odlicna zbog osobine da moze dosta da upija vode, sto je jako vazno u susnim letnjim danima. Takodje, ima lepu osobinu da zbog svoje niske pH vrednosti (visoka kiselost) sprecava razvijanje gljivicnih oboljenja, kao i truljenje korena.
Kod mene se najbolje pokazao prirodan supstrat iz sume. Medijum koji koristim je sloj humusa iz hrastove sume. Kod mene je zemljiste prirodno peskovito (ostaci nekadasnjeg Panonskog mora). Ima dosta sumaraka od hrastova, tako da samo odem do sume sa par kesa i napunim ih sa gornjih 10-15cm humusa. Sa ovakvim supstratom nikakva dodatna prehrana palmi nije potrebna.
Ako imas hrastovu sumu u blizini, probaj ovo...
...a ako nemas, mozes da ulozis nesto para i kupis masinu za pravljenje malca. Za 100-200E mozes da nabavis masinu i prakticno pravis svoj supstrat od cega hoces, sve na bazi prirodnih sastojaka: grancice od borova, lisce, kora od drveca.
Srecno! :thumb_up:
-
Badnjevac super informacije od tebe :thumb_up:
Mahovinu ni nemam namjere koristit zbog hranjivosti nego čisto kao medij koji je lagan i prozračan. Naravno kao dodatak uz sve ostalo.
Ove borove iglice ("crna zemlja") se nalaze ispod nekoliko centimetara sloja smeđih iglica koje sam prvo izgrabljao.
Zatim sam pokupio te raspadnute crne iglice koji su ponegdje bile pomješane sa razgrađenom mahovinom.
+ šta sam još i dodatno ubrao mahovine.
To je sve dosta lagano i prozračno i zato mi se čini kao dobar dodatak zemlji. Ako običnu zemlju budem uopće i koristio.
Možda budem sve radio na bazi perlita, pijeska i ovih dodataka.
Nažalost na otoku nema hrastovih šuma gdje bi mogao sakupiti taj prirodni humus.
Šta se tiče mašine za malč vidio sam je u trgovini i razmišljao kako bi bila dobra stvar je imati, međutim za sada je nemam namjeru kupiti.
-
Haj svima! :mrgreen:
Koju zemlju predlazete za butiu?
Sto kazete na:
50% humus
20% treset
20% pijesak
10% glina
Ph vrijednost 5.5
Mozda bi mogao nabaviti i malo pravog kravljeg djubriva pa dodati u sve to?
Hobotnica je u postu o Butii naveo smjesu koju namjerava koristiti za sadnju. Ne razumijem se previše u smjese za sadnju palmi i drugih egzota, ali čini mi se da je ph vrijednost od 5,5 malo preniska. Kisela tla nalaze se obično u vlažnim šumama gdje su zbog vlage prisutni procesi raspadanja organskog materijala. Takvi uvjeti vladaju u npr. šumama JI Azije, pa biljke koje od tamo dolaze, poput kamelija, rododendrona i azaleja, vole kisela tla. U sušnim podnebljima kakvo je mediteransko, zbog visokih temperatura i niske vlage procesi raspadanja su ograničeni pa su i tla škrtija, sadrže manje hranjiva, i uglavnom su alkalne i neutralne reakcije. Palme iz sušnih krajeva, poput chamaeropsa i Washingtonia, mislim da nisu naviknute na kisela tla. U knjizi The Mediterranean Gardener, autor Hugo Latymer navodi da većina biljaka opisanih u knjizi voli neutralna ili blago alkalna tla.
Što se tiče humusa, u navedenoj smjesi ga je 50%. Mislim da je to previše. U knjizi o limunu jednom prilikom pročitao sam da u smjesu dolazi 4-5% humusa.
-
Koliko sam ja skuzio palme su biljke razlicitih stanista,klimatskih uvjeta a stim i razlicitim sastavom zemljista.
Neke vole toplije predjele (gotovo pustinjske), neke umjerenu mediteransku klimu dok se neke zadovoljavaju
i sjevernim uvjetima kao ovdje u Skandinaviji.
Na svim tim stanistima se vjerojatno i zemlja /tlo/ razlikuju. Naprimjer,licno sam gledao na Tenerifima kako palme sade
direktno u vulkanski crveni pijesak. Mozda vrijedi testati? :misli:
VULKANSKI PIJESAK
(http://img4.imageshack.us/img4/613/cam0104.jpg) (http://img4.imageshack.us/my.php?image=cam0104.jpg)
Mozda neku eventualnu mjesavinu?
Sto vi mislite o tome?
-
Većina palmi preferira pH vrijednost između 6 do 6.5.
-
Mnogi materijali se mogu dodavati zemlji a potjeću od vulkanoskog podrijetla (vulkanskih stijena).
Primjer su perlit i pumice.
Šta se tiče ph, koliko sam se ja do sada informirao, večina palmi preferira blago kisela tla.
-
Stavim jednu malu W.Robustu na probu. :zbunjen:
40% onog vulkanskog pjeska
40% humus/treset
20% pjesak/sljunak
Ph vrijednost lave je 6.0
-
Ma ono što je hobotnica napisao, različite palme dolaze iz različitih prirodnih staništa pa su i tipovi tla u kojima prirodno rastu sigurno prilično različiti. Ali moje laičko mišljenje da većina egzota koje dolaze iz sušnih krajeva vjerojatno nisu naviknuta na jače kisela tla.
Evo posta od Seduma u kojem je pisao da Ph. theophrastii raste na alkalnim tlima. On tu spominje da i mnogim drugim egzotama i našim endemima ne odgovaraju kisela tla:
Sva poznata prirodna nalazišta Ph. theophrastii, uključivo i ona prva na Kreti (vapnenačke plaže uz more), jesu na alkalno-bazičnoj podlozi (vapnenac, dolomit, serpentin), što dakako ne znači da možda vrtno može rasti i na neutralnom tlu u uzgoju, ali joj prekisela najvjerojatnije ne prijaju (moja već polustoljetna iskustva s drugim sličnim egzotima i našim endemima). Inače se nikako ne preporuča dodati gašeno vapno, jer se ono s vodom raskvasi u kašu koja kasnije sušenjem može stvrdnuti zemlju (kao malter-beton). Za te svrhe je bolje obilno dodati u tlo onoga bijelog vapnenastog šodera (mljeveni šljunak) kojim se obično posipaju putovi u parkovima, a najbolji i najzdraviji za bilje je dodatak šupljikavoga sedrenog kamena-litavca (onoga kojim je npr. obložena Zgb-katedrala), ali ga je teže nabaviti i znatno je skuplji. U najgorem slučaju, (i najjeftiniji je) dodatak staroga stogodišnjeg maltera (žbuke) iz kišom opranog vanjskog zida ruševnih kuća - ne iz novih betonjara.
Sedum, 14. 7. 2008.
Evo jednog teksta o uzgoju palmi na JI SAD-a, gdje kaže da bi zemlja trebala biti dobre drenaže, hranjiva i blago kisele reakcije:
http://pubs.caes.uga.edu/caespubs/horticulture/Palmreader.html (http://pubs.caes.uga.edu/caespubs/horticulture/Palmreader.html)
Soil conditions are less than ideal for palm growing in many parts of the Southeast. The ideal soil for growing palms tends to be well drained, fertile, and slightly acidic in reaction. In many parts of the Southeast, soils are heavy, poorly drained, and extremely acid.
Što se tiče mehaničkih svojstava tla, dosta smo već pisali da bi tlo trebalo biti propusno, dobre drenaže. Evo dijelova teksta o tome:
Many cold-hardy palms are native to low-rainfall climates. In areas with heavy clay soils, these palms will grow better and have greater cold-hardiness when planted (deeply) in a berm or raised mound of well-draining soil. A good recipe for "desert soil" is one part native soil, one part pine bark, and one part coarse sand, enriched with dolomitic lime, superphosphate, and bone meal, and other organic material.
If you live in an area with sandy soil, you're in luck. Many palms will do just fine in sandy soil with the occasional addition of dolomitic lime and fertilizer.
Evo dijela teksta sa stranice http://tct.netfirms.com/tropics/coldslct.html (http://tct.netfirms.com/tropics/coldslct.html) koji lijepo opisuje kako povećana vlaga zimi djeluje na palmu:
Winter Moisture
Many tropicals need moisture with increased heat and growth; however, during the dormant season these plants are used to dry conditions like in the S.W. US. So, planting such species in areas with a winter rain season (i.e. N. Europe) might prove to be fatal: First, water accumulating in the top of a palm can freeze and physically destroy the growth-center (i.e. Phoenix canariensis). Second, constant ground moisture during the dormant period can decrease a plant's sugar level through osmosis (more water is taken in by the roots than the plant uses). Therefore, the freeze point of the plant is drastically reduced. Also, the root system of such a species will rot much faster (i.e. Butia, Jubaea, Nannorrhops, Trithrinax)
Drugi tekst daje usporedbu pjeskovitog i glinastog tla:
http://tct.netfirms.com/tropics/coldinfo.html#CLAY (http://tct.netfirms.com/tropics/coldinfo.html#CLAY) :
Planting Medium - Sand vs. Clay
In the S.E. US sandy soil is much preferred over clay soil for growing tropicals. Winters are generally mild but are subject to spells of cold weather. However, these periods are usually very short-lived. During these periods clay soils are very slow to warm up afterwards. Certain species (Sabal palmetto, Serenoa repens, Washingtonia, Butia and Phoenix) can often tolerate these cold spells if planted in sand. If planted in clay they seem to be much more sensitive. NOTE: Mixing a lot of sand into your clay soil might not work if you experience extended periods of freezing temperatures.
Uglavnom, zbog svega opisanog, lagano, pješćano tlo je puno bolje od teškog, glinenog. Ali autor navodi da je razlika u boljoj otpornosti palmi u pješćanom tlu uočljiva kod kratkotrajnih mrazeva, ali mene zanima što je kod dugotrajnijih hladnoća? Nekako mi se čini da se pjeskovita tla brže hlade pa bi kod hladnoća koje duže traju moglo lakše doći do smrzavanja korijena u pjeskovitom tlu? Meni se čini da bi optimalno bilo propusno tlo sa dosta pjeska i šljunka u sebi, ali i sa dosta 'prave', kompaktnije zemlje. Nešto kao ona gotova smjesa za kaktuse.
-
Ph vrijednost lave je 6.0
nema veze lava. Perlit je ph neutralan.
-
Nisam siguran koliku kolicinu lave da stavim?? :misli:
40-50% ili vise? Ako koristim lavu dali je i pijeska/sljunka potreban?
Na pakovanju vrecice lave pise da je jako pogodan za susne periode,
da se lava napije vodom i poslije odrzava vlaznost supstrata i da nije potrebno zalijevati 3-4 sedmice,
a ujedno i da ima dobru drenazu! Da nije potrebno ni prihranjivanje 4-5 mjeseci
jer sadrzi velike kolicine hranljivih materija.
Mislim da bi vama u dalmaciji takvo nesto bilo od velike koristi na placevima koji nisu uz kucu
i u blizini vode...
Mozda nebi bilo lose testirati na Phoenix canariensisima jer poticu iz tih krajeva (vulkanskih podrucja)
-
Možeš slikat i pokazat kako ta "lava" izgleda?
Perlit ima svojstva koja si nabrojao, ali također i pumice.
-
Naravno,evo slikica!
(http://img258.imageshack.us/img258/750/cam0105.jpg) (http://img258.imageshack.us/my.php?image=cam0105.jpg)
(http://img258.imageshack.us/img258/6425/cam0110.jpg) (http://img258.imageshack.us/my.php?image=cam0110.jpg)
(http://img262.imageshack.us/img262/1443/cam0107b.jpg) (http://img262.imageshack.us/my.php?image=cam0107b.jpg)
-
Uh, bas je dobra ova lava, sto se tice sastojaka!
Koliko evra kosta vreca na slici?
Pozdrav, Badnjevac
-
Necete mi vjerovat, normalna cijena ja 10 eura (vreca),
a ja sasvim slucano naletio na snizenje pa placao 1 euro (vrecu).
Ostalo je jos nekoliko vreca pa mozda trknem pa i njih kupim.
-
Nešto mi nije jasno, ovakav vulkanski šljunak krupne granulacije vjerojatno ima gustoću oko 1,5 kg/l. Na vrećici je navedeno da u jednoj litri ima 270 mg dušika (N), što bi značilo oko 180 mg u kilogramu lave ili 18%. Fosfora ima oko 2,5%, a kalija oko 10%. Drugim riječima ova lava bi bila ekvivalent gnojiva NPK 18:2,5:10? Stavit veliki postotak ove lave u smjesu zemlje značilo bi pregnojit biljku i spalit ju?
Edit:
Sad da korigiram sam sebe, pitanje je u kojem su obliku ti elementi u lavi i koliko se brzo otpuštaju. Vjerojatno se umjetno gnojivo u granulama raspada i otpušta elemente puno brže od lave, tako da lava ne može naštetiti biljkama u smislu pregnojavanja?
-
Na vrecici pise da biljku treba posaditi direktno u lavu sto je i meni djelovalo jako cudno!
Poslije da je treba dobro zaliti i da ce lava odzavati vlaznost narednih 3-4 sedmice.
Slika sa zadnje strane vrecice:
(http://img140.imageshack.us/img140/4819/cam0115.jpg) (http://img140.imageshack.us/my.php?image=cam0115.jpg)
-
Zbog svoje šupljikave strukture lava može apsorbirati veću količinu vode i polako je otpuštati što je u sušnim mjesecima korisno. Isto tako zbog šupljikavosti i veće granulacije, tlo je prozračno što povoljno utječe na rast i zdravlje korijena. Samo ne znam da li će u fazi mirovanja biljke u zimskim mjesecima lava zadržavati više vode nego što bi to bilo kod smjese sa običnim šljunkom-pijeskom?
-
Mislio sam napraviti smjesu od 40% lave, 40% zemlje treset/humus i 20% pijesak/sljunak i u to posadit kanarku.
Pratiti rast a zimi je unositi na tavan gdje temp ne spada ispod nule!
-
Ma za palmu koju ćeš unositi unutra, mislim da s takvom smjesom nema 'zime' :thumb_up:
-
Nešto mi nije jasno, ovakav vulkanski šljunak krupne granulacije vjerojatno ima gustoću oko 1,5 kg/l.
Porat, čisto sumnjam da se radi o tom odnosu.
Ovo je nešto slično pumiceu i perlitu nešto manje (oboje vulkanskog podrijetla).
A vreća perlita od 100 litara ima 15 kg cca možda 20.
Pumice je koliko znam nešto teži.
Tako da ne vjerujem da bi vreća od 100 litara ovoga prelazila 50kg u vrh glave, dakle 0.5kg/litra po meni max.
Naravno u suhom obliku.
-
Lako cemo to saznati. Izvagao sam vrecu.
6.7 kg = 8 litara one lave.
Znaci 1 litar tezak je 0.83 kg
-
Onda u ovoj lavi ima dušika, fosfora i kalija kao u istoj količini NPK 35:5:20 gnojiva. U svakom slučaju očito se ti elementi iz lave teže otapaju, ali je medij po svemu sudeći vrlo hranjiv za biljke.
-
Kanarka je posadjena,omjer kao sto sam i ranije rekao (40:40:20)
Bice slike za par dana....
-
Vulkansko tlo je inače jako plodno.
Porat, kako se gledaju količine NPK?
Kod ove lave piše da je npr. N (dušik) 270 miligrama na litru.
Koliko miligrama dušika ima 1L nekog NPK gnojiva?
-
Ja bih dodao moje iskustvo vezano za kiselost zemlje. Phoenixi (svi) su mi dali odlicne rezultate u domacoj cvecarskoj zemlji ph6,5 NEsterilisanoj. Uvek preko 90% i vise vrsta Phoenixa.
U Klasmanovom baltickom tresetu ph 4,5 STERILISANOM mislim da mi ni jedan Phoenix nije proklijao. Odnosno jedan jeste ali je klica propala brzo.
Tako da je moja preporuka barem za Phoenixe - nikako u kiselu zemlju!
Slicno i za Trahije... u cistom tresetu ni jedan... u mesavini treseta i peska polovicno do slabo. Ove godine probam u Floragard sterilisanom supstratu za palme - ph neutralnom pa cu da vidim.
-
Mislite li da je ova smjesa stvarno prekisela za Phoenixa? :icon_sad:
(http://img291.imageshack.us/img291/7269/experimeo.jpg) (http://img291.imageshack.us/my.php?image=experimeo.jpg)
-
Moram se ispričati svima na zabuni koju sam unio! U deklaraciji lave količine elemenata su navedene u miligramima po litri, a ne u gramima po litri!
Onda količina dušika iznosi:
270 mg/l = 0,27 g/ l ,
1 litra lave teži 0,83 kg, pa je količina dušika u 1 kilogramu lave:
0,27 g / 0,83 kg = 0,33 g/kg . U postocima to znači 0,33 g / 1000 g = 0,00033 g/g = 0,033 % , znači mala količina, niti blizu onoj koja se nalazi u umjetnim gnojivima!
@ Pivi, kod umjetnih gnojiva brojevi znače maseni postotak pojedinog elementa u gnojivu. Npr. NPK 7:14:21, znači da se u jednom kilogramu tog gnojiva nalazi 0,07 kg dušika (odnosno 7 % dušika), 0,14 kg fosfora (14 % fosfora), i tako dalje. Zato sam zapreminu lave u litrama, preračunavao u masu u kilogramima.
-
Sve OK Porat,cista desetka! :dobar:
Prijavi se kod Tarika za milijunasa :icon_yes:
-
Čuo sam jučer da je ilovača u mom Zagrebačkom vrtu lužnata.
Sjetih se da sam pri sadnji fortuneia a i sada u zemlju natrpao puno komposta ph: 7,5-8.
Tracycarpusovi listovi su uvijek svijetlo zeleni čak i nakon dodavanja željeza, pa mi je sinulo da bi to moglo biti zbog visokog ph.
Kupiti ču crnu zemlju ph: 5,5-6,0 pa staviti što više na površinu.
-
Ako mu odjednom drasticno promenis pH vrednost zemlje, to opet nece prijati Trachyju.
-
Koko diskovi
Koko Diskovi su veoma pogodni za startovanje naklijalih semena ili rasađivanje pelcera.
Zbog posebnih pogodnosti koje pružaju kokosova vlakna, u ovim diskovima se korenje mnogo brže i bolje razvija.
Diskovi su kompresovani i dodavanjem vode se nadimaju i narastaju. Obavijeni su veoma finom i tankom mrežicom kroz koju sa lakoćom prolazi korenje.
(http://img832.imageshack.us/img832/5610/cocodisk.jpg) (http://img832.imageshack.us/i/cocodisk.jpg/)
NEOPEAT (Coco coir)
NEOPEAT supstrat od kokosovih vlakana je izbor hortokulturista širom sveta. Potpuno je prirodan i nimalo štetan. Može se koristiti i kao dodatak zemljištu zbog svoje superiorne zadržljivosti vode. Pored toga što zadržava ogromne količine vode čak 600%, kokosova vlakna čine vazduh mnogo pristupačniji korenju što proizilazi u mnogo razvijeniji sistem korenja u poređenju sa gajenjem u zemlji.
NEOPEAT dodavanjem vode narasta i do 10 puta!
Za još bolje zadržavanje vode, NEOPEAT se može pomešati sa 20% (a i više po potrebi) Perlita.
Kokosova vlakna (Coco Coir) su neutralni supstrat, nemaju nikakve hranljive elemente u sebi, i biljke moraju biti zalivane rastvorom vode i vodotopivih ili tečnih đubriva.
(http://img694.imageshack.us/img694/3154/cococoir.gif) (http://img694.imageshack.us/i/cococoir.gif/)
-
Glinene kuglice LECA
Hydroton, dobijen od gline, je potpuno ekološki supstrat. Dobijen formiranjem gline u kuglice, a potom pečenjem iste na 1200°C u visokim pećima. U ovom procesu se glinena kuglica širi kao kokica i postaje šupljikava.
Hydroton kuglice su lagane, tvrde, i mogu se iznova koristiti - lako se peru i sterilišu za ponovnu upotrebu. Glinene kuglice (expanded clay) su pH neutralne, i kao supstrat nemaju nikakve hranljive elemente u sebi, i biljke moraju biti prihranjivane dodatnim đubrivima.
Kuglice se lako otapaju i ne zadržavaju nepotrebne količine vode. Time stvaraju visoke količine kiseonika dostupne korenovom sistemu. Iz ovih razloga glinene kuglice se najčešće koriste u "Flood & Drain" sistemima, a takođe i u proizvodnji ruža.
Primena:
Za Dekoraciju glinene kuglice se stavljaju kao gornji sloj preko zemlje gde svojim izgledom ulepšavaju izgled zasađenog cveća. Takođe taj gornji sloj kuglica pomaže u zadržavanju vlage i sprečava zemlju od isušivanja. Preporuka: izvadite gornji sloj zemlje i stavite sloj glinenih kuglica debljine 3-6cm
Za Bolje Zadržavanje i oticanje vode glinene kuglice se mešaju u kombinaciji sa zemljom. Kuglice zadržavaju višak vlage i vraćaju je biljci kad je to potrebno. Tako korenje nije u direktnom dodiru sa vodom i ne propada. Preporuka: Stavite 1-2cm kuglica kao donji sloj i napunite ostatak zemljom
Za Mešanje sa Zemljom Hydroton poboljšava provod vazduha u zemljištu i pospešuje absorbciju dodatane vlažnosti. Preporuka: Mešati zemlju sa Hydrotonom u odnosu 9:1
Za Hidroponsko Gajenje Najčešća primena Hydrotona je u Hidroponici, jer kuglice zadržavaju samo dovoljne količine vode i ogromne količine kiseonika, baš ono što se traži. Preporuka: Napunite polovinu saksije kuglicama, zatim stavite biljku pa napunite onda celu saksiju, i potom stavite indikator nivoa vode.
(http://img716.imageshack.us/img716/5571/1173808009209904125665.jpg) (http://img716.imageshack.us/i/1173808009209904125665.jpg/)
Kamena vuna
Kamena vuna predstavlja osnovu za jedinstveno i savršeno kontrolisano rasađivanje biljaka, uslov koji se mora ispuniti za zdrav i jak rast biljke. Svaki blok ima gotovo identičnu gustinu, fleksibilnost i čvrstinu, a uz to ujednačen raspored EC-a, pH, i WC (water content, količina vode) što rezultira u ujednačen rast i kvalitet biljaka.
Kamena vuna pruža rasađivačima optimalan balans vazduha i vode. Varijacije u malim i velikim porama bloka obezbeđuju da koren uvek dobija uravnotežen odnos vazduha i vode. Osim toga, sadržaj vode u bloku može da se kontroliše sa velikom preciznošću. Odličan raspored pora osigurava jednaku distribuciju vode i hranljivih materija širom bloka čime se postiže uspešna kontrola hranljivih rastvora i pH. Ovime se postiže snažan razvoj korenovog sistema pri rasađivanju. Vertikalna struktura vlakana unutar bloka pruža identičan otpor korenu, čime se postiže jednaka distribucija korena po bloku.
-
Perlit
Agroperlit se uspešno koristi u svetu u raznim granama poljoprivrede. Sirovina perlita je vulkanskog porekla. Primenom tehnološkog postupka dobija se potpuno sterilan, neutralan materijal, neaktivan prema rastvorima za nalivanje.
Propusna moć za vodu je odlična i stvara idealne uslove oko korena biljke.
Perlit se sa uspehom koristi za:
- gajenje cveća
- gajenje voća i povrća
- proizvodnju rasada i sadnica
- saksijsko ceveće
- poboljšavanje zemljišta travnjaka i krovne bašte
- proizvodnju gljiva
- u hidroponici
Za gajenje biljaka i za sadnice, agroperlit se meša sa raznim supstratima (zemlja, supstrat za cveće, humus, pesak, treset, itd.) u sledećim razmerama:
- biljke koje iziskuju mnogo vode: 3 dela perlita + 1 deo supstrata
- biljke koje iziskuju prosečnu količinu vode: 1 deo perlita + 1 deo supstrata
- biljke koje iziskuju malu količinu vode: 1 deo perlita + 3 dela supstrata
Agroperlit ima veoma važnu ulogu u hidroponskom gajenju biljaka.
Pomoću ove tehnologije postiže se veći prinos i bolji kvalitet proizvoda, sa manjim troškovima, što je dovelo do toga da se uspešno primenjuje širom sveta. Sa ovom tehnologijom se mogu stvoriti idealni uslovi oko korena biljke i potpuno se eliminišu svi negativni uticaji zemlje. Sa lakoćom se kontroliše i reguliše optimalna količina hranljive materije i kiseonika, što ovaj način proizvodnje čini jednostavnijim i rentabilnijim.
Lista biljaka koje se gaje ovom tehnologijom je veoma dugacka:
- povrće: paradajz, paprika, krastavac, patlidžan, lubenica, grašak, pasulj, ...
- ukrasno cveće: gerber, ruža, karanfil, orhideja, alstromeria, ...
- krtolasto povrće: krompir, šargarepa, rotkva, luk, ...
- u stiroporskoj saksiji na sprat: jagoda, razne salate, spanać, ukrasno cveće,...
(http://img821.imageshack.us/img821/8818/image45n.jpg) (http://img821.imageshack.us/i/image45n.jpg/)
Vermikulit
Vermikulit je veoma čest izbor uzgajivača rasada širom sveta. Topao je mineral koji se ekspandiranjem obrađuje za hortikulturnu upotrebu. Pritom se izlaže intenzivnoj toploti, širi, dobija oblik granula sa bezbroj slojeva tankih ploča. Hortikulturni vermikulit je trajni supstrat, čist, sterilan i bez mirisa. Ne truli, ne raspada se i ima neutralnu pH vrednost od 7.0 a zahvaljujući prisustvu karbonata reakcija je uglavnom alkalna.
Vermikulit se može koristiti sam ili u mešavini sa drugim supstratima, kokosom ili zemljom. Vermikulit se ne može prevodniti dok god posude imaju dovoljno otvora da izađe voda. Veoma je pogodan za naklijavanje semena, i zabeleženo je brže proklijavanje nego u drugim supstratima.
(http://img820.imageshack.us/img820/5914/vermiculitepot300.jpg) (http://img820.imageshack.us/i/vermiculitepot300.jpg/)
-
Zeolit
ZEOLIT je prirodni silikatni mineral iz vulkanskih stena koji posle aktivacije ima ulogu najmoćnijeg prirodnog antioksidansa, detoksikansa, adsorbensa, stimulansa imunog sistema i antiflogistika. U prirodi se nalazi preko 200 vrsta zeolita. Najčistiji i najefikasniji zeolit je kristalni-klinoptilolit koji zbog pravilno raspoređenih pora unutar kristala deluje kao jonski izmenjivač. Zbog svojih svojstava jonskog izmenjivača dokazano smanjuju toksično opterećenje organizma teškim metalima (olovo, kadmijum, arsen) i organskim spojevima kao što je amonijak (NH3) i ostali toksični nusproizvodi probavnog vrenja.
Zeolit je 100% prirodna, sigurna, apsolutno netoksična supstanca, organizam ga prepoznaje kao vlastitu supstancu (npr kao vodu), nema negativnih kontraindikacija, ne sadrži dodatke životinjskog porekla, aditive, konzervanse ili E brojeve, nema negativni sinergizam s drugim klasičnim medicinskim, dijetetskim ili alternativnim lekovima ili terapijama, nema toksičnu ni letalnu dozu, ne postoji mogućnost predoziranja, ne stvara zavisnost, ne akumulira se i ne zadržava u organizmu.Ovaj mineral je potpuno neškodljiv što je dokazano hemijskom analizom i toksikološkim analizama od strane eminentnih stručnjaka.
PRIMENA U POLJOPRIVREDI:
Zahvaljujući svojim fizičkim osobinama da adsorbuje vodu i postepeno je otpušta zajedno sa hranljivim materijama.Takođe se poboljšava vazdušni režim zemljišta,poboljšava volumen pora kao i rastresivost supstrata.Rezultati se ogledaju u većoj klijavosti,bržem rastu biljke,sazrevanju kvalitetnijeg i zdravijeg ploda kao i ranijeg plodošenja,smanjenoj upotrebi zaštitnih sredstava.Odlični rezultati su ostvareni kod proizvodnje rasada osnovnih povrtarskih kultura kao i na nivo roda. Dodaje se humusu,tresetu,kompostu između 25-30% u odnosu na količinu.Sadrži neophodne elemente za razvoj biljaka:Magnezijum,Kalijum i Kalcijum.
PRIMENA U VOĆARSTVU I VINOGRADARSTVU:
Zeolit povećava sposobnost zadržavanja hranjljivih elemenata u zemljištu,poboljšava ishranu biljaka,razvija korenski sistem, intezivira rast i plodnost.U količini od 0,1-0,5t/h može znatnije doprineti povećanju prinosa limuna,mandarine,pomorandže i jabuke do 13%,a kruške do 55%.Najbolji rezultati se postižu prilikom zasade ubacivanjem 1kg.(zavisno od vrste tla) po sadnom mestu.
Kod vinogradarstva se uticaj zeolita ogleda u proizvodnji ložnih kalemova i dobijanju većeg broja kalemova.Količina koja se dodaje je 0,5kg/m2.Takođe se koristi i pri zasadi vinove loze što doprinosi boljem prijemu,rastu i razvijanji i dobijanju roda već u drugoj godini.Dodaje se u količini od 0,5kg po sadnom mestu. Smanjuje kiselost zemljišta i bolest loza kao i drugih biljaka.Deluje na zemljište kao meliorant.
PRIMENA KOD ČUVANJA VOĆA,POVRĆA I PREHRAMBENIH PROIZVODA:
Uloga zeolita kod čuvanja voća i povrća ogleda se u njegovom regulisanju atmosfere,snižavanju vlažnosti vazduha i ublažavanju kolebanja temperature,apsorbciji i dezaktiviranju fermente i druge materije izdvojene sa bakterijama koje ubrzavaju proces truljenja.Takođe se koristi za zaprašivanje i za posipanje voća i povrća u skladištenim prostorijama.
PRIMENA U RIBARSTVU:
Zeolit u ribarstvu se primenjuje kao dodatak hrani i za prečišćavanje vode od jona amonijaka koji je toksičan za ribe i njegov sadržaj ne sme da iznosi više od 0,05mg/l.Zeolit ima svrhu upijanja amonijevog azota i drugih toksičnih komponeneti.
PRIMENA ZEOLITA KAO HIGIJENSKI POSIP:
Namenjen je kućnim ljubimcima.Upija vlagu i neutrališe neprijatne mirise.Posipa se dno kaveza debljine 2-5cm.
PRIMENA ZEOLITA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE:
Prirodni zeoliti,zbog svojih fizičko-hemijskih svojstava i specifične strukture,imaju veoma široku primenu u zaštiti životne sredine.Koriste se kao blokatori štetnih materija iz otpadnih voda i nedozvoljavaju dalje zagađenje.Koriste se u prečišćavanju radioaktivnih otpadaka,rafinerije ga koriste za sušenje reforming-gasa i sušenje hidrokreking-gasa…itd.
Zeolit se prodaje u dve granulacije:
SITNI < 1mm (prah)
KRUPNI 1-4mm
(http://img151.imageshack.us/img151/9500/313411.jpg) (http://img151.imageshack.us/i/313411.jpg/)
(http://img148.imageshack.us/img148/4408/0tcvpca1gy0a7ca2yf06hca.jpg) (http://img148.imageshack.us/i/0tcvpca1gy0a7ca2yf06hca.jpg/)
-
Zanima me taj zeolit,jeli ga tko koristio i kakva su iskustva s njim?Ima li ga za kupiti gdje u Hrvatskoj?
-
Zanima me taj zeolit,jeli ga tko koristio i kakva su iskustva s njim?Ima li ga za kupiti gdje u Hrvatskoj?
Danas cjeli dan u potrazi za perlitom,vermikulitom,zeolitom.... Zvao neke brojeve ovdje u osijeku...al samo velika pakiranja od 100 litara cijena 180 kn. Prelisto dosta stranica o akvaristici...di se isto koriste za filtere... Razne forume itd... I na kraju nadjem na njuskalu,al oglas vise ne vazi, da pijesak za macke marke Cecilia je cisti zeolit. Drugi pijesci sadrze ili su od bentonita,isto neki mineral,kamen il sta vec,dok je ovaj Celilia cisti zeolit! Jos ranije sam sumnjao na pijesak za macke da bi mogao bit perlit il tako nesto,zbog strukture... Ovi drugi pijesci imaju dodatak i nekih parfema,valjda da kamufliraju smrad od macje kakice... Ovaj cecilia i nije skup, oko 22 kn za 5 kila zeolita. Sutra idem po to.
http://m.njuskalo.hr/oprema-kucni-ljubimci/zeolit-kucne-ljubimce-hrvatskoj-oglas-958596 (http://m.njuskalo.hr/oprema-kucni-ljubimci/zeolit-kucne-ljubimce-hrvatskoj-oglas-958596)
I ima ga za kupit u pet trgovinama,moguce i u obicnim. Jos cu procitat sastav s deklaracije,al mislim da je to to.
-
Dobro pročitaj deklaraciju, moguće je da je taj pijesak za mačke tretiran sa raznim antisepticima ili sličnim kemikalijama, koje bi mogle naškoditi klijancima.
-
Da,to pod obavezno. Pise da je cisti zeolit bez dodataka ikakvih. Bioloski razgradiv....blablabla....
-
Da Damire,to obavezno procitaj...Kod nas (u Srbiji)na svu srecu ima on line prodavnica gde se nalazi bas sve za biljke.Ja sam pre mesec i po dana narucio perlit i vermikulit.Narucio 'danas'dobio odmah sutradan...Stvarno su bas azurni.....
-
Damire,jedan moj frend iz Darde nabavlja zeolit iz Mađarske,vrlo jeftino,tamo je puno jeftiniji nego kod nas.
-
Naso sam jos jedan izvor tu u osijeku. Sutra zovem. kako pise 1.3 kn po kili.
http://m.njuskalo.hr/sve-ostalo/zeolit-mikofiksator-oglas-7284610 (http://m.njuskalo.hr/sve-ostalo/zeolit-mikofiksator-oglas-7284610)
Sad se koristi jos i za suzbijanje tih gljivica u mljeku,sto je sad bila nedavno izbila afera s alfatoksinom,te kao dodatak prehrani ljudi il kao ljek neki,ne znam sta... Na nekim forumima o akvaristici kazu da je isti ovaj za poljop. I akvaristiku,samo se za akvaristiku pakira u male kutije i skuplji je 50 puta nego obicni...
-
Trava, naso sam na netu. Vermikulit u velikoj gorici pet litara 30 kn.A danas bio u pet centru,nema ovog pjeska za macke na bazi zeolita,svi su na bentonitu. A ima namanje 15 vrsta. Ni u poljop apotekama nema,samo 100 litara pakiranje. U pet centru imaju,al danas nije bilo zeolit za filtere za akvarije pola kg 30 kn. :mrgreen: u baumaxu nista,nikad culi. U bjelovaru i cakovcu imaju u poljop apotekama 6 kila kutija za 40 kn,naso na nekom akvarij forumu.. Na netu dosta ljudi ga trazi,neko za klijanje ko mi,neko za filtere za akvarije,za dodatak i poboljsivac stocne ishrane....Sad i za neutralizaciju alfatoksina u mljeku.
Bilo je isto neka firma u rijeci,slali postom,sad vise ne salju. U zagrebu se da nac manja pakiranja perlita/vermikulita/zeolita, osijek puška. Cak sam nabaso na neke stranice o uzgoju trave, "the trave" di pisu di sve sta ima za nabavit,neonke,zemlja,grijaci... Cak i slika ima,od sjemena pa dalje u uzgojnom procesu. Poucno. :mrgreen:
-
stize iz zagreba sa teraristika.hr
3 litre vermikulita 25 kn plus 10 kn postarina.
eto, kome jos treba manje pakiranje vermikulita nek zna!! :icon_mrhappy:
napokon muke po perlitu, zeolitu, vermikulitu ,,,,, gotove. amen!!
:icon_mrhappy: :icon_mrhappy: :icon_mrhappy: :icon_mrhappy: :icon_mrhappy:
fala qcu
-
Par pitanja.. Kolko dugo klijanci mogu opstat u vermikulitu? Jel on ima ikakvu hranjivu vrijednost?? Il da dodajem minimalne kolicine tekuceg gnojiva razrijedjenog s vodom?? Pa tako odrzavam?' kasnije to sve ide u zemlju,al dotad...??
-
Mogu da opstanu dokle god imaju hrane u semenci, e sad to mu dodje negde do 2.-3. lista mada zavisi od vrste do vrste. Posle vec razvijaju koren i krecu iz zemlje da se hrane. To sa gnojivom ima smisla ali u praksi ne mislim da bi se bas dobro pokazalo. Bilo bi tu velikih promena za tako male palmice. :misli: Ako bi pomesao vermikulit i zemlju 50:50 onda bi klijanac imao dovoljno hrane za taj pocetni stadijum.
-
Ova tema je prilično neaktivna.
Napokon sam se dočepao kokosovih mljevenih vlakana(u bauhausu),u daljem tekstu kokos,firma je Homeogarden,imaju široku paletu raznih preparata,uglavnom za ekološku proizvodnju.Čini mi se da bih ubuduće mogao preći na kokos za naklijavanje sjemenja.
http://shop-hr.homeogarden.com/proizvod/organska-zemlja-70-l_hr/ (http://shop-hr.homeogarden.com/proizvod/organska-zemlja-70-l_hr/)
-
Kokosova vlakna,tj.mrvice, pokazale su se odlične,vrhunski materijal,drži vlagu taman koliko treba,teško da može biti premočen,lijepo se miješa sa drugim supstratima,nema gruda koje moraš mrviti ili uklanjati,do sada nisam vidio nikakvih plijesni ili slično da su se u njemu razvile,ne razgrađuje se brzo kao što je to slučaj sa tresetima,divota od materijala.A butie koje sam prebacio u kokos klijaju ili su počele klijati.Probao sam i klijance presaditi u čisti kokos,rastu sasvim normalno.Kokos je zakon!
Ima li još neko iskustva sa ovim materijalom?
-
Nemam iskustva, ali ovo sto si naveo me potice da probam :thumb_up:
-
Kupovao sam kokos blokove, ovo: http://www.hidroponika.com/index.php?route=product/product&path=20_27&product_id=9 (http://www.hidroponika.com/index.php?route=product/product&path=20_27&product_id=9)
Dobra je to stvar ali nekako mi je za klijalište prikladniji pripremljeni klasmann. Možda je kod mene i stvar navike. :icon_lol:
-
Imate cigle kokosa u ikei za deset kuna komad.
Ja ga nikako ne volim, tj kokos je super ali ne kad je tako sitno mljeven kak se kod nas jedino prodaje. Ameri su radili testiranja i kokosovi coir chunks su maltene idealan supstrat za sadnju, samo moraju biti to, chunks, ne dust.
-
Svaka granulacija može imati svoju namjenu.Pogledao sam ponudu ikee ali nisam našao te cigle.Koje su veličine te cigle?Imaju li i coir chunks?Imaju i Vaxer supstrat za uzgoj-plavi kamen,znaš li što o tome,što je to u biti?
-
Svaka granulacija može imati svoju namjenu.Pogledao sam ponudu ikee ali nisam našao te cigle.Koje su veličine te cigle?Imaju li i coir chunks?Imaju i Vaxer supstrat za uzgoj-plavi kamen,znaš li što o tome,što je to u biti?
ne kad je kokos u igri... u tome literally sve iole osjetljivo na aeraciju korijena stagnira, ili cesce, jednostavno krepa. zanimljiv clanak na temu: http://www.tucsoncactus.org/html/growing_in_the_desert_column_June_2013.html (http://www.tucsoncactus.org/html/growing_in_the_desert_column_June_2013.html)
moguce da ih ikea nema na stranici, nalaze se na izlazu prije skladista tam di je cvijece. cigla velicine, pa cigle otprilike :mrgreen: kad se ekspandira dodje na nekoliko litara, mozda 7 il tak nes. al dzabe kad je to isto prasina. Nisam kod nas vidjela nigdje chunks u nekim normalnim kolicinama, zna bit u pet centru za reptile onak dve sake pakirano.
Plavi kamen nisam vidjela pa ne znam stvarno, pogledat cu kad odem iduci put.
Ak hoces nes posteno, ima u Agro Hoblaju lomljeni floreopor (ekspandirana glina), bonsaisti svi sade svoja drvca u to (nema ga bas na njihovoj stranici tocno prikazanog, nisu to one crvene glinaste kuglice, nego sive 4-8mm i lomljene). Imali su distributera na jankomiru u zagrebu (ravago il tak nekak) al mislim da su ti propali... to je daleko daleko najbolji taj tip supstrata kod nas. Isto to ali nesto sitnije granulacije (1-4 mm) i ne lomljeni je bio u MD profilu, liapor, prodavao se kao podna izolacija. Isto ok i cca 60 kn vreca, nisam bila dugo pa ne znam dal jos drze. Nemamo na zalost diatomitnog pijeska za macke, to je dzabe po europi (euro 10 kila otprilike) al kod nas iz nekog razloga nije doslo. Ovo sve ostalo je banana, perlit pluta, skup je i opasan za udisanje, vermikulit je skup, obicni pijesak za macke je bentonit koji se raspadne nakon tri zalijevanja i zacepi kompletno lonce, zeolit je ok ako je onaj krupni al isto nije bas jeftin i dosta oteza lonce...
-
Tek sam ušao u igru sa kokosom,zasad mi ovaj sitno mljeveni dobro radi.Vjerojatno bi i taj krupnije sječeni bio dobar za neke stvari.Sitni nije baš tako mokar,vrlo brzo se ocijedi a za dva dana na površini se lijepo osuši pa treba paziti da se ne presuši.A kad se presuši vrlo lako se ponovo smoči,puno lakše upije vodu nego presušeni treset.Neke klijance sam presadio u čisti kokos i zasad rastu jako dobro.Kasnije će ipak morati dobiti malo humusa,ako kokosu treba malo duže da se počne razgrađivati da bi bio dostupan kao hrana biljci anda mu treba dodati nešto što će biljka moći koristiti.Ne volim stalno trčati oko pitara sa umjetnim gnojivima.
Perlit je po mom iskustvu jako dobar materijal,čisti za naklijavanje i ožiljavanje reznica,ili kao dodatak u mješavini sa humusima ,pijeskom,pumicom,tresetima itd.Kod većih pitara,u kojima biljka mora provesti više godina,ne može se koristiti samo supstrat organskog porijekla,on se vremenom potroši,biljka naprosto pojede,u korijenju nastanu rupe koje je prilikom presađivanja teško popuniti,to se vidi i na onom korijenu koji je bio u krpno sječenom kokosu.Kad se doda perlit ili neki drugi sličan materijal onda se praznine popune sa njim i puno je lakše presaditi takvu biljku.Perlit je dostupniji a i puno jeftini od ostalih supstrata,ima ga i za 80 k vrića 100 l.
Pojavio se( u Jadra) i taj mljeveni floreopor??,nije skup,ali je u bali od 2 kubika :zbunjen: