Sabal "havanensis"

[Henoh]

Primjetio sam da se paralelno s ovom temom počeo smanjivati broj sjemenki na sabalima u bot. vrtu  Izgleda da smo ga popularizirali

[Xenon]

Ako je stradao na Krku, onda mozda i nema S. minor-a u sebi. 

Sta li je onda, ako je uopste hibrid? 

Mozda je ovo stvarno neki Sabal sa Kube, ali cudi me da ga nisu popisali kao posebnu vrstu, kao sto je to uradjeno sa ostalim kubanskim palmama. Mozda se radi i o kubanskoj populaciji neke druge vrste Sabala, pa bi to vise bio varijetet neke vrste Sabala nego posebna vrsta... Ko zna...

[palmofan]

Pozdrav Sedum i drago mi je da si došao na naš forum i puno nam pomogao oko Sabal havanensisa.

[Henoh]

Sedum,

kako si radio u botaničkom vrtu ZG od 1968-76, htio bih ti postaviti nekoliko pitanja vezanih uz sabal «havanensis» i druge palme u njihovoj kolekciji.
1. Voditeljica vrta je navela da se sabal «havanensis» uzgaja iz sjemena u vrtu od 1951. godine. Kad si ti došao tamo u kakvom su stanju bili ti primjerci (iz 1951), jesu li donosili sjeme, jesu li formirali stablo ili su bili patuljasti? Jesu li uopće bili živi ti iz 1951 kad si ti došao? Brzina njihova rasta?
2. Ova dva primjerka «havanensisa» koje botanički sad posjeduje-koliko su stari ili ako možda možeš procijeniti njihovu starost?
3. Voditeljica vrta mi je u mailu napisala da su uzgajali i sabal minor i vrtove iz kojih su dobijali njegovo sjeme. Što se dogodilo s njima, jesu li propali minori? Je li ih bilo kad si ti tamo radio? Danas nemaju primjeraka minora, barem ne izloženih.
4. Tvoji «havanensisi» na Krku su propali od bure i posolice. Koliko su uspjeli izdržati godina? Koje su apsolutne minimume uz buru preživjeli? Jesi li ih štitio? Njihova visina? Jesu li formirali stablo? Donosili sjeme? Ako imaš slučajno neku njihovu fotografiju da podijeliš s nama.
5. Je li vrt u svojoj kolekciji imao još neke palme (danas ih ima dvadesetak-sastavili smo u nekoj od tema popis onih izloženih).

[palmofan]

Ja sam u knjižnici naišao na jedan stari vodić kroz botanički vrt, ako se dobro sjećam bio je za godinu 1980 i neku i u njemu se spominje da imaju u vrtu sabal minor, da je ta palma potpuno otporna u njihovoj klimi i da raste vani. Možda su im se poslije smrzli, tko zna? 

[Xenon]

80-ih godina je jedino bilo moguce da izmrznu 85. kada je zima bila veoma hladna.

[Sedum]

Re: Henoh 29. 6. 2008,
Ranije do sedamdesetih godina, palme u Zagrebu su uzgajala 3 vrta: Botanički kod kolodvora (najveća zbirka), Farmaceutski vrt na Šalati i šumarski Arboretum-rasadnik u Dubravi (ova 2 zadnja samo po nekoliko najotpornijih kao Trachycarpus, Chamaerops i Phoenix). Zatim je, nakon smanjenih financija za nabavu sjemena, grijanje i uzgoj (i još ideoloških čistki - naša posla), 'beskorisna' zbirka palmi i ostalih egzota do devedesetih u Bot. vrtu je dijelom zapuštena i propadala, u šumarskom Arboretumu uzgoj palmi uglavnom prestaje, a Farmaceutski vrt je posve ukinut (sad je to obični park bez palmi iznad Zarazne bolnice - iako je klimatski od sva 3 najbolji za otvoreni uzgoj egzota). Još prije do sredine 20. stoljeća u Zagrebu je bilo i drugih vrtova s palmama, npr. Nadbiskupski vrt sa staklenikom uz Palmotićevu iza katedrale ...itd.
Slijede pitanja, na koja mogu dijelom odgovoriti tek iz očuvanih mojih bilješki, jer odonda je ipak prošlo niz desetljeća pa je sjećanje već oskudno:
1. S. havanensis: u sedamdesetima su to bile tek manje palmice (bez sjemena), vjerojatno ne one od 1951.
2. Za sada rastuće S. havanensis nemam direktne ni sigurne podatke o starosti: kod listopadnog drveća je to lakše po godovima (ubušeni izvrtak), a za palme je moguća tek maglovita procjena odoka.
3. S. minor: sedamdesetih je u Bot. vrtu još bilo par primjeraka, kako su kasnije završili nemam podataka ni uvida.
4. S. h. i slične palme na Krku su mi najviše stradale u olujno-ledenoj zimi 1985, kada se dijelom sledilo i more uz obalu (led deblji od 1/2 m - brodovi nisu mogli pristati u Senju, Vrbniku ni Baški), kod mene je bilo više dana oko -7C do -10C uz orkanski istočnjak 'Levantara' i snježne mećave - zameti u uvalama preko 1m.  S.h. i ostali egzoti su ostali vani bez zaštite, a bili su manji još bez sjemena (dio su prije pokrali susjedi - ali i njima odoše). Njihove fotke ne mogu naći, ali imam stravične snimke antarktičkog krajolika s 'glečerima i blizzardima' na Kvarneru što su mi tad odnijeli većinu egzota.
5. Po mom maglovitom sjećanju iz studentskih dana, u Bot. vrtu je bilo bar tridesetak raznih palmi - uključivo i one u staklenicima: Najviši stari primjerci koji se zbog glomaznosti i težine nisu iznosili, rasli su u najvećemu istočnom stakleniku. U slučaju interesa, mogao bih pokušati u dogledno vrijeme iz ranijih papirnih referenca izvući bar nepotpuni njihov popis iz Bot. vrta, a možda ponešto i iz drugih Zgb. vrtova tog doba (na kojoj tu temi već imate današnji popis izložaka ?).
Sedum, 10. 7. 2008.

[Henoh]

Sedum,

evo linka s popisom trenutnog stnanja palmi bot. vrta PMF-a, no on nije konačan (tu su i neke slike)
http://palmapedia.com/index.php/topic,32.105.html

Re: Henoh 29. 6. 2008,
 u šumarskom Arboretumu uzgoj palmi uglavnom prestaje, a Farmaceutski vrt je posve ukinut (sad je to obični park bez palmi iznad Zarazne bolnice - iako je klimatski od sva 3 najbolji za otvoreni uzgoj egzota).
Sedum, 10. 7. 2008.

O pogodnosti mikroklime na tom dijelu grada mogu posvjedočiti Trachycarpusy (ima ih 5-6) neke od njihovih slika su na ovoj temi http://palmapedia.com/index.php/topic,499.0.html

Sedum, ovi podaci o minimumima koje je s."havanensis" kod tebe imao na Krku mogu dati bar neku okvirnu sliku njegove otpornosti i tko bi ga sve mogao pokušati uzgajati vani.

Još jednom hvala na obilju podataka

[Sedum]

Nažalost, na linku http://palmapedia.com/index.php/topic,32.105.html - ne vidim neki popis palmi iz Zgb. vrta (jesam li to krivo otvorio ?).
Inače, još toplija od Šalate i najidealnija mikrolokacija unutar Zagreba za palme i južne egzote je jugozapadna padina Griča ispod Hidrometeorološkog zavoda uz Štrossmayerovo šetalište (izmedju Mesničke i Uspinjače). Nakon dolaska u Zagreb, početkom šezdesetih kad sam tamo završavao Gornjogradsku gimnaziju i zatim kao student, u mnogo navrata sam na toj strmini pod šetalištem u sličnim terminima s postajom Grič u hladna godišnja doba izmjerio temperaturu koja je tu redovno bila za 1C - 2C viša nego gore na Griču i zračnu vlagu koja je tu obično bila niža. To je logično zbog jugozapadne zaštite, direktne osunčanosti i termopolucije tj. toplinske mikroklime gusto naseljenoga gradskog središta.

Kasnije sam u osamdesetima javno predložio s obrazloženjem kao višegodišnji eko-suradnik na urbanističkom planu, da se ta idealna padina na jugozapadu Griča rezervira i osposobi za gradski vrt palmi i južnih egzota, što je naišlo na mlaki prijem bez ikakva službenog odgovora uz (zlobne neslužbene) komentare da palme ne spadaju u Zagreb i tu nemogu rasti: Stvar su još pokopali urbanisti i historičari protuprijedlogom da se tu obnove raniji vinogradi prije širenja Donjeg grada (kao da drugdje oko grada već nemamo vinograde) - što takodjer nije ostvareno i završilo je u ladici. Umjesto palmi ili vinograda, po našem običaju to je većinom još pusta padina već zarasla mješavinom Robinije i Ailanthusa uz par montažnih bircuza (pardon: restorana). Možda je sada ipak već zrelo doba, da se nove mladje snage oko Palmapedije vezama i lobiranjem angažiraju, neka se konačno taj 'nemogući' vrt 'neotpornih' palmi i egzota ipak ostvari na toj idealnoj mikrolokaciji usred Zagreba ?
Sedum, 11. 7. 2008.

[Henoh]

Link je na temu "slike" palmi, a u jednom od postova su slike primjeraka iz botaničkog vrta Pmf-a i nepotpuni popis.
Što se tiče palmi u Zagrebu kao reklama može služiti sve veći broj Trachycarpusa f. po privatnim dvorištima, a neki od njih su zavidne visine i više od 15 godina opstaju u vanjskim uvjetima i donose sjeme.

Malo smo skrenuli s teme 

[Henoh]

Povratak na temu 

slike cvjetne drške manjeg Sabala "havanensisa". Manji sabal h. ima veću cvjetnu dršku i brže je procvjetao u odnosu na veći sabal h.



cvjetna drška većeg sabala h. od prije nekih tjedan dana

[Pivi]

Eno na ips-u kažu da je to minor. Post je od danas.
Kažu da ga karakterizira "podijeljenje", rez-crta po sredini lista

[Henoh]

Jedino što me još zbunjuje kod s. "havanensisa"-minora iz botaničkog je velika razlika u brzini cvjetanja. Onaj veći primjerak je primjetno sporiji. Ne znam je li Badnjevac sa svojima imao takve razlike???
Na kraju toliko buke oko s. minora 

[branimir]

Ako je minor trebao bi biti poprilicno otporan na niske temperature. 
Jeli moguce da minora dokrajci zima na Krku?

[Pivi]

možda ga je dokrajčio vjetar i posolica kako sedum kaže, a ne toliko niska temperatura.
ili brojni drugi faktori...