Sabal "havanensis"

[Badnjevac]

Sabal minor i njegovi "rodjaci" bez problema prezivljavaju zime na kontinentu sve dok ima snega. Medjutim, kad naidje nesto sto se zove "suvomrazica", onda nastaju problemi. A prvi problem je u tome sto tokom suvomrazica zemlja smrzava. Dubina smrzavanja zemljista zavisi od duzine i minimalnih temperatura tokom perioda niskih temperatura.
Primer, tokom ove zime...
Kod mene je bilo oko 50cm snega sa minimalnom temperaturom izmedju -10 i -15C. Medjutim, do sada zemlja uopste nije smrzla. Cak i u danima kad je temperatura bila ispod -10C, ispod snega je bilo dovoljno toplo da ne dodje do smrzavanja zemljista.
Vlaga za S.minor takodje nije problem posto u prirodnom stanistu raste u polumocvarnim i mocvarnim stanistima. Bitno je samo da zemljiste ne bude suvise glinasto. Najbolje je S.minor sadisti u zemljistu koje je sto vise peskovito, a odozgo mu bacati humus ili samleveno lisce i granje koje se polako razlaze. Tada mu nije potrebno ni vestacko djubrivo ni stajsko djubrivo. Naravno, brze ce rasti ako se redovno zaliva i djubri.

Pozdrav, Badnjevac

[palmofan]

Mislim da sam konačno našao način kako ćemo jednom zauvijek riješiti ovu zavrzlamu oko Sabal "havanensisa". Sedum je u svojim prijašnjim postovima spominjao da je sjeme "havanensisa" jednim dijelom stiglo i iz botaničkog vrta u Tartuu, u Finskoj. Našao sam njihovu stranicu http://www.ut.ee/botaed/index.php?module=200&op=11&id=50 , i na njoj se vidi da i sada prave jasnu razliku između minora i "havanensisa". Budući da u popisu osoblja imaju i genetičara, vrlo je vjerojatno da rade genetske analize na svojim biljkama, pa su mogli na osnovu toga zaključiti da se minor i "havanensis" dovoljno razlikuju da ih svrstaju u posebne vrste. Mislim da ne bi bilo loše poslati im mail i upitati ih na osnovu čega razlikuju "havanensis" od minora te za geografsko podrijetlo njihovog "havanensisa".

[Henoh]

U dosta botaničkih vrtova i danas egzistiraju Sabal minori i Sabal havanensisi (pa i Sabal glabre, Sabal princeps, Sabal adansonii itd.) jedni pored drugih, ali ne vjerujem da je tu u pitanju neko razlikovanje kao vrsta, nego jednostavno nemar i neažuriranje u nazivu vrsta. Na stranici koju si stavio od bot. vrta u Tartuu vidim da imaju i drugih zastarjelih imena (Arecastrum romanzoffianum, Phoenix hanceana). Već je raspravljeno o tome. S. havanensis kao službeno priznata vrsta ne postoji. O počecima kako je došlo do zbrke i samog naziva S. havanensis sam u prošlim postovima stavio isječak iz jedne stranice



Istina, i sam primjećujem neke razlike između S. minora koje sam naručio sa RPS-a i klijanaca od sjemena S. "havanensisa" iz botaničkog vrta u Zagrebu, ali slično ti se može dogoditi i sa T. fortuneima, pa možeš dobiti nekad klijance bitno drugačijeg izgleda i sa iste matične palme.
 Preporučio bih ako možeš nekako skinuti članak A Taxonomic History and Reexamination of Sabal minor in the Mississipp Valley, Principes,39(21),1995, str. 77-83. u kojem su opisana genetska ispitivanja na različitim Sabalima i njihovoj povezanosti sa S. minorom. Naime, čak i Sabal louisiana koja može imati stablo do 3 m ne priznaje se kao posebna vrsta prema genetskim testovima.
Sabal minori su otkriveni u Meksiku i na drugim mjestima za koja se uobičajeno pretpostavljalo da nisu njihova staništa. Na tako velikom prostoru, naravno da ima velikih varijabilnosti unutar vrste i prema izgledu i otpornosti na niske temperature itd. Nešto slično možemo naći kod Trachycarpusa fortuneia i dr.

Slika koja daje usporedbu različitih ekotipova s. minora na različitim staništima.



Stanište u Meksiku

[palmofan]

Moji "havanensisi". Sva tri su različito podnijela zimovanje u negrijanoj prostoriji. Jedan primjerak je u odličnom stanju, drugi ima nekakva smeđa oštećenja na listovima, a treći se izgleda potpuno osušio. To mi je čudno jer su svi bili u jednakim uvjetima i imali jednaki tretman za vrijeme zimovanja.

Ovaj izgleda savršeno i sad počinje tjerati 4. list.


Ovome su oštećeni vrhovi listova, ali je počeo rasti i čini se da će biti O.K.


A ovome su se listovi potpuno osušili i čini mi se da mu nema spasa. 

[Henoh]

I meni se čini da od onog zadnjeg ništa više

[palmofan]

Danas sam bio do Botaničkog vrta, i ugodno sam se iznenadio kada sam vidio da su iznesli nekoliko palmi van, pokraj izložbenog paviljona, a među njima je i manji Sabal "havanensis". Ubrao sam par njegovih sjemenki, ali se nisu razvile do kraja, pa su sitne i smežurane, što znači da nisu klijave. Veći primjerak je još u stakleniku, možda i njega iznesu kroz par dana.

[Henoh]

I ja sam danas bio tamo oko 12h, no nisam išao do paviljona već samo do staklenika i T. fortuneia kod upravne zgrade. Ni prošlogodišnje sjeme oba primjerka nije bilo klijavao. Izgledalo je upravo tako kako si opisao. Jedan tip s EPS-a kojeg sam molio da mi proda sjeme Sabal "Birminghema" mi je rekao da ni njegovo sjeme nije klijavo i da izgleda smežurano. Valjda im se (Sabalima) zalome takve godine.

[palmofan]

Možda je sjeme većeg primjerka i Sabal blackburniane ipak klijavo, nadam se da će ih uskoro iznijeti van da mogu provjeriti. Baš me zanima što bi moglo biti uzrok tome da sabali ponekad daju "neispravno" sjeme. Možda palma zbog nekog razloga ne uspije sakupiti dovoljno energije da bi sjeme do kraja sazorilo.

[Henoh]

Bio sam na pauzi i danas do botaničkog. Palmofan da ti nisi među onim studentima koji imaju praksu ovih dana tamo? Moguće da nisu dobili u kritično vrijeme formiranja sjemena (ili možda i prije tijekom cvjetanja) dovoljno visoke temperature i vode 

Malo off, ali da spomenem. Ako nekom treba svježeg sjemena C.humilisa može ga naći na jednom primjerku kod izložbenog paviljona. Tamo se nalaze još Brahea edulis, Sabal havanensis, Howea fosteriana, Washingtonia (filifera ili robusta?), Trachycarpus fortunei.
I još nešto čini mi se nisam 100% siguran, kod samog ulaza u paviljon, da su na Washingtoniu robustu stavili pločicu Livistona australis (moram još provjeriti jer sam vidio samo u prolazu). Pločica je nova i zabodena u zemlju tako da se ovdje može isključiti mogućnost da je netko od posjetitelja premještao natpise.

[Henoh]

A evo i slika

[palmofan]

Nisam na praksi u Botaničkom, tamo su studenti sa drugog smijera. Moguće je da prošle godine sabali nisu dobili dovoljno visok GDD kako bi mogli formirati sjeme, baš sam nešto čitao o povezanosti GDD-a i rasta i razvoja biljaka. I ja sam primijetio da su krivo označili tu robustu kraj paviljona. 

[Henoh]

Jednolisni Sabal "havanensis" kojeg sam posadio prošlo ljeto nije preživio zimu. Bio je ušuškan u lišće i travu s kantom povrh njega. Prilikom prve provjere stanja u siječnju 2010. bio je mokar kao i zemlja - ilovača u kojoj se nalazio. Kad je u drugom mjesecu otkriven za stalno i lišće maknuto od njega bio je isto mokar s oštećenim samim vrhom lista. Oko njega su bili klijanci C. humilisa koje sam sve zajedno izvadio iz zemlje i dao nanu-u pa on može posjedočiti kakva je to zemlja  .

Taj S. "havanensis" je bio i posađen kao škart pa možda nije pravi pokazatelj. Tijekom nekoliko mjeseci u zemlji za vrijeme moguće vegetacije nije niti mrdnuo. Mislim da ga je najviše oslabila upravo ta teška ljepljiva zemlja u kojoj je rastao. Sve palme koje mislim saditi za ozbiljno zato sadim u dobro pripremljenu zemlju.

Sljedeće proljeće kada ti Sabali malo porastu i budu imali oko 8-9 listova dobit će pravu smjesu s dosta pijeska pa će biti realniji pokazatelji njegove otpornosti ili neotpornosti.

[branimir]

Toplo se nadam da se radi samo o zemlji a ne o dijelu imana "havanensis".
Kako je proveo sezonu, jeli bio na direktnom suncu, imao vode?
Primjerak koji sam ja posadio ima korjen dubok kojih 15-20 cm.

[Henoh]

Čak i da je slučaj s dijelom imena "havanensis" ne bi valjda toliko bio neotporan kad su S. balckburniane na nekih pola metra od njega u istoj zemlji drugu zimu za redom kako tako žive, ali isto tako slabo rastu. Korijen mu je bio možda na nekih 5-10 cm dubine. Bio je u polusunčanom mjestu. Vode nije imao kao niti ostale palme. Iznimke čine moji posjeti vikendici što je nedovoljno u ljetnjim mjesecima kad žeginja. Korijen od 15-20 cm već pruža dovolno više vode i hrane mladoj palmi koja je prepuštena samoj sebi za razliku od tankog korjenčića jednolisnog klijanca. Mislim da je ovdje stvar pozicije i uvjeta rasta. Baš sam sad gledao u temi Sabal minor gdje je jednolisni Palmofanov klijanac oko čijeg podrijetla nema spora jedva preživio zimu i izgubio pola lista iako je bio štićen, a zima 2008/2009 bila je i blaža od ove prethodne. Mislim da je do uvjeta rasta.

Izvadio sam minor iz zemlje, izgleda dosta loše, a i korijen mu je iznenađujuće kratak, što znači da mu je razvoj ozbiljno stagnirao. Nadam se da će se uz dobru njegu uspjeti oporaviti, pa će za nekoliko godina biti potpuno spreman da ga ponovno posadim u zemlju.

Možda tvoj klijanac već ove zime kaže nešto više o "havanensisu" nadam se pozitivno u smislu otpornosti.

Zaboravio sam pitati jesi li dorađivao zemlju u koju si sadio tog S. havanensisa i do koje dubine?

[nanu]

pozdrav..
mislim da je do zemlje jer zemlja je..sorry henoh ..bas ilovaca tvrda kao kamen kada je suha i nije bas najbolja...
ziher je igralo ulogu kod smanjivanja otpornosti...
ali malo pijeska i humusa tj pripreme, bi sredilo stvar valjda...zato su mi i ti humilisi zakon jerbo su ziher otporniji od kupovnih..hvala jos jednom
pozdrav