@Porat, S. blackburniane isto kao i prethodne dvije zime 2008/9, 2009/10 i ove su dobile lišće, a preko njega plastičnu posudu za cvijeće (prije su bile kante, ali dođe na isto). Koliko mogu primjetiti u zemlji su jako spore. Izbace listi i pol na godinu. Stariji list koji prezimi sljedeće godine bude spržen ili djelomično oštećen, dok onaj koji je izrastao u prethodnoj sezoni rasta bude oštećen samo na vrhu. Mislim da su temperature tamo približne onima na Maksimiru. Dakle nije hladno poput aerodroma, ali nije niti dobro kao na Griču pa bi to bila neka sredina. Pozicija cijelog terena je jug jugozapad na brdu koje se uzdiže do nekih 180-tak metara ili tu negdje dok je sam vrt u rasponu 163-167 m, barem koliko se sjećam preko google eartha. Nisam još probao s nešto većim S. blackburnianama, možda bi se one mogle brže obnavljati i bolje sačuvati listove. S pasivnom zaštitom bi vrijedilo probati kod tebe u Drnišu, ovo kod mene je više znatiželja bez nekih očekivanja. S. Brazoria već ima više šanse koliko je ovaj klijanac pokazao. Očito je otporniji u kontinentu od S. blackburniane s istom zaštitom. Sljedeće godine ću ih sve pustiti bez kante, samo lišće oko njih čisto da vidim koliko tako mogu izdržati i hoće li preživjeti. Također, dodat ću i jedan mali S. palmetto za usporedbu. Badnjevac je pisao da kod njega mladi klijanac s još nepodijeljenim listovima nije uspio prezimiti. Sabal minori (havanensisi) još je rano reći konačan sud, imaju više štete ovi koji su bili ispod kante negoli oni koji nisu, što nisam očekivao. Nisam imao u zemlji neki od drugih minora s poznatim podrijetlom osim onog većeg od Lovranpalma koji je uzgojen od sjemena iz Trstena ako se ne varam, no on je veći s dubljim korijenom i sigurno time u startu bolje pripremljen za zime. Branimir će javiti kako je prošao njegov na Mlinovima. Bio je dobro nedavno kad ga je provjeravao, tako da ostaje moguće da zaštita takvog tipa s kanticom u nekom trenutku više nije bila dobra stvar za njih. Kad krene sezona rasta stavit ću opet nove slike.