Rasprava o zonama

[Mira]

Porat ovo je vaš komentar pa molim odgovor na pitanje:

Molila bih da mi odgovorite u koju zonu spadaju Njivice na otoku Krku?  

Vaš komentar:
 Da li znate kada su se dogodili navedeni minimumi za Malinsku i Bašku? Koje su minimalne temperature bile u razdoblju od 1961 do 1990. ( klimatološki podaci mnogih postaja vežu se upravo za to razdoblje)?

Za Malinsku ne znam, ali znam da moji poznanici u Njivicama (koja je vjerujem vrlo slična Malinskoj ili čak malo hladnija) imaju posađene male mandarinke, bugenvilu i masline (par zadnjih godina pa treba vidjeti kako će dugoročno bugenvila i mandarinke uspijevati na toj lokaciji).
U usporedbi Malinske i Baške čini se da je tu presudna bura (zbog posolice, isušivanja, prodora hladnoće,...), no na autohtone zimzelene mediteranske biljke, kojih navodite ima više u Baškoj, izgleda da veći utjecaj imaju ukupne klimatološke prilike koje su u Baškoj povoljnije (zbog veće insolacije, manje vlage, većeg broja dana s temperaturama za rast,...) nego minimalna temperatura. Da li se i egzote ponašaju tako ili na njih zbog manje otpornosti ipak imaju ulogu minimalne temperature?

[Mira]

Gospodin Sedum odgovorio na prijašnje pitanje i zahvaljujem mu se!
Podjelit ću informaciju sa vama, može koristiti svima:

Grad Rijeka zapadno od Rječine je najhladniji dio na obali Kvarnera i toplinski spada u termozonu 8a, a malo toplije Njivice na zapadu Krka su 8b.

[Tony]

Rijeka 8a, kao i Beograd kako su neki protumačili...

Ne vjerujem...

[Sedum]

Istočno od Rječine, Sušak i Kostrena su (zimi) nešto topliji - termozona 8b, dok se zapadnije dolinom izmedju Ćićarije i Snežnika zimi slijeva hladniji zrak iz Slovenije. Beograd slabije poznam, ali je zbog veličine toplinski sigurno šareniji od Rijeke i nesporno topliji od Zagreba. Uostalom, u divljoj vegetaciji kod Beograda na padini Avale rastu južni grmovi kao samonikli Paliurus (drača), Juniperus oxycedrus (smrika) i slično - a isti se masovno nalaze i oko Rijeke (i Imotskog) - što nikako nije slučajnost nego odraz slične klime. Tko u to ne vjeruje - ne ulazim u vjerska uvjerenja, ja sam za slobodu vjere.

[Tony]

Uh, nisam ni pomišljao da je Rijeka baš toliko 'hladna'.

A što se tiče Juniperus oxycedrus, tu sam biljku vidio čak i na Kupresu, tako da me čudi da je ograničena samo na mediteranska područja.

[Sedum]

Ako se pogleda na geo-karte, Beograd je očito nešto južniji od Rijeke i Krka, tj. stvarno na podjednakoj širini kao npr. Pula, Rab, ...itd. - stoga je logična i očekivana tamo blaža klima od našeg sjeverozapadnog zaledja. Pravi (tipski) Juniperus oxycedrus dolazi u zaledju još uz Unu južno od Bihaća, pa uz gornju Drinu itd. U malo hladnijim prijelaznim područjima kao Kordun, gornji Vrbas, Kupres i slično, raste većinom sličan prijelazni hibrid Juniperus X navicularis (= J. oxycedrus X communis) tj. križanac izmedju primorske smrike i kopnene obične borovice.

[Yucca]

Juniperus oxicedrus raste na samom istocnom ulazu u Sarajevo, u mezofilnim sikarama graba kanjona Miljacke... a mozda je i to krizanac s obicnom borovicom!?

[porat]

Porat ovo je vaš komentar pa molim odgovor na pitanje:

Molila bih da mi odgovorite u koju zonu spadaju Njivice na otoku Krku?  

Vaš komentar:
 Da li znate kada su se dogodili navedeni minimumi za Malinsku i Bašku? Koje su minimalne temperature bile u razdoblju od 1961 do 1990. ( klimatološki podaci mnogih postaja vežu se upravo za to razdoblje)?

Za Malinsku ne znam, ali znam da moji poznanici u Njivicama (koja je vjerujem vrlo slična Malinskoj ili čak malo hladnija) imaju posađene male mandarinke, bugenvilu i masline (par zadnjih godina pa treba vidjeti kako će dugoročno bugenvila i mandarinke uspijevati na toj lokaciji).
U usporedbi Malinske i Baške čini se da je tu presudna bura (zbog posolice, isušivanja, prodora hladnoće,...), no na autohtone zimzelene mediteranske biljke, kojih navodite ima više u Baškoj, izgleda da veći utjecaj imaju ukupne klimatološke prilike koje su u Baškoj povoljnije (zbog veće insolacije, manje vlage, većeg broja dana s temperaturama za rast,...) nego minimalna temperatura. Da li se i egzote ponašaju tako ili na njih zbog manje otpornosti ipak imaju ulogu minimalne temperature?

Poštovanje Mira,

O klimi Njivica već je nešto odgovorio Sedum, a imamo još nekoliko članova koji bi Vam mogli napisati više o klimi tog dijela obale, ali moja saznanja, isključivo na bazi promatranja, su da tamo može rasti veliki broj egzota. Iako je Krk generalno naš najhladniji otok, Njivice i Malinska zaštićeni su od direktnih udara bure, što se može vidjeti i po bujnoj vegetaciji koja tamo raste. Uz to, Kvarnerski 'bazen' je dovoljno prostran i dubok da ima veliki utjecaj na ublažavanje klime tog dijela obale. Autohtona vegetacija je mahom listopadna, što je pokazatelj prijelazne (submediteranske) klime, ali razlog tome je i dovoljna količina padalina u toplijim mjesecima, koja pogoduje rastu listopadne vegetacije.
Na tom području mogu se vidjeti stare masline, agave americane, oleandri, cordyline australis, mandarinke, na dobrim pozicijama bugenvilije (koje vjerojatno smrznu u prosjeku svakih 10ak god., ali se isto tako i obnove), naravno lavanda, ružmarin, lovor, i nezaobilazni T. fortunei. Od palmica pokušao bih još sa različitim Sabalima za koje je ta klima kao izmišljena, C. humilisom, na osunčanim mjestima s dobrom drenažom s Washingtoniom filiferom ili filibustom. Zbog dosta padalina, i leda koji bi se stvarao oko srca palme, Phoneix canariensis bi vjerojatno imao problema u preživljavanju, ali na boljim pozicijama vrijedi pokušati i s njim, budući da palma nije skupa, s time da se primijeni bar minimalna zimska zaštita u obliku povezivanja listova, malčiranja korijena biljke i po mogućnosti natkrivanja palme nekom ceradom da ostane suha.

[Palmark]

Istočno od Rječine, Sušak i Kostrena su (zimi) nešto topliji - termozona 8b, dok se zapadnije dolinom izmedju Ćićarije i Snežnika zimi slijeva hladniji zrak iz Slovenije. Beograd slabije poznam, ali je zbog veličine toplinski sigurno šareniji od Rijeke i nesporno topliji od Zagreba. Uostalom, u divljoj vegetaciji kod Beograda na padini Avale rastu južni grmovi kao samonikli Paliurus (drača), Juniperus oxycedrus (smrika) i slično - a isti se masovno nalaze i oko Rijeke (i Imotskog) - što nikako nije slučajnost nego odraz slične klime. Tko u to ne vjeruje - ne ulazim u vjerska uvjerenja, ja sam za slobodu vjere.

Evo da se ubacim malo,s obzirom da zivim u Beogradu,racnije na njegovom samom severozapadnom rubu,u Sremu,uz Dunav.
Znamo kako se izracunava USDA zona,i za poslednjih 10-15 godina,zaboravih koliko smo racunali,Beograd zaista spada u 8a.
Cak i prosle,najhladnije zime u poslednjih 10 godina,sluzbeni minimum u Beogradu je iznosio svega -8C.
(u ostalim delovima Srbije bilo je i do -25C,ne racunajuci vise predele)... ipak ,ostaje ona prica o prolongiranim ledenim danima. Ipak i njh je sve manje,a i mrazni period se poslednjih godina prilicno smanjio.
Pored reka,uz ovaj tempo urbanizacije,zaista verujem u sve vise mediteranske vegetacije narednih godina u BG.

[Xenon]

Palmark, da nisi malo pogresio? Kod mene je, ako se dobro secam, prosle zime minimum bio oko -13, a cela zima je bila jako duga sa nekoliko perioda ledenih dana.

Beograd mozda ima prirodnu prednost dve velike reke kao i izrazen efekat toplotnog ostrva, ali ja ipak ne verujem da su Beograd i Rijeka u istoj zoni.

[Palmark]

Dobro,Beograd je sad vec zaista velik i prostire se u Sremu,Banatu i mnogobrojnim brdima Sumadije,uz ono uze gradsko jezgro,tako da bi se sam Beograd mogao podeliti na zone.
I kod mene je,kao i kod tebe minimum bio -13C,u Surcinu je bilo -20C,a zvanicni sluzbeni podatak na internetu (weatheronline i jos neki sajtovi) je oko -8C.
Gledano zonski mislim da su Rijeka i Beograd u istoj zoni,samo ostaje ono pitanje vezanih ledenih dana... 

[porat]

Ne bih nikako uspoređivao Beograd (pa ni njegove klimatski najpogodnije djelove) s Kvarnerom, a posebno ne s onim toplijim mjestima (koja su zaista zona 9a, prema 8b). Ako ništa drugo; ako laže koza, ne laže rog. U Opatiji, Lovranu, dijelovima Krka može se na otvorenom vidjeti toliko različitih vrsta egzota koje tu rastu desetljećima, što govori dovoljno o klimi tog dijela, iako je ona sigurno puno nepovoljnija od dobrih lokacija južne Dalmacije i otoka.
Isto tako uspoređujući toplije djelove Zagreba (Grič) s mjestima u Dalmatinskoj Zagori (koja su generalno hladnija od Kvarnera, npr. Kninom), često su u zimskim noćima minusi jednaki, ili čak na Griču budu blaži, al kad se uzmu apsolutni minusi u jakim zimama koje se jave svakih nekoliko god., broj vezanih ledenih dana, osunčanost, duljina vegetacijske sezone i ostalo, tu je velika prednost klime Dalm. Zagore, a posebno Kvarnera. Tako ćete u Kninu na boljim lokacijama naći i 30-ogodišnje masline, oleandre, koji bi na Griču jako teško opstali.

[Tony]

Ne bih nikako uspoređivao Beograd (pa ni njegove klimatski najpogodnije djelove) s Kvarnerom, a posebno ne s onim toplijim mjestima (koja su zaista zona 9a, prema 8b). Ako ništa drugo; ako laže koza, ne laže rog. U Opatiji, Lovranu, dijelovima Krka može se na otvorenom vidjeti toliko različitih vrsta egzota koje tu rastu desetljećima, što govori dovoljno o klimi tog dijela, iako je ona sigurno puno nepovoljnija od dobrih lokacija južne Dalmacije i otoka.
Isto tako uspoređujući toplije djelove Zagreba (Grič) s mjestima u Dalmatinskoj Zagori (koja su generalno hladnija od Kvarnera, npr. Kninom), često su u zimskim noćima minusi jednaki, ili čak na Griču budu blaži, al kad se uzmu apsolutni minusi u jakim zimama koje se jave svakih nekoliko god., broj vezanih ledenih dana, osunčanost, duljina vegetacijske sezone i ostalo, tu je velika prednost klime Dalm. Zagore, a posebno Kvarnera. Tako ćete u Kninu na boljim lokacijama naći i 30-ogodišnje masline, oleandre, koji bi na Griču jako teško opstali.

Upravo tako... apsurdno mi je i reći da su u istoj zoni... pa i samim tim kada je u siječnju prosječna temp. u Rijeci 5,6°C... a u Beogradu 0 ili čak -1°C.

[Palmark]

Opet ulazimo u presiroke i detaljne rasprave,koje svakako imaju smisla,ali nemaju veze sa USDA zonama.
Zna se tacno sta je USDA zona,na osnovu koji se parametara i kako ona racuna.
Onda pristupimo zvanicnim podacima,koji su verifikovani od svetske meteoroloske organizacije i uzeti po svim pravilima metorologije.
Tako dobijamo da je Beograd,bar uze gradsko jezgro poslednjih 15-ak godina,ako ne i celih 20 u zoni 8a!
Opet kazem,grad je jako velik i na razlicitim konfiguracijama tako da ziasta ima velikih razlika.
Slazem se da ga nikako ne treba uporedjivati sa Opatijom ili Lovranom,ovde je bilo reci o Rijeci.

[Sedum]

Iz globalnoga (općeklimatskog) gledišta, mjesta koja su na sličnog širini i udaljenosti od pola i ekvatora, načelno bi trebala primati i podjednaku toplinu Sunca - što se najviše odražava na godišnji prosjek. Medjutim, visine toplinskih oscilacija i posebno ekstremi podjednako ovise o drugim faktorima npr. nadmorska visina, ali je tu nadasve važna blizina mora (ili jezera). Vodene mase su toplinski 'lijene' tj. djeluju kao prirodni 'termofor' (bolje reći termostat) pa umanjuju ekstreme čega nema u zaledju bez vode. Npr. kopneni Mostar i Podgorica su ljeti vreliji i zimi hladniji od obalnog Splita i Dubrovnika iako su na sličnoj širini.

Slično važi za Zagreb i Beograd koji su na širini Trsta odnosno Pule. Da je umjesto Save i Dunava preostalo ranije Panonsko more, USDA-zone + opća klima i divlja vegetacija uz Zgb i Bgd bi bile kao na sjevernom Jadranu tj. Zgb kao Trst (8a) i Bgd kao Pula (8b-aerodrom/9a-luka). Ovako usred kontinenta bez zaštitnih voda, Zgb je većinom 7b uz manje mikroklimatske oaze 8a (Grič, Čučerje-Kašina...), a slično je i Bgd tek za pola zone topliji. Ipak, tu već termostatski djeluju i nove hidro-akumulacije kao Djerdapsko jezero i Podravske akumulacije, pa je nizvodno od Bgd i oko Varaždina sad klima nešto blaža i zime koji stupanj toplije. Slično bi bilo i na zapadu Zagreba - ako se ikad podigne hidroakumulacija Podsused na Savi...