Chamaerops humilis (niska žumara)

[markotb]

Al zdravo izgledaju

[damir]

Odlicno zdravo izgledaju. Kad bi bilo jubaea jos za ovake pare...

[Veruda]

Dobar odnos cijene-veličine 

[trava]

Damire,dali taj veći hummilis ima bodlje slične ceriferi?

[Cikas]

Skupo isto za tu vrstu palme. Ja sam svoja 3 otprilike iste veličine, kupio svaki za 50 kn.

Ovdje u Dubrovniku ta vrsta palme je dosta jeftina, jer je česta ( skoro pa svaki drugi vrt ima jednu ). Samo jako veliki primjerci su skupi.
Problem su palme koje nisu ( Trachy, Phoenix canariensis i Chamaerops humilis ), one su preskupe.

Ali stvarno lijep i zdrav primjerak na slici.

[damir]

Damire,dali taj veći hummilis ima bodlje slične ceriferi?

ko kod one moje?? ona moja cerifera ima neke sitne bodlje,skoro da ih i nema. ovaj ima i to dobre bodlje,mozda se ne vidi na slici tolko dobro. p.s. nesto zrelog sjemena mi je samo uskocilo u dzep.  trava, ide tebi, za kolekciju. velicine oko cent i sitnije. pise da je iz italije.

[damir]

Skupo isto za tu vrstu palme. Ja sam svoja 3 otprilike iste veličine, kupio svaki za 50 kn.

Ovdje u Dubrovniku ta vrsta palme je dosta jeftina, jer je česta ( skoro pa svaki drugi vrt ima jednu ). Samo jako veliki primjerci su skupi.
Problem su palme koje nisu ( Trachy, Phoenix canariensis i Chamaerops humilis ), one su preskupe.

Ali stvarno lijep i zdrav primjerak na slici.

cikas, za nas kontinentalce ne bi bilo skupo ni 29 eura dat za palmu ove velicine, s tim da se zna kolko sporo raste, patnja iz sjemena.... ovako imas gotovu palmu za malo vise od recimo 200 kuna. to je jos prihvatljivo u odnosu na neke druge vrste kojima je cjena u nebesima... jubeaee da ne govorim. a ni ostali primjerci dr vrsta,butie,hystrixi....

[trava]

Ma mislim da sam takve humilise i ja vidio u čičvardi,i skupio par sjemenki,zanimljivi su,isto su talijanski,dosta srebrnasti,dugih petiola,a trnje je slično kao u cerifera,okomito na petiolu,tamnije,a pera su dosta uža.

[Cikas]

Jeste greska da je Albanija prirodno staniste C. humilisa. Prirodno staniste mu je zapadni Mediteran, od Portugala do zapadne obale Italije i u severnoj Africi, u Maroku i Alziru. Inace, moguce je da C. humilis "podivlja" npr. u Dalmaciji, ali on preferira malo vlaznije uslove, one kakvi vladaju u zapadnom delu Mediterana.

Ta palma je autohtona i u Hrvatskoj. Raste prirodno na otoku Lokrumu. Nitko ih nije sadio tamo.
Oduvjek su tamo.

Vjerojatno su postojale i drugdje u Dubrovačkom području ali su izumrle.

[Sedum]

Ta palma je autohtona i u Hrvatskoj. Raste prirodno na otoku Lokrumu. Nitko ih nije sadio tamo.
Oduvjek su tamo. Vjerojatno su postojale i drugdje u Dubrovačkom području ali su izumrle.

Uopće nije istina da je C.humilis tobože "oduvijek autohtona" na otoku Lokrumu (i susjednim Elafitima ?), nego je to naša domaća bajka nestručnih amatera: Postoje naprotiv službeni austrijski zapisi o habsburškom nadvojvodi Maximilian-u koji je ranije posjedovao i Lokrum, gdje je napravio svoj ljetnikovac (na najtoplijem mjestu Austrougarske) i tamo je dokazano presadio razne južne egzote i palme, od kojih su neki dosad tu podivljali (uključivo Chamaerops).
 
Lokrum i Elafite je dotada i ranije pregledalo i sve tamo popisalo više stručnih botaničara uključivo i najvećeg prof. Roberta Visianija, koji nigdje ne navode neki "divlji Chamaerops" ni slične palme (osim tek manje - sađene u pitarima). Zadnje pravo i sigurno nalazište tih divljih palmi u južnoj Dalmaciji su njihovi fosili iz pliocena, tj. uoči ledenog doba koje ih je tu uništilo (a sve ostalo novije su tek fantazije nestručnjaka - 'što se njima snilo').
Također divlji samonikli Chamaerops NE preferira navodne "vlažnije uslove" nego baš naprotiv vrlo sušne, jer za izvorno samonikle njegove šikare u zapadnom Sredozemlju (južna Španjolska, Sicilija, Maroko itd.) stručni ekolozi nedavno su detaljno izmjerili godišnje prosjeke kiše od samo 200 - 500mm godišnje što jedva odgovara našoj pučinskoj Palagruži i Svecu, - a nikako ne Lokrumu ni Dubrovniku s preko 1.000 mm/god. 

[Cikas]

Službeno stoji da jest autohtona. Nigdje nema dokaza da je točno ta palma uvezena. Ta palma raste posvuda po Lokrumu. Također i u Dubrovačkom području niče posvuda samoniklo.
Klima joj savršeno odgovara ( da joj ne odgovara nebi se u tolikoj mjeri širila posvuda ).

Dubrovačko područje ne nalazi se daleko od južne Italije odakle ova palma isto potječe.

Ova palma raste samoniklo i na području Turske te Malte.

[branimir]

Mislim da je Henoh negdje pronašao zapise da je lokalno stanovništvo u nekom dijelu Hrvatske uništavalo samonikle Chamaeropse bacanjem na vatru. On o tom izvoru može nešto više reći. Pretpostavljam da su ti iz nekih vrtova pobjegli u divljinu. Međutim malo starijih vrtova..

[Cikas]

I dan danas ih uništavaju.
Ljudi ovdje baš i ne vole samonikle palme. Često ih vade i uništavaju. Postoji vjerovanje da je korjenje palmi loše za zidove, puteve, zgrade, pa se uništavaju.

Kako je cijelo dubrovačko područje puno dolaca, suhozida itd.., ljudi smatraju da su štetne.

Evo i karte Europe za vrijeme ledenog doba.

[trava]

Sedum je u pravu,sigurno je da chamaeropsi nisu mogli preživiti zadnje ledeno doba.Da su kod nas samonikli bilo bi ih na puno mjesta,npr po nepristupačnim hridima,otocima i otočićima, i slično, gdje nikom nebi smetali.I stari rimljani su imali vrtove i parkove,sigurno su i oni sadili palme,tako da je upitno za mnoga mjesta u sredozemlju dali je nešto samoniklo-autohtono ili je davno posađeno ljudskom rukom.Neki paleobotaničari u skoroj budućnosti,za nekih 10000 godina, sigurno bi bili u dilemi dali je ovdje bilo ishodište trahycarpusa

[Sedum]

Osim izravnih fosila žumare (npr. listovi u kamenu) kojih nalazi kod nas posve nestaju sa zadnjim oledbama, postoje i drugi jasniji materjalni dokazi, - a to je očuvan fosilni polen (pelud). Kod nas su jadranski fosilni poleni pobliže popisani i analizirani iz morskih taloga među dalmatinskim otocima, gdje se žumarin pelud (Chamaerops i slične peraste palme - čak i Sabal) stalno taložio samo do ledenog doba, - ali poslije ništa više, jer na Jadranu nema više polena od žumare niti ikakvih sličnih lepezastih palmi sve do nedavna tj. tek od zadnjih stotinjak godina (ovo je zbog uzgoja).

Kako sitan polen leti dalje (nego listovi), to ne ukazuje pobliže na uža nalazišta palmi - ali naprotiv dobro pokazuje da od oledbe sve donedavna nigdje na Jadranu nema lepezatih palmi (niti Chamaerops). Peraste palme uz Jadran također nestaju s oledbama, ali se ipak njihov fosilni polen tu opet pojavljuje pred nekih 2.000 godina, tj. otkad su Rimljani unesli na Jadran sadnice datulja (koje su tada i zapisane na latinskom i grčkom) - što dakako ne znači da su ove tu odprije stalno preživile oledbe.
    
Nažalost, kod nas se (pa i tu na forumu) svoja gledišta bez stvarne stručne dokumentacije nameću 'većinski' u umišljenom stilu političkog dokazivanja tj. slično popularistički poput nadglasavanja i referenduma, a bez obzira na materjalne činjenice i stručnu dokumentaciju ("tim gorje po činjenice") - iako ovaj forum bar načelno teži biti ozbiljniji, negoli ini slični neozbiljni popularistički klubovi širom neta.