Oni koji redovito prate forum sjetit će se priloga od Alberta Fortisa ( Put po Dalmaciji : Viaggio in Dalmazia, 1774.) i njegova posjeta Trogiru gdje je opisao P. dactyliferu u jednom vrtu te kako se bavio mišlju zašto datulja ne daje plodove s formiranim sjemenom.
Da je Fortis znao o čemu govori vidi se iz izvornog teksta gdje naziva palmu Palma dattilifera. Zanimljivi su mu zaključci, ali i na kraju preporuka za zimsku zaštitu.

izvornik

Ovdje je prilog iz 1912. o datuljama i njihovom umjetnom oprašivanju na Lošinju. Prilog je objavljen 1916. u Glasnik Hrv. naravoslovnog društva
"Ima po vrtovima i vinogradima, uz gromače i po stijenama Agava, ima raznih kaktusa i japanskih kurika; južna je vegetacija tako bujna, kao da bilje čuješ, kako raste.
Uzlazeći jednom ulicom, reče mi vrli otačbenik Fran Lovrić samo ove riječi: „Evo je!" Sustao sam kao prikovan, jer zagledah
prvi puta ogromnu slatku datulju, koja je nekoliko metara visoka i više od po metra debela. U jednoj pokrajnoj uličici unišao sam u vrt Nikole Cara, gdje je datulja pred njegovom kućom raskrilila svoje ugledne hvoje. Upitah starca, koliko je godina stara ; reče, da su njemu 84 godine, ali da je rasla, kad bijaše još djetetom. Medju hvojama zagledam i plodove, bilo ih nekoliko stotina, bilo krupnih, bilo sitnih datulja, koje ostaju zelene. Još je jedna datulja u dvorištu djevojačke škole, koja ponese „muške", a ona u Cara „ženske" cvijetove, koje zaplodjuju umjetnim načinom t. j. muški se cvijetovi prenašaju na ženske i zaprašuju, kako to biva i druguda po svijetu, gdje se datulje goje u veliko."
slika jedne datulje u M. Lošinju sa stare razglednice iz doba AU Monarhije

Nešto stariji prilog iz 1887. o datulji u Dalmaciji, napose Dubrovniku i okolici
*
i. Phoenix dactylifera L. Kad je Petter (Regensb. Fl. 1820. zweite Beihige p. M- und 29) i dr. A. Pokorny (Oesterreichs Holzpfhinzen 1864. p. b.) spominju za Spljet, tim većim pravom može se prisvojiti i za dubrovačku okolicu, gdje (na Zlatom potoku, Sv. Jakobu, na Konalu) je gotovo zadivljala. Cvate februara, marta. Plod joj na Koločepu zrije svake godine. T). — Póma.
Slika dubrovačke okolice Rudolfa von Alta oko 1840-te

razglednica s početka 1900-ih
