Phoenix dactylifera

[Yonex]

Ova velika saksija ostala prazna pa sam se odmah setio koga da smestim tu.

[markotb]

sve pohvale Yonex :) koliko je stara datula?

[palmofan]

Baš je lijepa! Pretpostavljam da je u pitanju sorta Deglet nour.

[Yonex]

Ima jedno 4 godine, ali nije od pocetka rasla bas u savrsenim uslovima. To mi je prva palma, malo je stradala u pocetku zbog neiskustva. Sad ne moze da se buni.

Da, deglet nour 99%.

[Henoh]

Oni koji redovito prate forum sjetit će se priloga od Alberta Fortisa ( Put po Dalmaciji : Viaggio in Dalmazia, 1774.) i njegova posjeta Trogiru gdje je opisao P. dactyliferu u jednom vrtu te kako se bavio mišlju zašto datulja ne daje plodove s formiranim sjemenom.

Da je Fortis znao o čemu govori vidi se iz izvornog teksta gdje naziva palmu Palma dattilifera. Zanimljivi su mu zaključci, ali i na kraju preporuka za zimsku zaštitu.

izvornik

Ovdje je prilog iz 1912. o datuljama i njihovom umjetnom oprašivanju na Lošinju. Prilog je objavljen 1916. u Glasnik Hrv. naravoslovnog društva

"Ima po vrtovima i vinogradima, uz gromače i po stijenama Agava, ima raznih kaktusa i japanskih kurika; južna je vegetacija tako bujna, kao da bilje čuješ, kako raste. Uzlazeći jednom ulicom, reče mi vrli otačbenik Fran Lovrić samo ove riječi: „Evo je!" Sustao sam kao prikovan, jer zagledah
prvi puta ogromnu slatku datulju, koja je nekoliko metara visoka i više od po metra debela. U jednoj pokrajnoj uličici unišao sam u vrt Nikole Cara, gdje je datulja pred njegovom kućom raskrilila svoje ugledne hvoje. Upitah starca, koliko je godina stara ; reče, da su njemu 84 godine, ali da je rasla, kad bijaše još djetetom. Medju hvojama zagledam i plodove, bilo ih nekoliko stotina, bilo krupnih, bilo sitnih datulja, koje ostaju zelene. Još je jedna datulja u dvorištu djevojačke škole, koja ponese „muške", a ona u Cara „ženske" cvijetove, koje zaplodjuju umjetnim načinom t. j. muški se cvijetovi prenašaju na ženske i zaprašuju, kako to biva i druguda po svijetu, gdje se datulje goje u veliko."

slika jedne datulje u M. Lošinju sa stare razglednice iz doba AU Monarhije


Nešto stariji prilog iz 1887. o datulji u Dalmaciji, napose Dubrovniku i okolici
*i. Phoenix dactylifera L. Kad je Petter (Regensb. Fl. 1820. zweite Beihige p. M- und 29) i dr. A. Pokorny (Oesterreichs Holzpfhinzen 1864. p. b.) spominju za Spljet, tim većim pravom može se prisvojiti i za dubrovačku okolicu, gdje (na Zlatom potoku, Sv. Jakobu, na Konalu) je gotovo zadivljala. Cvate februara, marta. Plod joj na Koločepu zrije svake godine. T). — Póma.
Slika dubrovačke okolice Rudolfa von Alta oko 1840-te

razglednica s početka 1900-ih

[SCALAR]

dobri podaci o dakty

[markotb]

super slike

[palmofan]

Ovo su vrlo zanimljive informacije, čini se da je u prošlosti po Dalmaciji bilo više dactylifera nego što ih ima danas. Moguće je da su dactylifere donešene prije kararki a poslije su kanarke postale popularnije pa su istisnule dactylifere.

[trava]

Datulje su se sigurno stoljećima prije konzumirale u ovim krajevima pa je normalno da se pokušalo uzgojiti tu voćnu vrstu.A kad već ima sjemena,zašto ne probat?Vjerojatno su povremene katastrofalne hladnoće bile uzrok njihovom nestanku na Jadranu.

[branimir]

Dajkle Dactylifera može kod nas rađati ako joj je cvijet oplođen.
Jestive plodove:



Henoh svaka čast
 

[Henoh]

Upravo tako Branimire. Botaničar Ambroz Haračić je spomenute palme iz Malog Lošinja iz Vrta obitelji Car i djevojačke škole, koje su redovito cvale svake godine i proizvodile na godinu 6-8 cvatova, umjetno oplodio i dobio sjeme, koje je moglo klijati i proizvoditi nove primjerke. To dokazuje da je plod u botaničkom smislu bio zreo. Haračić je to opisao u svojim djelima o klimi i flori Lošinja objavljenim na talijanskom jeziku. U Velom Lošinju je rasla stara datulja, za koju je vlasnik tvrdio Haračiću (1903. godine) da je zasađena prije 147 godina. Ta datulja je privukla pozornost botaničara i slikara Franza Pettera (1791-1866) koji je za nju tvrdio da je to u Europi najsjevernija datulja, koja raste na otvorenom (naravno u njegovo vrijeme). Ipak ni tad to nije bilo točno jer su one u M. Lošinju ipak par kilometara sjevernije.

Jedan kraći novinski članak iz 1906. god. koji opisuje lošinjske datulje.


@palmofan, P. canariensisi se počinju saditi ugrubo od oko 1900-te, do tada uglavnom od Phoenixa prevladava P. dactylifera. U Dubrovniku se od 13. st. sadi P. dactylifera sigurno (postoje pisani izvori) i to u samostanima i privatnim vrtovima. Moguće je da je i za Rimskog Carstva donošena datulja, no o tome nema pisane potvrde za našu obalu, barem koliko mi je za sada poznato.

[damir]

Experiment s datuljama "uspio". Krecu s rastom. Defolirani stari proslogodianji ne pravi listovi, a sad krecu novi. Mislim da je sjeme d.nour il mozafati. Kopiram primjer onih datulja iz osijeka, pa cemo vidit dokle ce dogurat. Jedino sta ih je stitilo zimi, stepenice iznad i nisu kisnule.

[palmofan]

Bit će zanimljivo pratiti što će se dalje događati s njima. Svakako im je pomoglo to što ova zima nije bila nešto naročito hladna.

[Yonex]

Dacty je izdrzala jako nevreme, sreca pa su joj cvrsti listovi. Nadam se da se nece pojaviti fleke i druga ostecenja posle nekog vremena.

[AlekLO]

Au druze,kod tebe bas bilo gadno....Izdrzace dakti sigurno...bitno da je sredina ostala citava,nepolomljena....