Biljno carstvo se dijeli u tri velike skupine ili odjeljka a to su: mahovine (Bryophyta), papratnjače (Pteridophyta) i sjemenjače (Spermatophyta ili Magnoliophyta).
Nas interesirajju sjemenjače, njih možemo podjeliti na 3 pododjeljka: 2 pododjelka golosjemenjača i 1 pododjeljak kritosjemenjača.
Od ovoga nas interesiraju kritosjemenjače (Magnoliophytina) jer tu spadaju palme.
Kritosjemenjače se nazivaju i cvjetnice jer imaju karakterističan organ za razmnožavanje tj cvijet (prašnici i tučak na zasebnim cvjetovima/dvodomne biljke ili oboje na jednom cvijetu/jednodomne biljke).
U kritosjemenjače spadaju dva razreda: dvosupnice (razred Magnoliopsida npr.javor,hrast,ruža,kaktus,ljubičica itd itd..) i jednosupnice (rezred Liliopsida).
Liliopsida ili jednosupnice su predmet našeg interesa jer su palme upravo jednosupnice (još par primjera:ljiljan, trava, orhideja,šafran..)
Naziv jednosupnice dolazi od toga što takve biljke imaju samo jednu supku
(organ za prehranjivanje zametka u razvoju), a dvosupnice dvije. Građa cvijeta jednosupnica temelji se ba broju 3 ili umnošku toga broja, drugim riječima cvjetovi imaju npr. 3 latice, 3 lapa, 2 kruga po 3 prašnika, trodjelnu plodnicu. Za razliku od njih kod dvosupnica je osnovni broj koji se ponavlja 4 ili 5.
Nervatura listova odnosno položaj provodnih žila kroz listove je u jednosupnica paralelan a kod dvosupnica mrežast, puči na listovima se kod jendosupnica nalaze uglavnom na obje stane listova a kod dvosupnica samo na donjoj strani.
Važna stvar je i raspored provodnih žila u stabljici koji je kod jednosupnica nepravilno razbacan po presjeku stabljike a kod svosupnica su poredani u krugu koji se nalazi na blizu periferije presjeka stabljike.
Kad se govori o korjenu jednosupnice imaju nepravilno razbacano korjenje ili nitasto korjenje (nema dominantnog glavnog korjena, ima više podjednako velikih ogranaka korjena) dok dvosupnice imaju glavni korjen iz kojeg se grana manje bočno korjenje.
Još jedna bitna razlika je to što jednosupnice nemaju mogućnost sekundarnog rasta u debljinu.
Građa:
Tipična biljka građena je od podzemnog dijela (korjenov sustav) i nadzemnog dijela (izdanak). izdanak čini jedna ili više stabljika koje nose listove.
Osim tih vegetativnih organa postoje i organi specijalizirani za razmnožavanje a to su cvijet i plod.
Tvorna tkiva ili meristemi:
Rast je proces koji uključuje diobu, produžavanje i diferencijaciju stanica (diferencijacija je specijalizacija stanica za pojedine namjene).
Dioba rezultira povećavanjem broja stanica a nakon toga volumen citoplazme se povećava (citoplazna=tekući dio stanice u kojem su svi ostali organeli kao. jezgra, mitohodriji, kloroplasti,vakuole idt.) te se vakuole pune vodom
(organeli koji izgledaju popud spremnika za vodu te mogu mjenjati volumen,organeli specifični za biljke) a to punjenje rezultira rastezanjem stanične stijenke (stijenka/membrana koja stanicu drži na okupu). Biljke rastu cijeloga života za razliku od životinja koje imaju ograničen rast.
Kod životinja rastu svi dijelovi tijela dok je za biljke karakterističan lokalizirani rast tj. odvija se samo na određenim mjestima ili meristemima (tkiva koja ostaju mitotički aktivna tj. mogu se dijeliti kroz cijeli životni vijek). Iako biljke u cjelini pokazuju tendenciju neograničenog rasta, pojednini biljni organi kao što su listovi i cvjetovi ipak rastu ograničeno.
Postoje vršni meristemi i bočni ili lateralni meristemi ali kako su palme središte našeg interesa govorit ću samo o vršnim meristemima jer su ipak samo oni najvažniji za palme.
Vršni meristemi se nalaze na vrhovima ogranka korjena i stabljike, pa omogućuu produžni rast biljke (rast u dužinu ili primarni rast), korjen će se na taj način "ukopati" dublje u tlo dok se idanak (nadzemni dio biljke) rasti u visinu.
