"Incest" kod palmi?

[palmofan]

Dokazano je da međusobno razmnožavanje životinja koje su u srodstvu vrlo često rezultira podmlatkom koji je slabiji, osjetljiviji na bolesti i kraćeg životnog vijeka. Slijedom te logike, vjerojatno to vrijedi i za biljke, pa tako i za palme. Ako bolje razmislimo, mnoge vrste palmi u našim krajevima su se proširile razmnožavanjem od nekolicine primjeraka koje su donjeli npr. moreplovci. Pa tako ispada da su sve te palme već mnogo puta "parene" u srodstvu, što je vjerojatno utjecalo na njihovu vitalnost. Jer, kad se već jednom uspostavila populacija palmi u nekom mjestu, više nije bilo potrebe za uvozom izvana, nego su ljudi međusobno poklanjali i razmjenjivali mladice palmi. Da li možda znate postoje li kakvi dokazi da je "incest" doveo do oslabljivanja palmi?

[branimir]

Mislim da su ipak velike razlike od sjemenke do sjemenke pa makar sa iste palme.
Pretpostavljam da ih je dosta ipak i doneseno od nekud kao sadnice.
Možda bi se kroz klijanje sa ovih koje su tu postigla i dobra selekcija za određeno područje jer ipak sjemenke imaju one palme koje tu prežive zimu.
Nisam čuo da postoje takovi genetski problemi u biljnom svijetu.
Odgovor će ipak morati dati netko drugi..

[palmofan]

To sa selekcijom je definitivno prednost takvog načina uzgoja, ali i to vjerojatno ide do neke granice. Ne znam da li je to samo kod mene slučaj, ali primjetio sam da su "havanensisi" mnogo osjetljiviji od minora koji su mi nikli iz sjemena podrijetlom iz Kaštel Lukšića. Sedum je napisao da su "havanensise" dobili iz jednog botaničkog vrta, što znači da su te palme vjerojatno generacijama uzgajane u botaničkim vrtovima, pa su se vjerojatno mogle razmnožavati samo samooplodnjom, a to ih je izgleda oslabilo.

[branimir]

Mogao je havanensis biti i iz populacije na Kubi ili sa samog vrha Floride gdje rastu i kokosi.
Sabali na jednoj palmi imaju i muški i ženski cvijet pa je samooplodnja možda i ćesta.

Ipak ova pretpostavka o oslabljenju kroz konstantnu samooplodnju je isto tako moguća.

[Yonex]

U teoriji, kada se zanemare ostali faktori, po nekim osnovnim biokoskim zakonitostima, to bi bilo tako. Medjutim, kod palmi nas u sustini najvise zanima njihova otpornost na hladnocu. U Hrvatskoj relativno mali broj vrsta palmi uspeva na otvorenom i to iskljucivo u oblasti tzv. "izmenjene mediteranske klime"(ostrije zimi).
Palme nisu autohtona vrsta ovog klimatskog podrucja, sve su alohtone, osim mozda Chamaeropsa koji je jedino bio autohton na najtoplijem delu dubrovacke rivijere, tj. na ostrvu Lokrumu. Kada se to ima u vidu, jasno je da je njihovom introdukcijom u 19. i 20. veku zapravo doslo do prilagodjavanja palmi na neki drugi klimatski rezim, pre svega na nize zimske temperature, lose kamenito zemljiste i drugaciji padavinski rezim. Tako su se stvorile rase koje uspesno opstaju i u najsurovijim godinama (zimama) te oblasti. Nigde u svetu tako "severno" ne uspevaju palme kao na hrvatskom primorju ( izuzimajuci juznu Svajcarsku i atlansku obalu zapadne evrope i nesto malo crnomorskog priobalja, koje imaju mogucnost jos redukovanijeg dijapazona vrsta). To je dakle oblast do otprilike 46 stepeni s.g.s. Za to je zasluzna termicka zastita akumulirane toplote u toplim strujama tog severnog dela mediterana, redukovana na izuzetno uski deo same obale.
Prema tome, ispada da su to najotpornije palme koje gotovo svake zime iskuse mrazeve koje u svom prirodnom stanistu nemaju u tolikoj meri. Po tome, to bi trebale biti otporne palme, koje su selekcijom stekle tu otpornost, jer su prezivljavale samo najotpornije. Druga je stvar sa severnoamerickim sabalima i planinskim trachy-jima koji su prirodno locirani juznije na svojim kontinentima zbog surovih kontinentalnih zima tih velikih kopnenih oblasti. One su razvile poseban način zastite bezanjem pod zemlju ili stvaranjem dlakavog stabla i sl., ali su ipak morale da pobegnu na jug, sa dužim zimskim obdanicama i duzom zimskom insolacijom pa time i duzom fotosintetskom aktivnoscu u godini.
Na kraju se svede na to-"moze da bude, ne mora da znaci". Individualne razlike su velike.

[Veruda]

Dobar post Yonex, s time da bi napomenuo unatoc mozda protivljenju nekih nasih biologa da biljke nakon otprilike 100 godina rasta i samorazmnozavanja na nekom prostoru postaju autohtone, a palme se na Jadranu spominju jos od 16. stoljeca, dakle sade se i opstaju najmanje 400 godina...nemre to vise biti alohtono, samo u nekim tj. necijim glavama....

[Yonex]

Moze i tako, sve zavisi kako neko na to gleda. 400 godina je dosta vremena, nisam znao da su cak toliko dugo na Jadranu.  Nisam ja biolog, ali se trudim.

[trava]

Incest može dovesti do degenerativnih promjena na živim organizmima.Tako je uglavnom kod ljudi,koliko znam kod ptica je to u manjoj mjeri,dali je tako i kod biljaka neznam.U svakom slučaju kod takvog sparivanja mogućnost za stvaranje neke mutacije je veća,uglavnom zbog spajanja istovrsnih gena npr kod ptica spajanjem ptica sa dominantnom osobinom dobijamo letalne gene koji mogu usmrtiti organizam već u samom začetku,odnosno u početku razvoja ptice još u jaju,ali mogu se i stvoriti jedinke koje će još jače ispoljavati tu osobinu.Vjerojatno se slični mehanizmi mogu dogoditi i kod biljaka,dakle takve jajne stanice će najčešće propasti,možda su to one sjemeke koje iz tajanstvenih razloga nisu proklijale ili se može dogoditi mutacija koja će se očitovati u biljci koja će imati puno veče cvjetove,manje ili veče listove,ili veču otpornost na hladnoću.Kod mnogih biljaka čovjek već stoljećima uzgaja razne varijetete biljaka upravo na temelju linijskog uzgoja u srodstvu,kod palmi je to malo teže,uglavnom što većinu palmi treba čekati dosta godina da donese sjeme,pa bi takav posao iziskivao angažman više generacija.

[Savar]

  Prema medicinskim knjigama i istrazivanjima, incest kod ljudi povecava samo 10% mogucnost pojave degenerativnih svojstava. Samom logikom mislim da to kod biljaka nema puno utjecaja, pogotovo sto se vecina novih nasada dobiva iz sadnica mladica koje nisu uzgojene iz kostice. Recimo, agrumi, masline...

[palmofan]

Kod dobivanja mladica radi se zapravo o kloniranju biljaka, jer mlada biljka ima identičan genom kao i roditeljska, a o incestu možemo govoriti kada se spolnim razmnožavanjem dobije nova biljka od roditelja koji su u bliskom srodstvu.