Da,nekad su se masline okopavale i zemlja se nagrtala oko debla,naročito na mjestima gdje je tlo bilo plitko pa se većina raspoložive zemlje navlačila oko stabla obično u širini krošnje.Tako uređeno tlo se i dodatno iskorištavalo,sijalo se graj,leća,čičvarda,čak i ječam.Grahorice su oplemenjivale tlo svojim korijenjem na kojem su bile dušične kvržice.Korijenje koje ostaje u tlu svojim raspadanjem ostavlja šupline koje čine tlo zračnijim.To vrijedi i za korijenje koje ostaje u tlu nakon košenja.
Za mikorizu je bolje tlo koje se ne obrađuje,dovoljno je kositi travu,koja se uz pomoć insekata,bakterija,razgrađuje i obogaćuje tlo humusom,koji je opet hrana i mokorizama,pa opet drugim insektima itd.to stalni proces,neprestana cirkulacija.Preduboko frezanje oštećuje korjenje koje se nalazi blizu površine,to korijenje je tu da uzima hranu,zrak i vodu,i da na njemu u simbiozi živi mikoriza.Uz dodatak stajnjaka ili nekog drugog izvora humusa možemo još dodatno obogatiti tlo,a živi svijet u tlu će se pobrinuti da sva ta hrana bude dostupna maslini.Već sam bio rekao,ono što mnogi zaboravljaju jest da je stablo jednom polovicom u zemlji a drugom u zraku.Ako stalnom obradom tla,uvijek iznova prevrćemo zemlju,na kojoj ništa ne raste,takvo tlo gubi humus,tlo postaje jalovo.Ako se stalno baca umjetno gnojivo a malo ili ništa stajnjak ili neki drugi humus,tlo se zakiseljuje,i postaje neprikladno za život masline.A i ne samo masline.
Recepture gnojidbe su više ili manje iste,bez obzira na vrst tla,položaj,vodni režim,gnojidba se ne bi trebala provoditi bez analize tla ili lista masline da se vidi kojih elemenata fali,pa da se onda pristupi gnojidbi.I isto tako gnojidbu treba provoditi u za to predviđene rokove.Nedavno sam vidio reklamu za ona tkz. konjski gnoj,kaže-nahranite svoje masline nakon berbe-Totalno pogrešno!Taj gnoj bi se trebao baciti krajem kolovoza-početkom rujna a ne u studenom.Onda se i dogode onakve stvari kao sa onim maslinama oko Primoštena i Rogoznice.Ako želimo da stablo na vrijeme usvoji tu hranu onda to treba napraviti kad treba a ne onda kad imamo vremena.Ako smo zakasnili onda bolje preskočiti jesensku gnojidbu ili pognojiti samo humusom ili kompostom.Inače,smatram da taj konjski gnoj i nije dobar za mokorizu,zbog svih aditiva koji iz stočne hrane dospijevaju u takav gnoj,plus su tu i umjetni dodaci.
U priči oko mikorize govori se kako neki pesticidi,pa čak i neki herbicidi ne utječu puno na njezin razvoj,u što ne vjerujem puno,treba to sigurno još malo ispitati,nije stvar samo u mikorizi,i bakterije su bitne za njezino zdravlje,možda i interakcija sa nekim drugim nama nevažnim gljivama,ne smijemo zaboraviti ni insekte kojima nije sigurno zabavno zagristi u neki organofosforni zalogaj u tlu.Sve ono što može naškoditi bilo čemu što živi u tlu može poremititi biološku ravnotežu koja je potrebna za zdravlje tla,tj. mikorize tj.masline ili neke druge kulture.
