Trava, Henoh hvala na odgovorima.
Dosta sam tražio i proučavao po netu, ali meni neiskusnom dosta je teško razlikovat preko slike.
Sad kad sam siguran da nije oblica, došao sam do nekog zaključka da bi mogla bit sorta plominka(na Krku zvana slatka)
Ukratko cu opisat sorte otoka Krka i Cresa koje sam našao istraživajući, mozda još nekom zatreba, bio sam uvijeren da su tu sađene samo oblice i drobnice, ali prevario sam se.
Na otoku Cresu sađene su u najvećem postotku sorta SLIVNJAČA(šimjaca) i to zastupljena oko 80% sađena na škrtijim i seletnim talima
zatim PLOMINKA zastupljena 10%, sađena u dubljim kvalitetnijim talima i udolinama, (kaze zbog otpornosti na paunovo oko i ako sam negdje našao da je osjetljiva na isto.),
i zatim ROSULJA(u istri rosinjola) i divjake zajedno zastupljene 10% .
Na otoku Krku najzastupljenije su 4 sorte DEBELA(krčka krupna) - negdje se navodi i kao oblica, a negdje su nabrojane i jedna i druga, zatim DROBNICA(naška), zatim ROSULJA(rosinjola) zasupljena sa 30%, te u največoj mjeri zastupljena PLOMINKA(slatka), i u manjem postotku uz ostale inducirane sorte zastupljena je i SLIVNJAČA vjr. nekad davno donešena sa Cresa.
Ove 4 sorte se smatraju autohtonim sortama otoka Krka te moraju biti zastupljene minimalno 80% da bi ulje dobilo oznaku izvornosti kao "Krčko maslinovo ulje"
Eliminirajući oblicu i drobnicu, došao sam do zaključka da bi moje masline mogle biti ili plominka ili rosulja.
kako plominka ima duži list, i veći plod 2,2 cm dug, 1,7 širok i 3,5 grama težak, šta točno odgovara plodu koji je bio na njima, plod sa slike iz gornjih postova došao sam do zaključka da su masline vjr. te sorte.
Plominka(još sam našao da je u Istri zovu i črnica / muška buža) na Krku slatka jer u kasnijoj berbi daje izrazito slatko ulje, a znajuči da su se nekad masline brale skroz zrele, vjr. i skupljale sa poda i još točale u moru, ta slatkoća je pretpostavljam još više dolazila do izražaja.
E sad ja te masline onda nebi ni navrto na druge sorte, možda eventualno 1-2 radi oprašivanja, ili posadio par novih oprašivača.
Piše da su joj oprašivači buža i istarska bjelica, kako je buža jako osjetljiva i na skoro sve bolesti i nametnike, pokušao bi je izbjeć,
istarska bjelica je nešto otpornije, ali minus joj je šta izrazito kasno dolazi na rod tek u 7. godini
Možda bi valjalo probat sa pendolinom, pošto on oprašuje mnoge Istarske sorte, možda bi bio dobar i za plominku, i ako nigdje nisam vidio da je naveden kao oprašivač iste.