Jadranski subtropi

[palmofan]

Jedan veliki Q. coccifera raste u botaničkom vrtu u Kaštel Lukšiću, ali nažalost nisam vidio žireve na njemu. Izgleda da Kaštela ipak nisu prehladna za njega, budući da neki navode da može rasti samo na krajnjem jugu Hrvatske i na srednjodalmatinskim otocima.

[porat]

Naši kontinentalni šumari u praksi slabo razlikuju beskorisne mediteranske hrastove (a imamo ih čak 17 raznih - nakon Španjolske najviše u Evropi), pa na obali i otocima Jadrana znaju tek 2 hrasta: manju zimzelenu crniku (Qu. ilex) i veći listopadni medunac (Q.pubescens), a sve ostalo su im "kržljavci i križanci". Medunac u pravilu raste uglavnom na kopnu, a od otoka jedino na Krku i Cresu.

Naprotiv je pokojni botaničar dr. Jure Radić (stariji-ne zidar) napisao veću monografiju dalmatinskih hrastova i kod nas prvi kod Makarske našao i južno-listopadni grčki hrastić Qu. brachyphylla (domaće-čakavski: dubàc) sa sitnim lišćem nižeg rasta, koji inače raste na mnogim našim i grčkim otocima od Krete do Raba. Postoji još i treći tomu sličan otočni hrast Q. virgiliana (čakavski: drmûn) koji je poluzimzelen tj. gubi lišće tek u proljeće i opet brzo prolista, listovi su slični meduncu ali na krakovima kruto-bodljasti: taj raste uz more od Napulja i Soluna do Krka i Istre, od svih naših podnosi najjaču posolicu i orkane. Postoje još 3 najjužnija hrasta u Dalmaciji južno od Splita koji ne trpe ni slab mraz (tih sigurno nema na Kornatu).

I ovaj broj vrsta hrastova vjerojatno govori o klimatskim različitostima našeg (pri)obalnog i otočnog dijela, kojeg obično grubo dijelimo na 'pravi' mediteran i submediteran.
@ Sedum, zanima me u kojim to dijelovima Dalmacije rastu te tri vrste hrasta koji ne podnose ni blagi mraz? Da li se radi o (mikro)lokacijama termomediterana navedenim u tekstu o subtropima?

[Sedum]

Sedume, da li postoji negdje popis svih tih 17 vrsta hrastova koji rastu u Hrvatskoj? Inače su mi mediteranski hrastovi vrlo zanimljivo drveće, a nekako najdraži su mi plutnjak i oštrik (Quercus coccifera).

Opširan pregled većine tih dalmatinskih vrsta je pred dvadesetak godina štampan kao knjiga sa stotinjak stranica (sada ju je već teško dobiti - osim ponekih stručnih knjižnica): dr. Jure Radić 1983, Hrastovi biokovskog područja. Acta Biokovica Musei Makarska, svezak 2: str. 1 - 104.

Sažeti izvod toga + novije dopune za svih dosad poznatih 17 vrsta duž istočnog Jadrana od Istre do Dalmacije, ima na internetu: http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadranski_hrastovi .

[Dundo]

Hvala na informaciji, jučer sam vam htio poslat privatnu poruku jer sam bio u jednom maloj nedoumici oko Quercus dalmarica-e ali ste me preduhitrili s ovim postom (čudi me da nisam pronašao tu stranicu na wikipediji ali eto, bolje ikad nego nikad :))