Jadranski subtropi

[Sedum]

Upravo je izašao iz tiska lani najavljeni tekst "Jadranski subtropi (Zatopljenje Jadrana i proširenje južnije flore na otocima)", u časopisu Jadranska meteorologija 57: str. 36 - 43, izdanje Hidrometeorološkog centra Split 2012. Ovaj stručni članak bi mogao biti od interesa nekim našim uzgajivačima palmi i drugih južnih egzota, najviše onima uz Jadran.

Pripadni tekst se može vidjeti (zbog tehničkih problema - bez slika) na web adresi: http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadranski_subtropi, a posebno zainteresirani ga mogu besplatno dobiti (od koautora) još i u izvornoj kopiji kao Word-file, ako preko Palmapedije dostave svoju E-mail adresu.

[branimir]

Superzanimljiv tekst 

[dalmatiansoap]

Svaka čast
 

[palmofan]

Tekst je odličan kao i cijeli projekt Wikiflora Jadrana, jedino je šteta što na toj stranici nema nijedne slike bilja o kojem se piše(tehnički problemi?).

[Veruda]

 

[daniel108]

Super  To me baš zanima

[Henoh]

Informativno i nešto sasvim novo. Čestitke.

[porat]

Zanimljivo i informativno  .

[trava]

Odličan text,poučan.Nažalost,puno je raznih šuma i biotopa nestalo na našoj obali i otocima.Krajnje je vrijeme da se neke nedirnute oaze stave pod zaštitu, strogu.Uz floru nestaje i fauna,ne samo na kopnu već i u moru,malo  će mo toga ostaviti budućim generacijama.

[palmofan]

Šteta što se kod nas ovim posebnostima naše vegetacije jako malo posvećuje pažnja, koliko mi je poznato, u medijima se uopće ni ne spominju Da nema Wikiflore Jadrana ne bih ni znao da navedene vrste rastu i u Hrvatskoj.

[alias]

Lijepo da su 'egzote' na ovim prostorima uskladišteni na svemogući internet 
Sedume 

[trava]

Zahvaljujući ovom napisu detrminirao sam jednu biljku koju sam našao oko i u Zadru.Mislio sam da je riječ o Lycium barbarum,a u stvari to je Lycium intricatum.Ima je puno u Privlaci,vrlo otporna biljka i na sušu a i na jaku posolicu.I jedno pitanje za Seduma- Na sjevernom dijelu otoka Kornata nalazi se kržljava,jeli se kaže degradirana šuma hrasta,odnosno hrastića,grmolika stabla,možda do 3 m visoka,pretpostavljam da se radi o Meduncu-Quercus pubescens,nisam baš svugdje zagledao niti sam ih tražio i obraćao pažnju ali mislim da nigdje po otocima zadarskog arhipelaga nisam vidio hrastove.Dali su tu ostali jer to nije naseljen otok pa nisu posjećeni do kraja ili je to bilo nekad davno stanište hrasta?

[Sedum]

... I jedno pitanje za Seduma- Na sjevernom dijelu otoka Kornata nalazi se kržljava, jeli se kaže degradirana šuma hrasta,odnosno hrastića,grmolika stabla,možda do 3 m visoka,pretpostavljam da se radi o Meduncu-Quercus pubescens,nisam baš svugdje zagledao niti sam ih tražio i obraćao pažnju ali mislim da nigdje po otocima zadarskog arhipelaga nisam vidio hrastove. Dali su tu ostali jer to nije naseljen otok pa nisu posjećeni do kraja ili je to bilo nekad davno stanište hrasta?

Naši kontinentalni šumari u praksi slabo razlikuju beskorisne mediteranske hrastove (a imamo ih čak 17 raznih - nakon Španjolske najviše u Evropi), pa na obali i otocima Jadrana znaju tek 2 hrasta: manju zimzelenu crniku (Qu. ilex) i veći listopadni medunac (Q.pubescens), a sve ostalo su im "kržljavci i križanci". Medunac u pravilu raste uglavnom na kopnu, a od otoka jedino na Krku i Cresu.

Naprotiv je pokojni botaničar dr. Jure Radić (stariji-ne zidar) napisao veću monografiju dalmatinskih hrastova i kod nas prvi kod Makarske našao i južno-listopadni grčki hrastić Qu. brachyphylla (domaće-čakavski: dubàc) sa sitnim lišćem nižeg rasta, koji inače raste na mnogim našim i grčkim otocima od Krete do Raba. Postoji još i treći tomu sličan otočni hrast Q. virgiliana (čakavski: drmûn) koji je poluzimzelen tj. gubi lišće tek u proljeće i opet brzo prolista, listovi su slični meduncu ali na krakovima kruto-bodljasti: taj raste uz more od Napulja i Soluna do Krka i Istre, od svih naših podnosi najjaču posolicu i orkane. Postoje još 3 najjužnija hrasta u Dalmaciji južno od Splita koji ne trpe ni slab mraz (tih sigurno nema na Kornatu).

[palmofan]

Sedume, da li postoji negdje popis svih tih 17 vrsta hrastova koji rastu u Hrvatskoj? Inače su mi mediteranski hrastovi vrlo zanimljivo drveće, a nekako najdraži su mi plutnjak i oštrik (Quercus coccifera).

[trava]

Izgleda da ću morati ponovo do Kornata,ovaj put sa iskrcavanjem-desantom,u potragu za sjemenom i determinacijom tamo prebivajćeg hrasta.Palmofan,trebao sam dobiti sjeme plutnjaka iz Pule ali nažalost nije stiglo.Q.coccifera sam vidio par stabala na Viru.Pitanje da li bi ih opet uspio naći.