Temperature na Jadranu

[adriano]

Hvala na, kao i uvijek, iscrpnom odgovoru.

[adriano]

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najniza
 
apsolutni minimuni na Jadranu. Očekivano je Komiža najtoplija. Makarska odmah iza. Brač, iznenađujuće, je topliji od Hvara. 

[Veruda]

Nema vise nekih jacih prodora na vidiku sljedecih desetak dana, tako da polako mozemo reci da je najgore iza nas. U juznijim krajevima Jadrana mogu slobodno reci da zime i minusa vise nece biti!

[daniel108]

Pa ovo danas je ljeto, Knin 21 stupanj C, Pazin 20, Dubrovnik 19, Varaždin 18,...

[branimir]

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najniza
 
apsolutni minimuni na Jadranu. Očekivano je Komiža najtoplija. Makarska odmah iza. Brač, iznenađujuće, je topliji od Hvara. 

Fini podaci, kako na to nisam prije naletio?
Adriano 

[porat]

Sigurno je Murter dosta topliji od Šibenika. Šibenik je dosta uvučen u kopno, pa je zato i hladniji.

Šibenik je hladniji jer je relativno loše zaštićen od strujanja sa sjevera, a prije svega jer kanjonom Krke dotječe hladan zrak iz unutrašnjosti (slično kao što dolinom neretve dotječe hladan zrak do Ploča, pa su najčešće jutarnje temp. tamo niže nego u okolnim mjestima na obali).

Ovo za Makarsku me stvarno čudi. U ovakvoj zimi da nije išlo ispod 0 je nevjerojatan podatak. Tim više što Makarska, unatoč 'zidu' od Biokova ima iznimno jake bure, što znači da dotok hladnog zraka iz unutrašnjosti nije baš mali. Vjerujem da se ovdje radi o službenim mjerenjima i da nije neka pogreška.

[branimir]

Gadna je poslje ove zime situaija od Zadra do šibenika, niže neznam.
Nadam se da su se neki od starijih Phoenix canariensisa krenuli oporavljati.

A istovremeno u Makarskoj phoenix roebelenii preživljava na od vjetra zaštićenom mjestu:

mali update trenutnoga stanja



 

[lovranpalm18]

U Vodicama je sve smeđe, što od snijega, što od mraza, što od bure...najveće štete od ovih zadnjih tri zima, definitivno...

[Sedum]

U Vodicama je sve smeđe, što od snijega, što od mraza, što od bure...najveće štete od ovih zadnjih tri zima, definitivno...

Ovdje na Palmapediji (i sličnim portalima o raznim egzotima) se uporno ponavljaju ista čudjenja kako su nam to nakon te-i-te jače zime na Jadranu stradali egzoti koji to nebi smjeli učiniti, jer je ovo ipak "topli Mediteran" i tako opet ponovo u krugu, traže se prosjeci i minimumi (ako ih ima), pa se izvode akrobacije po USDA-modelu da bi naše drage egzote time bar verbalno zagrijali ...itd.
Medjutim je to ipak suvišno i nepotrebno, jer na Jadranu (i inače u južnoj Evropi) postoji brži, jednostavniji i najjeftiniji način da sigurnije odmah znamo što nam je od egzota moguće vani uzgajati i sigurno prezimiti: Treba se zimi ili u rano proljeće malo okrenuti oko mjesta sadnje i brzopotezno pregledati okolne divlje-prirodne šume i šikare (ne umjetno sadjene parkove ni voćnjake) i tada imamo na dlanu 3 jasna rješenja jer drveću treba po 20-30 godina da se razvije i zato pokazuje granične prosjeke iz prethodnih 2-3 desetljeća. To je u stvarnosti tako i teško je promijeniti:  
1.) Ako su naokolo divlja samo zimzelena stabla i grmovi (bez listopadnih), to znači da je tamo doista pravi topli Mediteran i uglavnom je vani bez opasnosti moguće prezimiti većinu južnijih egzota i onih osjetljivijih: to važi na kopnenoj obali tek južnije od Makarske do Molunta i na većini otoka južno od Raba i Lošinja.

2.) Ako su okolo divlje izmješana zimzelena + listopadna stabla to je tek polovični "falš-Mediteran" iz turističke propagande, jer divlje listopadno drveće i grmlje nam jasno znači da su uz topla ljeta prosječne zime tu bar povremeno oštrije s jačim jednocifrenim mrazovima: sjevernije od Omiša preko Vodica sve do Trsta te na Krku i Cresu. Tu mogu bez opasnosti i zaštite uspješno i sigurno prezimiti samo poluotporni egzoti, dok ostali osjetljiviji zimi traže bar neku pasivnu zaštitu - ili će promrznuti i stradati (bez obzira na tradicije i predrasude).

3.) Ako okolo u divljoj prirodi niti nema zimzelenog drveća (ili je tek sadjeno) a inače je sve listopadno, - to nam jasno znači da je klima oštrija kontinentalna s jačim mrazovima povremeno čak dvocifrenim za oštrijih zima. Tada se vani smiju saditi uglavnom samo najotporniji egzoti, dok već poluotporni traže zimi bar pasivnu zaštitu, a oni neotporni zimi moraju biti unutra ili će skoro sigurno stradati. To važi na hladnijoj kopnenoj obali od Karlobaga do Novoga Vinodolskog, pa unutar srednje i sjeverne Istre te dalmatinske Zagore i dakako cijelo kopneno zaledje.  

[adriano]

Sedum je na prethodnoj stranici napisao da zimski mrazovi u Makarskoj uglavnom ne idu ispod - 6 sve do 1100 nad morem. Valjda se stvara sličan efekt kao u Nici, koja je toplija od ostatka azurne obale.
Tamo onda mogu uspijevati bilo koji agrumi sve do pola Biokova. Znam da ima i nekih manjih potoka po selima u brdima, pa bi možda bilo moguće zasaditi plantaže, ako ih se zaštiti od bure.

Šibenik je hladniji jer je relativno loše zaštićen od strujanja sa sjevera, a prije svega jer kanjonom Krke dotječe hladan zrak iz unutrašnjosti (slično kao što dolinom neretve dotječe hladan zrak do Ploča, pa su najčešće jutarnje temp. tamo niže nego u okolnim mjestima na obali).

Ovo za Makarsku me stvarno čudi. U ovakvoj zimi da nije išlo ispod 0 je nevjerojatan podatak. Tim više što Makarska, unatoč 'zidu' od Biokova ima iznimno jake bure, što znači da dotok hladnog zraka iz unutrašnjosti nije baš mali. Vjerujem da se ovdje radi o službenim mjerenjima i da nije neka pogreška.

[branimir]

Na Murteru u divljini ima od crnog hrasta do zimzelene pistacije, mirte i drugih mediteranskih zimzeleni.
Trachycarpusi i Chamaeropsi su ok ali washingtonie i canariensisi stari preko 60 godina su znatno sprženi.
Ovaj "bez problema preživjeli" roebelenii u Makarskoj je čudo.

[lovranpalm18]

Opet, klimatska utjecaj na bilje nije samo uvjetovan po apsolutnim minimumima i okolnoj vegetaciji, jer je ona rezultat ne samo temperature, već stoljetnog utjecaja oborina, vjetrova, debljine,propusnosti i sastava zemljinog sloja, položenosti prema suncu(brzina isušivanja i trajanje mraza),trajanja i postotka zračne vlage, pa i ukupnog broja sunčevih sati. Bilo bi još toga, ali je činjenica da se npr. stare robuste mogu sresti tek oko Dubrovnika, na Visu npr.,kao i na Malom Lošinju, dok ih i tu slijedeća izrazita anomalija ne pogodi. Nitko se zapravo ne čudi što "uvezene" kulture povremeno propadaju, najispravnije bi bilo saditi samo one biljke koje u prirodi okružuju pojedino područje, pa ni frustracija ne bi bilo(ili bi bile rjeđe).Samo, što bi onda bilo opravdanje za štete na AUTOHTONOM bilju zbog sve većih i češćih vremenskih anomalija,traženje statističkih prosjeka i navođenje "priča iz davnine" sigurno ne pokazuju trend koji svi zamjećuju, a to je da je svaku kulturu danas, bez ljudskih intervencija, sve teže uspješno uzgajati na otvorenom...

[dalmatiansoap]

Sedum je na prethodnoj stranici napisao da zimski mrazovi u Makarskoj uglavnom ne idu ispod - 6 sve do 1100 nad morem. Valjda se stvara sličan efekt kao u Nici, koja je toplija od ostatka azurne obale.
Tamo onda mogu uspijevati bilo koji agrumi sve do pola Biokova. Znam da ima i nekih manjih potoka po selima u brdima, pa bi možda bilo moguće zasaditi plantaže, ako ih se zaštiti od bure.

Ma nemože se tu skoro ništa uzgajati do pola planine, milijun je razloga, krš, putevi, vlaga, a o buri da ne govorim. Agrumi dobro rastu na južnijem djelu rivijere jer je malo viša vlaga u zraku i malo je manji utjecaj bure. Dosta je vidit Plenkovićeve vinograde na Baškom Polju i način na koji se ta loza reže pa da bude jasnije oko komercijalnog uzgoja bilo čega na terenu toliko izloženom buri.
BURA RULEZ!
 

[dalmatiansoap]

Opet Bura u nemilosrdnome pohodu na rivieru
http://www.crometeo.net/site/index.php?module=announce&ANN_user_op=view&ANN_id=6653
 

[alias]

Vidio sam na televiziji prilog, užas 
Nadam se da nema kod tebe ni jedna slomljena banana