Zalivanje palmi pred mraz

[Cikas]

Problem je vlaga u kruni palmi i na lišću. Ta izaziva truljenje. Znači kiša je štetna, jer kiša ne zaljeva samo zemlju, već i lišće biljaka i krune palmi se pune vodom. I onda kad kod vas na kontinentu dođe minus. Ta voda u kruni se smrzne i ošteti biljku.
Vlažna zemlja Sabalima nije problem. Neki Sabali žive korjenjem uronjenim u vodi u prirodnom staništu.

Sabal minori kod nas u Trstenu su stari možda stotinu godina. A ima ih možda dvadestak, više njih posađenih skupa na više mjesta. Vlaga im nikad nije bila problem, dapače, uživaju u njoj.

[Xenon]

A smatram da i zasušivanje biljaka koje se radi na kontinentu, također nije dobro. Biljke moraju imati vlage.
Često se na forumu od strane kontinentalaca spominje da su im neke jako otporne palme propale ili izgledaju loše nakon skidanja zaštite u proljeće. Recimo sabali.
Možda je baš to isušivanje u kombinaciji sa minusima razlog.

Također biljkama šteti konstantna vlaga u kruni ili na lišću, ne toliko u blizini korjenja. A ovdje se ne govori o zaljevanju lišća niti krune biljaka, nego zemlje.

Konkretno sa Sabalima imam veliko iskustvo i bez zasušivanja oni jako jako teško trpe zime na kontinentu. Ako i prežive, to je uz skoro potpunu defolijaciju i mučenje u sledećoj sezoni.

Uz zasušivanje, par starijih listova se malo skupi od suše, ali biljka tera dalje uz minimalna oštećenja. Razlika je drastična.

Ne treba palmama koje potiču iz kontinentalnih krajeva (Sabali, Trachycarpusi) zimi puno vode, oni ionako miruju. Nannorrhopsi su možda ekstremni primer toga, ne samo zato što guraju koren u dubinu dok ne nađu podzemne vode, nego zato što su u Afganistanu evoluirali da prezimljavaju u izuzetno suvim uslovima koje je ovde čak i sa zasušivanjem nemoguće postići.

[Xenon]

Problem je vlaga u kruni palmi i na lišću. Ta izaziva truljenje. Znači kiša je štetna, jer kiša ne zaljeva samo zemlju, već i lišće biljaka i krune palmi se pune vodom. I onda kad kod vas na kontinentu dođe minus. Ta voda u kruni se smrzne i ošteti biljku.
Vlažna zemlja Sabalima nije problem. Neki Sabali žive korjenjem uronjenim u vodi u prirodnom staništu.

Sabal minori kod na u Trstenu su stari možda stotinu godina. Vlaga im nikad nije bila problem, dapače, uživaju u njoj.

Kruna Sabal minora je na nivou zemlje. Da bi kruna ostala suva, i zemlja mora da bude suva.

[Cikas]

Konkretno sa Sabalima imam veliko iskustvo i bez zasušivanja oni jako jako teško trpe zime na kontinentu. Ako i prežive, to je uz skoro potpunu defolijaciju i mučenje u sledećoj sezoni.

Uz zasušivanje, par starijih listova se malo skupi od suše, ali biljka tera dalje uz minimalna oštećenja. Razlika je drastična.

Ne treba palmama koje potiču iz kontinentalnih krajeva (Sabali, Trachycarpusi) zimi puno vode, oni ionako miruju. Nannorrhopsi su možda ekstremni primer toga, ne samo zato što guraju koren u dubinu dok ne nađu podzemne vode, nego zato što su u Afganistanu evoluirali da prezimljavaju u izuzetno suvim uslovima koje je ovde čak i sa zasušivanjem nemoguće postići.

Nannorrhops je pustinjska palma. Ona ima duboko korjenje.
Većina Sabala imaju plitko. Jer potječu iz klima sa visokom vlažnošću. Pa im evolucijski duboko korjenje nije trebalo. Samim time trebaju puno više vode. Nannorrhops je posebno osjetljiv na vodu u kruni i na lišću.

[akaranus]

Ovdje se ne govori o konstantnoj vlažnosti zemlje tijekom zime, već o zaljevanju egzota prije najavljenih minusa. Jer to prema stručnjacima, ublažava oštećenja na biljkama. Bolje podnose minuse kad im je lišće puno vode i šećera.
I naravno ovdje se govori o klimama poput naše u Dalmaciji, gdje su minusi rijetki, ne česti.

znači po tebi konstantna vlažnost tla zimi nema veze sa zaljevanjem egzota prije minusa!?, kog ćeš vraga zalivat kad je vlažno stalno zimi a veću razinu šećera nećeš dobit u biljci jer većina tropskih i drugih vrsta je u stanju mirovanja pri nižim temperaturama, plitko korjenje tropskih vrsta ne znači da im je korjenje na 10cm dubine nego na metar a možda ne dopire do 5m i dublje, a na metar je već tupina koja zadržava vodu koja je pala i ima tri miseca bar u mene, ako u mene ne isuši di ima više bure i dosta manje padalina kako će u tebe....a stručnjaci koji govore o tome smo i mi svi koji imamo iskustva i uvid u to šta se događa sa svakom biljkom prilikom mrazeva u našim vrtovima, ukratko kombinacija mokra zemlja pa bura i mraz iza toga =katastrofa vidio više puta na mojim biljkama u ovih 8-9 godina, suhi led i bura=samo vršci listova uglavnom oprljeni a nikakvih većih oštećenja....evo sad ovaj zadnji prodor biljke su bile još u vegetaciji pune šećera i vode od kiša pa je naletilo nekih jadnih -4 i sredilo redom zonu 9a...da je bilo suho i da biljke u sebi nisu imale toliko vode nema šanse da bi iščupa 15 kopalja palmi zone 9a...

[akaranus]

a kalifornija i florida su svjetovi za sebe i slijepo koristit njihove metode i podatke često u našem klimatu nema veze jer se ne mogu prekopirati, počevši od zona otpornosti pa dalje..jedino ti iskustvo u tvom vrtu može reć šta prolazi i onda se to može eventualno primjenit unutar neke bliže regije...

[Henoh]

Na kopnu bi takva tehnika bila prava ludost. Jedini razlog zašto imam neke vrste palmi zone 8a-8b vani 4-5 godina, npr. C. humilis cerifere, B. odoratu, B. armatu samo s pasivnom zaštitom je jer ih zasušujem koliko god to mogu, a i to mi opet nije najbolje jamstvo jer ih ne mogu provjetravati nego kako ih natkrijem i zamalčiram, zamotam tako u pravilu ostaju do kraja zime. Neko je to već prije napisao - vlage na dubini od nekoliko desetaka cm već ima dovoljno i nje sigurno ne nedostaje kad su aktivnosti palmi smanjene na minimalnu mjeru.

[trava]

USDA zone nemaju veze sa našim klimatološkim prilikama,mogu poslužiti za naše potrebe ,ali samo okvirno.Kalifornija i Florida nemaju minuse koji potraju 5-6 dana,i to po -5-6°,Kad ameri iznose svoja iskustva govore o minusima koji su trajali nekoliko sati.U takvim uslovima ako je tlo jako suho,kao što je uglavnom u Kaliforniji,zalivanje palmi možda je i dobro,valjda kad baciš vodu na toplo tlo napraviš paru koja zagrije zrak?
Kad ovdje govorimo o palmama  u Dalmaciji onda moramo znati da je Dalmacija vrlo duga,da bi se USDA razvukla od 8b-9b,pa ne triba generalizirati i držati se nekih američkih načina brige oko palmi,negdi to može a negdi ne,mada mi se čini da zalivanje nigdi na jadranskoj obali ne dolazi u obzir,pa niti u Dubrovniku,a još manje u Trstenom,koji leži na vodi.A što se tiče zalivanje nemamo ni svi istu zemlju,kod nekog je debela crvenca,negdi je škaljevita crvenica ili škaljevita ginasta zemlja,negdi je glinasta,neko ima i pjeskovitu,pa se onda jako razlikuju i vodni režimi u kojima boravi korijenje naših palmi.
Kad govorimo o našim i skustvima sa palmama onda nam to svima koristi,okvirno,možemo nečije iskustvo upotrijebiti ako vidimo sličnosti sa našim uslovima,ako sam ja u zoni 8 a neko u zoni 10,onda mi njegovo iskustvo znači jako malo.kad bi neko sa Floride sad vidio moj vrt,nebi mu napamet palo ništa drugo saditi osim bajama i crnika.
I ta priča o plitkom korijenju palmi nikako ne stoji,plitko korijenje uglavnom imaju palme koje rastu u tropima i suptropima,ali samo tamo gdje imaju puno vode,ali vjerojatno i u takvim uslovima,palme većeg rasta sigurno imaju duboko i široko rasprostranjen korijen,pa kako bi drugačije držale stup od 20-30 m,da ne govorimo ceroxilonima,kako bi stup od 60m stajao da nije dobro podbočen korijenom?Sabali nisu baš palme malog korijena,pa niti S.minor,vidio sam slike di su ih otkopavali i imaju podubok korijen,(pa samo podzemno stablo ima preko pola metra)jer rastu u pjeskovitom tlu,koje se brzo osuši,pa moraju imati dubok korijen ,da dosegnu vodu.Oni veći sigurno imaju sigurno isto tako jak korijen,inače bi ih lagani maestral zavalio.

[Cikas]

znači po tebi konstantna vlažnost tla zimi nema veze sa zaljevanjem egzota prije minusa!?, kog ćeš vraga zalivat kad je vlažno stalno zimi a veću razinu šećera nećeš dobit u biljci jer većina tropskih i drugih vrsta je u stanju mirovanja pri nižim temperaturama, plitko korjenje tropskih vrsta ne znači da im je korjenje na 10cm dubine nego na metar a možda ne dopire do 5m i dublje, a na metar je već tupina koja zadržava vodu koja je pala i ima tri miseca bar u mene, ako u mene ne isuši di ima više bure i dosta manje padalina kako će u tebe....a stručnjaci koji govore o tome smo i mi svi koji imamo iskustva i uvid u to šta se događa sa svakom biljkom prilikom mrazeva u našim vrtovima, ukratko kombinacija mokra zemlja pa bura i mraz iza toga =katastrofa vidio više puta na mojim biljkama u ovih 8-9 godina, suhi led i bura=samo vršci listova uglavnom oprljeni a nikakvih većih oštećenja....evo sad ovaj zadnji prodor biljke su bile još u vegetaciji pune šećera i vode od kiša pa je naletilo nekih jadnih -4 i sredilo redom zonu 9a...da je bilo suho i da biljke u sebi nisu imale toliko vode nema šanse da bi iščupa 15 kopalja palmi zone 9a...

Stvar je u tome da tlo nije stalno vlažno zimi. Bar kod mene u Dubrovniku nije. Kad puše bura a kiše nije bilo mjesec dana, kako je bilo ove zime u Dubrovniku, tlo se itekako sasuši i popuca koliko je suho.
A većina palmi, posebno onih mlađih ni ne pušta korjenje duže od metra u dubinu, tropske palme još i manje. Pa im je vlaga još i potrebnija. A kad tome pridodam tek posađene palme, kao što su one kod mene, kojima je korjenje na svega 20-30 cm dubine. One se sasuše još i prije.

Nitko ovdje ne govori o konstantnoj vlažnosti, već zaljevanju biljaka prije minusa. A kako su minusi rijetkost u mediteranskoj klimi. Dogode se najviše 1-2 puta zimi, ponekad nikako. Onda nema govora o konstantnom zaljevanju.

Vlažno tlo je uvjek toplije nego suho. Posebno kad se aktiviraju mikroorganizmi u njemu koji još više podižu njegovu temperaturu.
Ono što šteti je voda u kruni biljaka. Ta ako se smrzne, izaziva štetu, ne vlažno tlo.

Ja svoje Archontophoenixe konstantno cijele zime zaljevam kad nema kiše, tako da im je zemlja stalno mokra.

Evo još malo članaka o istoj temi.

http://polkmastergardener.ifas.ufl.edu/Articles/A%20coming%20freeze%20%28joe%29.pdf

http://www.lsuagcenter.com/news_archive/2014/January/headline_news/Protect-your-landscape-plants-before-a-freeze.htm

http://www.nola.com/homegarden/index.ssf/2013/11/should_citrus_fruit_be_strippe.html

http://www.caes.uga.edu/extension/houston/anr/documents/ProtectingPlantsfromFreezingTemperatures-Mickler.pdf

http://physics.stackexchange.com/questions/2430/how-does-watering-your-plants-help-protect-against-freezing

Što se šećera tiče. Glavni razlog zbog čega su neke biljke otporne na minuse a druge nisu, upravo je šećer.
Biljke u hladnijim klimama su razvile evolucijsku obranu od smrzavanja tako što tijekom prohladnog vremena podižu razinu šećera u tkivima. Šećer djeluje kao antifriz i spriječava stvaranje leda u stanicama. A led je taj koji razara stanice i izaziva oštećenja. Jer zaleđene membrane stanica popucaju.

Razina šećera u biljkama uvjek je veća tijekom prohladnih temperatura nego visokih.

Tropske biljke tu štekaju. Kako su evolucijski jako dugo u toploj klimi. Nisu razvile tu obranu šećerom., bar ne one osjetljive. Te stradaju prve, odmah na nuli, jer nemaju obranu.
Neke tropske imaju tu obranu, ali u oslabljenom obliku, pa mogu podnijeti blage minuse.

Šećeri u tkivima se mogu pravilno nakupiti samo ako biljka ima dovoljno vlage. Bez vlage nema pravilnog kolanja tekućina.

Neki idu toliko daleko da savjetuju zaljevanje biljaka vodom u kojoj je rastopljen šećer prije minusa.

[akaranus]

cikas znanost i činjenice se ne mogu pobiti u tome se slažem i bolje da ne duljimo temu, reću ti samo još iskustvo čovika koji uzgaja osjetljive stvari ima i 30 godina a upozna si ga to je jadran jakobušić i na ovu temu smo pričali stotine puta....uvijek mi govori kako je najveći problem njegove lokacije ta zimska vlaga i enormne količine oborine u zimskom periodu i da je zbog toga gubio mnogo osjetljivih stvari palmi bugenvila i sl...i da zna da samo zbog toga ne može puno toga uspjevat poput raznih dypsisa, pa čak se boji i za bismarckiu i sl stvari koje bi temperaturno i mogle osim ako im u prvih nekoliko godina u zemlji osigura zimsko zasušivanje....

[Xenon]

Jedna stvar su teoretske studije obavljene u različitim klimatskim zonama od ovih naših, ali moje dugogodišnje iskustvo sa gajenjem palmi u kontinentalnoj klimi ovog dela Evrope govori suprotno, kao i iskustvo skoro svih koji su to pokušali.

Ne mogu da pričam o uzgoju tropskih palmi u Dubrovniku jer to nikada nisam pokušavao, možda je u tvom vrtu, u tvojoj mikroklimi i na tvom zemljištu to dobra ideja, ali na kontinentu zimska voda oko palmi vodi pravo u propast.