Palme otporne na niske temperature

[Pivi]

Ja priznajem da se neznam otpornost jubaee, ali prema onom šta vidim po netu onda je (na nakim stranicama) i manje otporna od butie.
Ali naravno u prirodi sve to ovisi. Možda bi u određenim uvjetima jedna bila otpornija, a u drugim uvjetima druga.

Uglavnom ovo piše na floridati:

It needs mild winters, but will tolerate frosts down to about −15 °C

Dakle mislim da bi svake zime niske temperature ubile ovu palmu prilično brzo gore (pogotovo kad kažeš da je to nepovoljnije područje za rast palmi u srbiji).
A drugi razlog je kako sam kažeš šta ju je mislim teško nabavit tj. gotovo nikako (tamo) a od sjemena ako krene neće biti dovoljna "2 života" da vidi tu palmu da poraste.

[vladimiro]

Pozdrav Sale,ja nisam ni strucnjak a nemam ni iskustva ali ono sto sam procitao mozda da probas sa  Trachycarpus wagnerianus....treba joj oko 4 godine da formira stablo a sa deset vec je mozes imati u punoj velicini oko 4metra....to je samo iz tekstova...ja sam kupio seme od kpr-a ali za sad nista ne nice a mislim da ni nece tako da njih izbegavaj....

[Xenon]

Ovako... samo sa pasivnom zastitom, tesko da ce u Banatu uspevati Jubaea i Butia. Sa Butiom je lakse jer je manja (posebno odorata) pa ju je lako stititi, ali nisu to palme otporne na nase zime.

Najotpornije palme koje formiraju stablo su Sabal minor var. "Louisiana" i Sabal "Birmingham". Posle toga idu Trachcarpus fortunei (i to krupniji varijeteti sa vecih visina, tzv. T takil) i T. wagnerianus. Posle njih je 10 mesta prazno, pa ovim redosledom: Nannorrhops ritchiana (Kashmir ili zelena iranska forma, ali zemlja mora da bude POTPUNO SUVA a palma zasticena od kise/snega/vlage - temperature joj nisu problem), Chamaerops humilis (koji je isto mali i zgodan za zastitu), Brahea armata (treba joj suva zemlja i nece da trpi jake mrazeve svake zime), Jubaea chilensis (od najjuznijih populacija/populacija sa velikih visina), Butia capitata (iz juznog dela areala ili sa vece visine) pa onda Sabal palmetto. Sve ostalo je previse osetljivo za sadjenje u Srbiji.

Kod Sabal palmetta bi prezivljavanje u nasim uslovima verovatno islo dobro (uz pasivnu zastitu, naravno) ako se posadi vec formirani primerak star 10-tak godina, ali sa mladjim primercima bi to bilo mucenje.

U Beogradu bi npr. verovatno prezivljavale neke palme koje u Banatu ne bi, iz jednostavnog razloga sto Beograd preko zime predstavlja toplotno ostrvo i topliji je od okoline za po 3-4 stepena, nekad i vise. Slicno (samo blaze) vazi i za Novi Sad i Nis.

Sto se tice nabavke, Trachycarpus se nikako ne isplati cekati iz semena kada je primerke stare 4-5 godina moguce jednostavno i relativno jeftino nabaviti na izlozbama.

[Pivi]

A predlažem i serenou repens. Samo ona je isto tako jako spora.

Ovo je primjerak star 5ipo godina od člana palmtalk-a.

[Veruda]

Prema nekim podacima iz knjige Tobiasa Spannera "zimootporne palme" Jubaea chilensis je značajno otpornija od Butie, ovo je samo primjer da ima puno oprećnih informacija oko ove teme

J.chilensis -12°C do -16°C
Butia capitata -8°C do -13°C

Upitno je da li se to odnosi na temperature koje će štetiti listu, korijenu ili nekom drugom djelu palme. Svakako je isto važno koliko je stara palma, pošto stariji primjerci imaju i veću otpornost.

[Henoh]

Za navedene palme (j.chilensis i b. capitata var. odorata) nije dovoljno eksperimentirano (ako uopće je) u našem kontinentalnom klimatskom području. Svakako su obje zgodne za probati, ali treba vremena da bi se dobilo primjerke za eksperimente iz sjemena. Ja se nadam nekom postotku klijanja kako bih se mogao upustiti kroz 5 ili možda više godina u eksperimente. Za sada idem na veće količine klijanaca (s. minora i t.fortuneia) pa mi nije toliko žao palmica ako i propadnu. Za proljeće je spreman c. humilis od 0,5m koji će u eksperimentalno u zemlju. Kako je mali i spor ne bi trebalo biti problema sa zaštitom. T. wagnerianus još čekam da vidim hoće li uopće klijati (europalms). Želja mi je nabaviti S. birmingham i S. palmetto nakon slika primjerka S. palmetta iz Srbije koje je postavio Badnjevac. Njega bih probao kupiti koliko toliko formiranu palmu koja bi imala šanse sa pasivnom zaštitom (dakle bez dodatnog dogrijavanja)

[Henoh]

Ovi će T. fortunei i S. blackburniane iskušati malo ovu zimu. Za S. blackburniane se ne nadam ničemu, ali sam imao visok postotak klijavosti pa eto ima i za moje eksperimente-pokrit ću ih lišćem i suhom travom. Ono željezo oko t.fortuneia je zbog potencijalne opasnosti od kosilice.

[branimir]

Ovo če biti jako zanimljivo pratiti.
Henoh,kada si ih presadio u zemlju, dali nedavno ili ..?
Hoče li imati dovoljno svijetlosti?
Ja navijam da barem jedna blackburniana preživi, tko zna možda razmrsimo zavrzlamu jeli bliži Sabal domingensisu
ili kako su ga službeno nedavno stavili pod Sabal palmetto.
Po meni je u njegovom listu previše plave boje i razlike u obliku da bi bio jedno ili drugo.

[Henoh]

S. blackburniana i T. fortunei su posađeni negdje tijekom kolovoza-oni ograđeni kamenom (imam još 6 komada S. blackbrniane u posudama koje ću ipak paziti i maziti). Na slici gdje su klijanci ograđeni kamenom na lijevoj strani su 4 ili 5 t. fortunei, a desno plavičastih su 6-7 S. blackburniana. T.fortunei ograđen željezom je posađen negdje koncem 3 mjeseca.