Autor Tema: Arboretum Trsteno - Dubrovnik  (Posjeta: 31591 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Mila1

  • Gost
Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« u: Veljača 25, 2008, 03:23:56 prijepodne »
Arboretum Trsteno, kao jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u
jedinstvenom bogatstvu svojih vrijednosti, sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.


Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih
vrsta biljaka.


 Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog
ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog
od 1494., te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.



Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih
cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni
neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu
vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju
makije i priobalne stijene.

Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje
kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu
biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke
raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.








Arboretum Trsteno, kao jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u
jedinstvenom bogatstvu svojih vrijednosti, sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.

Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih
vrsta biljaka. Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog
ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog
od 1494., te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.

Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih
cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni
neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu
vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju
makije i priobalne stijene.

Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje
kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu
biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke
raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.
gigantska magnolija:






ARBORETUM TRSTENO

opci podaci



Voditelj Arboretuma: akademik Frano Kršinić
Upravitelj: dipl ing. Ivan ŠIMIĆ
Adresa: 20233 Trsteno kod Dubrovnika
Telefon: +385 (0)20 75 10 19
Fax: (0)20 75 12 68
e-mail: arbor@hazu.hr


Arboretum je otvoren svakim danom tokom cijele godine
od svibnja do listopada 7-19 h
od studenog do travnja 8-15 h
 
Arboretum se prostire na povrsini od 25 HA i lezi na geoloskoj podlozi trijaskih, jurskih i krednih prpusnih vapnenackih stijena, izmedju kojih se na povrsinu probio nepropusni sloj eocenskog fliša i omogucio vodi da izbije bogatim izvorom koji se nalazi u centru mjesta Trsteno.

Tla arboretuma bez obzira na razlicitost podloge na kojoj su razvijena, pripadaju skupini tala primorske vapnenacke serije od kojih prevladavaju smedja karbonatna tla.

Klima je sredozemna a obiljezavaju je blage vlazne zime i suha, topla,ljeta. Godisnji temp. srednjak iznosi 15,5 C, srednja godisnja kolicina oborina 1284 MM, a srednja godisnja vrijednost relativne vlage zraka 67%.

Arboretum Trsteno zakonom je zasticen te su zabranjene i kaznjive sve radnje koje mogu nanijeti stetu arhitektonskim i vrtnim spomenicima, a takodjer biljkama i zivotinjama na cijeloj povrsini arboretuma, zabranjeno je trganje ili branje uzgojenih i samoniklih biljaka kao i njihovog sjemenja. takodjer je zabranjen lov na zivotinje, te njihovo ubijanje ili odnosenje iz arboretuma.

U razdoblju renesanse 1494g Ivan Marinov-Gozze podigao je u trstenome na svome ladanjskom posjedu ljetnikovac s perivojem. Vila i perivoj ubrzo postaju jedno od sredista humanistickog kulturnog zivota Dubrovnika.

Ovdje u 16 st. Nikola Vitov Gucetic, istaknuti filozof i humanist pise svoja brojna filozofska djela i rasprave a takodjer je u to doba uz perivoj u Trstenom vezano i ime poznate dubrovacke pjesnikinje i ljepotice Cvijete Zuzoric.

Perivoj Gucetic pripada karakteristicnom tipu dubrovackog renesansnog vrta apo vremenu svoga postanka stariji je od mnogih glasovitih talijanskih i francuskih renesansnih vrtova.
To je perivoj geometrijskog tlorisa kojeg cini ortogonalna mreza setnica obrubljenih niskim kamenim zidicima.
Karakteristicna je glavna setnica s dvostrukim stuporedom koji nosi pergolu od vinove loze. Izuzetna vrijednost perivoja Gucetic istice se u njegovoj jednoosnoj tlorisnoj kompoziciji.
Na kompozicijskoj osi vrta nanizani su svi arhitektonski elementi: paviljon,ljetnikovac, kapelica sv. Jerolima, zelena lodja, fontana i akvadukti.
akvedukt:



Iz ljetnikovca se pruza dvosmjerna vizura koja uz visoku estetsku vrijednost nosi i simboliku dubrovacke renesansne misli; otvorenost morem prema svijetu na jednoj strani, dok na suprotnoij strani kroz gusti hlad lovoreva gaja bljeska i zubori tekuca voda, misterij zivota na skrtoj kamenoj obali.


Voda se do fontane u perivoju dovodila akveduktom na 14 lukova dugim 70 m. Prvobitna renesansna fontana preuredjena je 1736. g. u raskosan barokni nimfej s Neptunom- bogom mora i voda, kao sredisnjim likom kompozicije kamenih kipova.

Nakon sto je stari renesansni ljetnikovac srusen u velikom potresu 1667 na istom mjestu je brzo sagradjen novi- danas postojeci.

U istocnom uglu perivoja smjestene su gospodarske zgrade koje su sluzile poljodjelskoj djelatnosti na posjedu. Vrlo je zanimljiva i dobro ocuvana mlinica sa starim presama za masline.

Krajem 19. i pocetkom 20. st na Guceticevom se imanju na predjelu Drvarica gradi drugi perivoj prostorno odjeljen od renesansnog perivoja s ljetnikovcem.

Novi perivoj pripada tipu prijelaznog vrta i svojim se specificnostima pridruzuje skupini juznojadranskih vrtova a glavno mu je obiljezje kompozicijsko jedinstvo dvaju razlicitih djelova;K tradicionalnog, geometrijskog i modernog pejzajnog djela ispunjenog romanticarsko scenografijom.

Sa sumovitog zaravanka perivoj se postepeno spusta niz strmi obronak preko kamenih stubista, vidikovaca i terasa sve do mora. U sredisnjem dijelu perivoja dominira umjetna rusevina sa suncanim satom odakle se pruza panoramski pogled na elafitsko otocje.
 
Prirodne znamenitosti



Zbirka uzgojenih vrsta biljaka koja je najvecim djelom smjestena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.
Prema biljnogeografskom porijeklu vrsta najveci broj pripada azijskim biljkama (38,26%), zatim sredozemnim i evropskim (31,67%) a znacajan je i broj americkih biljaka (6,87%).

Povijesna analiza botanickog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta odrazava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od 5 stoljeca.

Izbor renesansnih biljaka i danas odredjuje osnovne fizionomske crte Guceticevoj perivoja ali takodjer i svih preostalih dubrovackih vrtova.

To je nevelika skupina biljaka koju osim ukrasnih cine i one korisne biljke koje svojom ljepotom pridonose uresu vrta (limun,naranca, cetrun, sipak, vinova loza, ruza, jasmin, ruzmarin, svetolin i dr.)

U to se vrijeme zahvaljujuci brojnim dubrovackim brodovima, nove strane biljke pocele dolaziti u dubrovacke vrtove prekomorskim putevima.. Perivoj se u 19 st. i poc. 20 st obogacuje uz naglaseni egzotizam, mnostvom razlicitih biljaka iz svih krajeva svijeta: kanarska datulja, vasingtonija, visoka zumara, mala zumara, virdzinijski dragun, ginko, pijetlova krijesta, nepravi papar, gumijevac, zuti i crni bambus, banksova ruza, cikas i druge.

Najveca i najstarija stabla rastu u straznjem dijelu perivoja uz akvedukt a stara su oko 145 godina: ginko, americka lipa, libanonski cedar, tulipanovac,himalajski cempres, azijska platana i dr

 
Prirodne znamenitosti


Zbirka uzgojenih vrsta biljaka koja je najvecim djelom smjestena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.
Prema biljnogeografskom porijeklu vrsta najveci broj pripada azijskim biljkama (38,26%), zatim sredozemnim i evropskim (31,67%) a znacajan je i broj americkih biljaka (6,87%).

Povijesna analiza botanickog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta odrazava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od 5 stoljeca.

Izbor renesansnih biljaka i danas odredjuje osnovne fizionomske crte Guceticevoj perivoja ali takodjer i svih preostalih dubrovackih vrtova.

To je nevelika skupina biljaka koju osim ukrasnih cine i one korisne biljke koje svojom ljepotom pridonose uresu vrta (limun,naranca, cetrun, sipak, vinova loza, ruza, jasmin, ruzmarin, svetolin i dr.)

U to se vrijeme zahvaljujuci brojnim dubrovackim brodovima, nove strane biljke pocele dolaziti u dubrovacke vrtove prekomorskim putevima.. Perivoj se u 19 st. i poc. 20 st obogacuje uz naglaseni egzotizam, mnostvom razlicitih biljaka iz svih krajeva svijeta: kanarska datulja, vasingtonija, visoka zumara, mala zumara, virdzinijski dragun, ginko, pijetlova krijesta, nepravi papar, gumijevac, zuti i crni bambus, banksova ruza, cikas i druge.

Najveca i najstarija stabla rastu u straznjem dijelu perivoja uz akvedukt a stara su oko 145 godina: ginko, americka lipa, libanonski cedar, tulipanovac,himalajski cempres, azijska platana i dr


Na podrucju Arboretuma zbog znacajne orografske, mikroklimatoloske i pedoloske rasclanjenosti i razlicitosti razvijena su raznolika stanista.
U mozaicnoj strukturi prirodnog vegetacijskog pokrivaca uz dominantne eumediteranske elemente maslčinu i rogac, lokalno su prisutni na dubljim i vlaznijim terenima submediteranski elementi, bjelograbic, jasen,lovor a na strmim stijenama nad morem javlja se rijetki lokalitet drvenaste mljecike, elementa egejske vegetacije.

Samonikla flora na povrsini Arboretuma (25 ha) zastupljena je s 510 svojti u 84 porodice a njezina je osnovna vrijednost i znacaj u velikoj bioloskoj raznolikosti.

Prisutnost skupine ilirsko-jadranskih endemskih biljaka ukazuje na biljnogeografsku pripadnost flore istocno-jadransko-eumediteranskoj zoni.

Offline agava

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 313
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #1 u: Veljača 25, 2008, 10:53:03 prijepodne »
 Mislim da bi ipak mogli vodit veću brigu o arboretumu, jer jedini uređeni dio je ribnjak i ono malo ispred kuće. Velika šteta s obzirom na tako velik potencijal. :thumb_down:

Mila1

  • Gost
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #2 u: Veljača 25, 2008, 14:00:14 poslijepodne »
A na mene nije ostavilo takav dojam. dapace -ja sam odusevljena i evo vec mi je postala navika kad god sam na tom pravcu svratit i tamo.

Taman su nesto preuredjivali i kopali neke kanale ali su nas ipak pustili unutra i bas smo naletili na neke zaposlene-jedna djelatnica mi je cak u prolazu dala i letak-s kojeg sam prepisala ove neke stvari kojih nema npr na netu.

A stavicu slike i ribnjaka koji je WOW :shocked: :klanjase: :klanjase: i jos neke stare kuce ako nadjem.
I obavezno pogled na more :thumb_up:

Offline Sedum

  • Brahea
  • *
  • Postova: 939
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Wiki-Flora Jadrana
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #3 u: Srpanj 11, 2008, 23:29:01 poslijepodne »
Uz gornji prikaz Arboretuma Trsteno koji je opširan, ali je previše općenit i nejasan o palmama, dajem ovdje popis glavnih (starijih) vrsta:
Arboretum Trsteno kod Dubrovnika je naš najstariji botanički vrt i unatoč nedavnih požara, to je najveća zbirka drvenastih egzota i velikih prastarih palmi na istočnom Jadranu, gdje današnje starije palme tu rastu još od sredine 19. stoljeća. Uz niz novijih i mladjih uzgojenih palmica, Arboretum sadrži desetak vrsta starijih velikih palmi koje su medju našim najvećim primjercima tih vrsta:  Butia capitata, Latania burbonica, Phoenix canariensis, Ph. dactylifera, Ph. sylvestris, Trachycarpus fortunei, Washingtonia filifera, Chamaerops humilis itd. Od inih južnih egzota su još poveća stabla Cycas revoluta, Dasylirion serratifolium, razni Eucalyptusi, Musa basjoo ...i niz drugih.
Sedum, 12. 7. 2008.
 
Wiki-FLORA JADRANA (primorsko i otočno bilje, sukulenti i južni egzoti):  http://wwtrade.org/Hrvatski/index.php/WikiFlora_Jadrana

Offline Veruda

  • Administrator
  • *****
  • Postova: 7126
  • Karma: +0/-1
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #4 u: Srpanj 11, 2008, 23:32:56 poslijepodne »
Interesantno!

Latania burbonica, možeš li mi reći nešto o toj palmi pošto prvi puta čujem za nju

Offline Sedum

  • Brahea
  • *
  • Postova: 939
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Wiki-Flora Jadrana
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #5 u: Srpanj 12, 2008, 11:29:36 prijepodne »
Latania borbonica Lamarck - non hort. (na etiketi u popisu zabunom L. burbonica) je legalno-službeno botaničko ime za palmu koja se u komercijalnom vrtlarstvu naziva 'L. commersonii' hort. dok se naprotiv u trgovini kao lažna L. 'borbonica' hort. često podvaljuje običnija Livistona chinensis (Jacq.) R.Br. iz Kine. Prava L. borbonica koju su kod nas donijeli već dubrovački pomorci na oceanskim plovidbama njihovih 'karaka', kao divlja raste na južnim otocima Mauritius i Mascarenes. Drugdje u Evropi je rjedje sadjena vani na otvorenom npr. u južnoj Španjolskoj, na Siciliji i možda još ponegdje u toplijem Mediteranu (a sjevernije samo u staklenicima). Kao neotporna, teško da bi rasla uz sjeverni Jadran ili u zaledju (osim te lažne - otpornije trgovačke zamjene iz Kine).
Sedum, 12. 7. 2008.
« Zadnja izmjena: Srpanj 12, 2008, 11:53:07 prijepodne od Sedum »
Wiki-FLORA JADRANA (primorsko i otočno bilje, sukulenti i južni egzoti):  http://wwtrade.org/Hrvatski/index.php/WikiFlora_Jadrana

Offline Veruda

  • Administrator
  • *****
  • Postova: 7126
  • Karma: +0/-1
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #6 u: Srpanj 12, 2008, 12:08:58 poslijepodne »
Pošto ja znam za 3 vrste Latanie naišao sa na podatak da je Latania borbonica ustvari sinonim za crvenu Latanu tj. Lataniu lontaroides.

Ukoliko je to točno ta bi palma po otpornosti bila vrlo osjetljiva na niske temperature, svrstava se u 10a zone tako da sam i više nego iznenađen da raste na otvorenom u južnoj Dalmaciji.

Offline Pivi

  • Administrator
  • *****
  • Postova: 5132
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #7 u: Srpanj 12, 2008, 14:36:07 poslijepodne »
yes, it's all said here
http://davesgarden.com/guides/pf/b/Arecaceae/Latania/none/cultivar/0/
http://davesgarden.com/guides/pf/go/60899/

PlantFiles: Red Latan Palm
Latania lontaroides
Synonym:Latania borbonica
Synonym:Latania commersonii

(ps. molim nemojte sad dijelit ovu temu i otvarat novu u vrstama palmi pod "latania"...mislim da nebi imalo smisla)
« Zadnja izmjena: Srpanj 12, 2008, 14:42:43 poslijepodne od Pivi »

Offline Sedum

  • Brahea
  • *
  • Postova: 939
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
    • Wiki-Flora Jadrana
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #8 u: Srpanj 12, 2008, 20:58:37 poslijepodne »
Osim nekoliko kraćih jednodnevnih posjeta, ja nisam posebno radio u tom arboretumu i ne odgovaram za ispravnost njihovih vrsta. Prethodni navod tamošnjih zrelih palmi je izvod iz bivšega službenog popisa njihovog sjemenja (Delectus Seminum) koje oni nude u zamjenu drugim arboretumima i bot. vrtovima (sastavila dr. M. Kovačević, izdanje HAZU). Inače, rast neke Latanie u Trstenom je povijesno moguć, jer su tu palme (sjeme i sadnice) ranije donosili najviše dubrovački pomorci na plovidbama do najveće dubrovačke prekooceanske kolonije Sv. Vlaha (danas Sao Braz) u predgradju indijske luke Goa. U prošlim stoljećima do otvaranja Sueza se redovno plovilo oko Afrike pa su i Dubrovčani tada češće prolazili uz otoke Mascarene na Indijskom oceanu kod jugoistočne Afrike, gdje rastu svih dosad priznatih 5 (pravih-botaničkih) vrsta Lataniae i to svaka na drugom otoku tog arhipelaga - i još par novijih vrtnih hibrida. U ranije doba se te vrste uglavnom još nisu razlikovale (nisu tada objavljene) pa su ih sve zajedno navodili u širem značenju pod imenom L. borbonica koju je dotad prvi objavio Lamarck. Koja je od njih ova dubrovačka nije jasno, ali većina su čisto tropske i ne podnose u uzgoju ni nula C, osim L. verschaffeltii Lemaire do -5C, koja se jedina sadi i daje sjeme na otvorenom u toplijem mediteranu: npr. južna Španjolska, Portugal i Sicilija, pa nije isključeno da bi rasla i kod nas južnije (možda može na Visu ?). Par ovoj sličnih palmi maglovito se prisjećam iz Trstenog, ali ih tada nisam stigao proučiti ni slikati jer me nisu pobliže zanimale pošto nisu bile za sadnju ni na mom Krku - a pogotovo ne u Zagrebu. Inače nije isključeno da je ovima u Trsteno ranije bila uvaljena falša-vrtna 'Latania borbonica' hort. - tj. otpornija Livistona chinensis bilo preko pomoraca u luci Goa, ili starijom razmjenom sjemena iz susjednih mediteranskih vrtova. Prvom prilikom ubuduće ako posjetim Trsteno, svakako ću se potruditi da razriješim enigmu ove dubrovačke 'Latanie'.
Sedum, 12. 7. 2008.
Wiki-FLORA JADRANA (primorsko i otočno bilje, sukulenti i južni egzoti):  http://wwtrade.org/Hrvatski/index.php/WikiFlora_Jadrana

Offline Pivi

  • Administrator
  • *****
  • Postova: 5132
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #9 u: Srpanj 12, 2008, 21:12:05 poslijepodne »
Slika iz vrta bi pokazala o kojoj se palmi radi, dali o latanii ili livistoni.
Nadam se da će netko nekako uspit doći do slike.

Offline agava

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 313
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #10 u: Siječanj 01, 2009, 21:35:42 poslijepodne »








Offline Veruda

  • Administrator
  • *****
  • Postova: 7126
  • Karma: +0/-1
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #11 u: Siječanj 01, 2009, 21:43:00 poslijepodne »
Hebate koj Cycas na drugoj i trećoj slici :shocked:

Offline agava

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 313
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #12 u: Siječanj 01, 2009, 21:45:13 poslijepodne »
















Offline agava

  • Phoenix
  • *
  • Postova: 313
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #13 u: Siječanj 01, 2009, 21:50:07 poslijepodne »













Offline branimir

  • Global Moderator
  • *****
  • Postova: 4745
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Muški
Odg: Arboretum Trsteno - Dubrovnik
« Odgovori #14 u: Siječanj 01, 2009, 22:53:27 poslijepodne »
Odlične fotke ! :thumb_up:
Nevjerojatna su 2 Cycasa na malom otoku i dupli canariensis.
« Zadnja izmjena: Siječanj 01, 2009, 22:53:47 poslijepodne od branimir »