Temperature na otoku Visu

[Pivi]

Nisu bila redovita...da, znalo je bit dana kad nebi bilo mjerenja.
Mislim (vjerujem) da nema nekih večih odstupanja...dapaće mislim da su prosjeci točni.

Pogotovo ako kao što kažeš gledamo od 2000 kada su mjerenja stalna...

[Veruda]

Ok, uzmi i veljaču u izračun jer je to mjesec po prosjeku hladniji od prosinca

[Pivi]

budem, vidiš iskreno nisam na to pomišljao...

ps. napravit ću novi dokument u koji ću polako upisat sve one temperature sa te stranice...za sve mjesece

[toto]

Pivi, ako si 2000 g imao -4.7C onda si zona 9a. Za zonalno racunjanje se uzima najniza temperatura u zadnjih 30 godina. Jedini 10a otok u Hr je Palagruza. Vrlo vjerovatno ima jos par mikroklima 10a ali i sam naziv mikro im ne dozvoljava da udu u zonalnu racunicu.
Sto se tice prosjecne temperature tu stojimo jos losije, npr St Augustine Florida 9a zona s prosjekom od 19.8C do 22.1C i Hvar(mjesto mjerenja 9b a sam grad 9a zona) s prosjekom od 8.2C do 9.6C(ima i podataka od 10.2C ovisno o mjestu mjerenja, mjerna stanica je prije nekoliko godine preseljena).
                                 toto

[Pivi]

Toto, nisam imao ja.
Taj podatak sam pronašao na internetu za točnije komižu i ja osobno nemogu govoriti o tome koliko je točan.
Dakle na istoj onoj lokaciji za koju si reko da je najpovoljnije mjesto na jadranu za gajenje palmi - komiža.

Tko zna, možda je tad u mome dvorištu bilo -2°C 
Mislim da nema teorije govoriti o otoku visu kao 9a zoni kad znamo da je to nemoguće (ne želim bit tvrdoglav).
Prema nekoj mojoj logici po tome bi onda split bio na nižoj granici 9a, a pula npr. na 8b. Ali po meni nema govora o tome.

Šta se tiće računanja zone (iako smo rekli da to nije jedino bitno) ja sam do sad bio učen da se uzima prosjek minimalnih temperatura u zadnjih 30 godina, a ne njegov apsolutni minimum.

Ne zabrinjavam se time, vodim se "računicom" da na ovoj geografskoj poziciji na kojoj jesam sam možda i među najboljim pozicijama na jadranu (pa bio to vis ili komiža).
Toto, mislim da se vis zimi puno prije zagrije nego komiža, evo zašto.
Ovo ljeto bio sam više puta budan kad je izlazilo sunce na visu u visu. I ja već ovdje uživam sat sat ipo vremena u suncu (cca) da bi ovaj na nautic radiu (koji je sad u komiži) tek poslije tih sat sat ipo vremena reko da im je provirilo lipo sunce na ponistru. E pa sad, nekom logikom stvari ispada ako vis prije vidi sunce onda se i prije zagrije.
Isto kao što komiža navećer još ima sunce kojeg vis ne vidi jer je brdo između visa i komiže.
Šta se tiće mjerenja temperature, ako već moram tu zalazit (a pričalo se o tome i za beograd, a evo i ti sad spominješ za hvar da je sam grad ta i ta zona, a mjesto mjerenja druga) ja nebi reko da je mjerna stanica u komiži na dobroj lokaciji šta se tiće povoljne temperature.
Nalazi se na jednoj čistini i mislim da itekako ima mnogo mikrolokacija u komiži koje su znatno veće temp.
A još pogotovo neznam sa kojeg je izvora http://www.tutiempo.net/ pokupio temp od -4,7.

ps. a evo citat kako se računaju hardiness zone (iako smo rekli nije jedini faktor): dakle uzima se prosječna minimalna:

Hardiness Zones
In an attempt to answer this question, years ago botanists and horticulturists started gathering weather records throughout North America to compile a database to show the average coldest temperatures for each region.

 

[Pivi]

ovo sam zaboravio:

Isti taj http://www.tutiempo.net koji je reko -4,7°c kaže da su na visu povoljnije prosječne minimalne temp. od hvara...i to prema njemu u januarima za stupanj do 2  :!:

[Pivi]

Sto se tice prosjecne temperature tu stojimo jos losije, npr St Augustine Florida 9a zona s prosjekom od 19.8C do 22.1C i Hvar s prosjekom od 8.2C do 9.6C

Pretpostavljam da si ovo napisao za Siječanj?
Ja sam našao više izvora podataka da je prosječna minimalna temperatura u siječnju u St Augustine na Floridi oko 126,5°C do 7.5°C  :!:

Dok sam ja računao (sa podacima koje imam sa neta) prosječna minimalna temp. u siječnju na visu je 7,2°C
(http://palmapedia.com/index.php?topic=89.msg711#msg711)

Ako govorimo o prosječnim temp. u siječnju, imam podatke da su oni na floridi u tom gradiću oko 12-13°C

[Pivi]

Nišao sam na neke zanimljive podatke:


Godišnji hodovi temperature zraka za osam postaja duž Jadranske obale prikazani su na sl. 9. Na otocima koji su dosta udaljeni od obale (Vis, Palagruža) zabilježene su jednake temperature i siječnju i veljači te u srpnju i kolovozu. Razlike u siječanjskim srednjim temperaturama zraka između sjevernog i južnog Jadrana iznose 5 °C. Zrak u obalnom pojasu je hladniji od zraka nad morem (vidi npr. Rijeku i Mali Lošinj te Split i Vis). Ljeti je temperaturno polje jednoličnije, a razlike između sjevera i juga za srpanj iznose manje od 3 °C. Zbog utjecaja mora na godišnji hod proljeće je hladnije od jeseni.


Srednje mjesečne temperature zraka na postajama duž Jadrana. Najniže temperature su u siječnju a najviše u srpnju (prema podacima  DHMZ).


Prema ovom grafikonu, vis u najhladnijim mjesecima Siječnju i Veljaći ima veću prosječnu temperaturu od palagruže i hvara.
Neznam kakako stoji sa apsolutnim minimumima ali probat ću i to doznat.

[Veruda]

Zanimljivo je da niti jedno mjesto nema višu temperaturu u najhladnijem mjesecu od 10°C, isto tako, meni je pomalo nezamislivo da Rijeka ima više temperature u 2. 3. 4. i 5. mjesecu...Piše da su to podaci dhmz, ali se ne zna za koji period se to odnosi i sa koje mjerne stanice pošto Pu-grad ne vrši već dugo mjerenja pa je možda aerodrom u pitanju...Uglavnom, meni se čini da su temperature ipak preniske za sva mjesta.

[Pivi]

Da, neznam o kojem se periodu radi, ali šta se tiće stanica visa i palagruže, tamo se nalazi samo po jedna stanica.
Uglavnom zanimljivi podaci, šteta šta više podataka nije javno dotupno na stranicama dhmz-a.
Ali s obzirom kako im je stranica izgledala do prije nekog vremena, a bogami nemogu se ni sad pohvalit (s obzirom na neke druge stranice drugih država) ništa me ne čudi.

[Sedum]

Toplinski centar Jadrana:  Rasprave o jadranskoj klimi i zonama na ovom forumu uglavnom se izvode iz objavljenih podataka na mreži stanica DHMZ, koje su za ovu svrhu na otocima još uvijek previše rijetke i razmaknute za naše uzgojne potrebe. Vjerojatno je manje poznato da pored te službene mreže, postoji još druga dijelom paralelna i neslužbena mreža Pomorske meteorološke službe Split namjenjena prvenstveno za osiguranje uvjeta plovidbe. Ova je ranije od 1950-tih do 1980-tih kao glavni izvor koristila meteorološke izvještaje iz dvadesetak većih svjetionika s posadom, koji su većinom bili na pučinskim otocima i isturenim rtovima, a kao pomoćni izvor i brojna meteorološka radio-izvješća brodova u plovidbi Jadranom. Rad i doseg svjetioničkih izvješća mi je bolje poznat, jer sam u tom više godina sudjelovao na bivšem svjetioniku Prvić kod Senja i par mjeseci na Palagruži, itd.
Podaci iz svjetionika i brodova su triput dnevno, ali im je oprema lošija od stanica DHMZ. Naprotiv su tu veći dugoročni nizovi tj. za svjetionike oko 3 desetljeća (do njihova ukidanja i zamjene automatima), a iz brodova već postoji par tisuća podataka iz prošlih pola stoljeća i ovi su najgušći uz glavne rute tj. pučina Jadrana i oko vanjskih otoka gdje daju već dobre prosjeke, bolje od DHMZ. Podatke prvih 2 desetljeća objavio je "Klimatološki atlas Jadrana", Split 1979 (rijetko bibliofilsko izdanje JRM, urednik dr. Ivo Nožina, 71 detaljnih karata većeg formata B2). Za termozone vanjskih otoka, iz toga slijede idući važni zaključci:

Termozona 11:  Ova zona na Jadranu sigurno postoji (brojna brodska mjerenja) i to na 2 pučinska područja gdje je uglavnom more i na samom rubu 2 sitna otočića (Brusnik i Galijula). Srednjojadranska najtoplija oaza je pučina uz duboku Jabučku kotlinu, južno od Jabuke i Sveca, jugozapadno od Biševa i sjeverozapadno od Palagruže. Drugi termocentar (zona 11) je nad južnojadranskom kotlinom južno od Cavtata, istočno od Galijule i sjeverno od Otranta. Zimski prosjek (I.i II.mj.) u obje oaze je 11C do 13C, a srednji minimum +3C do +5C i apsolutni uvijek iznad nule.

Podzona 10b -  I ovo je područje oko prethodna 2 termocentra uglavnom na pučini, ali već zahvaća i 5 najtoplijih subtropskih otoka na Jadranu:  Jabuka, Brusnik, Biševo, Galijula i albanski otok Sazan u Otrantu. Zimski prosjek je 10C do 12C, srednji min. +2C do +3C, apsolutni oko 0C.
Podzona 10a: - Ovo već obuhvaća desetak pučinskih otoka: obale Visa (bez vrhova), Svetac, Sušac, Palagruža, Pianosa i albanski rt Glossa (Karaburun) na Otrantu. Zimski prosjek 9C do 11C, srednji min. oko 0C i apsolutni -2C do -4C.

Granični prijelaz 10/9b: - Istureni otok Susak (uz Lošinj), Blitvenica, Paklinski otoci, Lastovci (bez Lastova), Glavat i otok Sv. Andrija (ispred Elafita), pa na talijanskoj strani otoci Tremiti, rt Gargano i Otranto. Sve ostale vanjske obale istočnog Jadrana su tipična mediteranska podzona 9b: npr. Premuda, Škarda, Kornati, Žirje, obala Rogoznice, Hvar, vrhovi Visa, Lastovo, Mljet, Elafiti, Lapad, Lokrum, Cavtat, Budva. Tu su već pomorski pokazatelji rjedji i bolji su podaci DHMZ.

[toto]

Zanimljivo štivo Sedum, dva puta sam ga pročitao. Ja ti živim na Paklinskim otocima veći dio godine a i dosta se krećem po srednjem dijelu Jadrana uključujući otoke Svetac, Biševo, Sušac i Palagruža i to po ljeti i po zimi pa za taj dio imam neka svoja saznanja.
Po meni najtoplije mjesto na Jadranu je Palagruža zona 10a a najtoplije naseljeno mjesto je Komiža zona 9b. Otoke Galijula(bez travke) ili Jabuka i Brusnik sa dvije vlati trave nebi brojio. O sitnim mikroklimatima 10a zone koji postoje na Visu Hvaru ili kod mene a sigurno i na Elafitima ili u Dubrovniku i na nekim drugim mjestima nebi se želio izjašnjavati jer su u večini slućajeva toliko mali a najčešće i neprikladni za sadnju da osim što su dom par primjeraka graničnih biljaka ne daju pravu temperaturnu sliku tih mjesta.
USDA zona 11 na Jadranu ne postoji primjer. Zona 11 od 4.4C do 7.2C a Palagruža prema tvojim podacima prije tri dana -1C dakle zona 10a od -1.1C do 1.7C.
Ja se ispričavam ako te maritimne termozone imaju drugčiju metodu određivanja i drugu temperaturu kao osnovicu ali za biljke se već određeno vrijeme koriste  temperaturne osnovice tkz. USDA zona

http://en.wikipedia.org/wiki/Hardiness_zone

[Pivi]

Samo bi nadodao nešto o usda zonama.
Usda zona se određuje prema prosjeku apsolutnih minimuma za određeni broj godina (šta više, to bolje).
Dakle ako govorimo o usda zonama, onda nemožemo uzeti podatak o apsolutnom minimumu samo jedne godine, već zbrojit apsolutne minimume više godina i onda ih podijelit sa brojem godina.
Cifra do koje se dođe na taj način određuje usda zonu.

[Sedum]

U vezi poznavanja srednjojadranskih 'školjih':
1.  Uvid: Prvi puta (i posljednji put ljeti) sam srednjojadranske pučinske otočiće posjetio pred 36 godina nakon 3 dana naviganja (još mlad i lud) od rodne Baske do Komizje svojim "peškarskin gucon" (nalik falkuši - ali zatvoren ploveći bunker) i već tad sam shvatio da se tamo klima i osušeno bilje ne istražuju ljeti (kako su to dotad radili kopneni 'Vlaji') nego najbolje usred zime:  Kasnije sam dosad uvijek dolazio samo zimi ili u rano proljeće (XII.- III. mjesec). Najčešće sam boravio u zimskoj Komiži (ukupno više godina) i brodom višeput obišao doslovno sve pučinske školje i priobalne uz Vis. Na zimskoj 'Pelagruzji' sam 7 puta bio ukupno 5 mjeseci, zimi na Šujcu 4X (2 mjeseca), na Glavatu 3X (1 mj.), a drugi bez svjetionika kraće npr. Brusnik 11X po 1 - 2 dana. Smisao toga su: mjerenja (kopno i more), popis cvatućeg bilja i izvorni popis čakavskih toponima.

2.  Palagruža:  O klimi Palagruže se nemože olako nagadjati iz brzopoteznih ljetnih dojmova, jer je baš klimatski najbolje razradjena od svih srednjojadranskih otoka. Tu austrijska meteo-stanica uz svjetionik radi već punih 130 godina (kod nas najduže nakon zagrebačkog Griča) i svi ti rezultati, prosjeci i ekstremi su detaljno razradjeni na 396 stranica u posebnoj monografiji "Palagruža" (urednik dr. M. Hodžić + 79 koautora), izdanje Pomorski meteorološki centar Split 1996. O minimumu: najniži apsolutni minimum Palagruže iz 20. stoljeća službeno je -4,1C. Zimi 1997, kad smo 2 mjeseca vršili analize na Palagruži (i kraće na Galijuli), na zidu svjetionika uz buru je bilo -2C (u meteo-kućici -2,2C) i sva Palagruža bijela pod injem.

3. Ljetne 'vlati trave' na srednjojadranskim pučinskim otocima su tek prividno za laike u sezoni kupanja - ali zimi je sve to bujno-zeleno od južnoga ljetopadnog grmlja: Ključna značajka subtropsko-savanske (NE mediteranske !) klime jeste da je to južnije grmlje baš zimi zeleno i tad cvate, a ljeti je golo-suho bez lišća. Npr. Galijula: u srednjoj zavali grupa sukuletnog grmlja Arthrocnemum macrostachyum visine do 1m. Brusnik: grmlje više od čovjeka Lavatera bryonifolia + Tamarix dalmatica + Capparis sicula (ljeti golo-suho + trave). Jabuka: obala iz barke gola, ali gore duž grebena makija Quercus ilex (česmina) + Olea sylvestris (divlja mastrinka) + Euphorbia dendroides (ljetopadni mlječer) + itd. Palagruža: sve ljetopadno 3-4m bez zimzelene makije, Euphorbia dendroides + Lycium intricatum + Artemisia arborescens +..itd. Razlog ljetne ogoljelosti otočića je subtropska suša: Palagruža prosječno 8 mjeseci bez kapi kiše, Sušac 7 suhih mjeseci ...itd.

4. U stručnoj klimatologiji i geobotanici, jednogodišnji slučajni pokazatelji se smatraju sumnjivim amaterskim uvidom, jer se uvijek bezuvjetno traže barem desetgodišnji prosjeci. Takvi jednogodišnji pokazatelji možda ponešto znače laičkim farmerima - ali su botanički i klimatološki gotovo bezvrijedni kao stručni pokazatelj klime i zonacije. Iz niza detaljnih i brojnih podataka o klimi i vegetaciji je nedvojbeno da Hvar, Vis i pučinski otoci nikako nisu jedna ni ista zona (osim za brze laike), jer očito pripadaju bar u 2, ako ne i 3 razne zone - a kako ćete ih nazvati, to je stvar ukusa i trenutne mode.

5. Zimski ekstremi otoka jako ovise o dubini okolnog mora i toplini morskih struja. Topla južna struja iz Otranta zimi teče oko Sušca, Visa, Biševa i Sveca - ali ne oko Hvara kojem smeta Pelješac pa je na obali hladniji (ta struja izvana zahvaća tek Paklinske otoke). Palagruža leži na plićem podmorskom pragu Gargano-Lastovo i okolo su dubine nešto ispod 100m, povrh toga je bliže Italiji gdje zimi teče hladna struja iz sjevernog Jadrana: rezultat su oštriji minimumi. Uz Jabuku, Brusnik i Galijulu su veće dubine preko 200m i zato su zimi najtoplije jer tu duboko more djeluje kao jaki prirodni termofor. Od ljudskih naselja kod nas nije najtoplija Komiža - nego Mezoporat na Biševu (i svjetionici Sušac i Palagruža). 

[toto]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galijula   Dakle Galijula otočić bez grama zemlje koji svako jugo potopi po gospodinu ima
( Galijula: u srednjoj zavali grupa sukuletnog grmlja Arthrocnemum macrostachyum visine do 1m) a to se odnosi na malu Palagružu.
Zbrajao ja ili nezbrajao do zone 11 nikada nemogu doći a niti do 10b a  10a mogu dobiti samo ako se igram brojkama po svom nahođenju. Da se mene pita najviše bi volio biti 10b ali nažalost NE IDE, i kada uzmem popis biljaka 9b zone upravo te i rastu kod mene a mnoge 10a biljke su nedostižni san.
http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html


citiram:
Takvi jednogodišnji pokazatelji možda ponešto znače laičkim farmerima - ali su botanički i klimatološki gotovo bezvrijedni

Slažem se ali isto tako je i bezvrijedna i biljka nakon jednog minimuma koji nije podnijela. Radijaciska ili padajuća hladnoča kod nas uvelike diktira vrste biljaka koje će opstati. Ona zna biti i više stupnjeva niža od rezultata mjerenja u meterološkim kućicama. Najopasnije su mirne zimske noći bez vjetra kada se takva hladnoča zna skupiti na određenim ravnim mjestima. Sama po sebi zbog svoje kratkoće nije razarajuča ali u više navrata oslabi biljku uništavajući joj lisnu masu i uvelike povečavajući mogučnost bolesti i gljivica. Tako da imamo niz botanički bezvrijednih biljaka koje bi trebale preživjeti kod nas na osnovu klimatoloških podataka osim ako oni isto nisu tako bezvrijedni.

P.S. Sretan Božić i Nova Godina