USDA - zone

[Vranjanac]

Dakle, to je "hrid".. stena koja viri iz mora.. Ono zelenilo koje se vidi na google mapi je, ustvari, trava, kako sam sada video na nekim slikama. Zakljucak je da ima zone 10 na tim ostrvima, ali da nisu sva adekvatna za uzgoj biljaka iz zone 10.

[Sedum]

Dakle, to je "hrid".. stena koja viri iz mora.. Ono zelenilo koje se vidi na google mapi je, ustvari, trava, kako sam sada video na nekim slikama. Zakljucak je da ima zone 10 na tim ostrvima, ali da nisu sva adekvatna za uzgoj biljaka iz zone 10.

Stvarnost na terenu tih otoka je ipak malo drugačija od tih "brzopoteznih" dojmova tek iz sličica s Google-a. Npr. na Palagruži, koja (s minimumom -4,2C) i nije zona 10 nego tek 9b je oko 70% površina kamenito, ali ostalih 30% pokriva sitna zemlja, koja je na sjevernoj padini duboka i preko 1m. Tu ne raste samo navodna "trava" nego također u šikarama veće grmlje pa i niža drvca po 3 - 3,5m: npr. Euphorbia dendroides, Artemisia arborescens, Lycium intricatum, Lavatera unguiculata i slično južno grmlje.
 
Od Palagruže je još topliji, znatno veći i puno viši do 308m pučinski Svetac (Sv.Andrija) koji je posve bez ikakvog mraza tj. sigurno je prava zona 10a s minimumom +1C po ranijem nizu mjerenja: ali na njemu većinom nema gole "trave" nego je pretežno zarastao bar grmastom makijom i dijelom pod južnim tvrdolisnim šumama. S visinom do 308m, dužinom par kilometara i pravim šumama se taj pučinski otok baš ne može tek olako proglasiti "stijenom koja viri iz mora", jer čak spada među 11 najviših jadranskih otoka. Ovdje su na sjevernim vlažnijim obroncima prava stabla u gustim sklopovima visoka po 5m - 8m, a tzv. "gole hridi" su tu uglavnom samo niže uz more ili na istaknutim rtovima gdje jače polijeva olujno more iz okolne otvorene pučine, te uz njega susjedni manji i većinom goli otočići Ondrin, Kamik i Brusnik visine po 7m - 20m.

[adriano]

Biševo se pogotovo ne može nazvati samo hridinom, jer ima nekoliko naseljenih mjesta i jedno manje polje u sredini otoka. prije 2. svj. rata je prema wikipediji imao više od 200 stanovnika.

[Vranjanac]

Istina, na google mapi se vidi nesto nalik drvecu ili grmlju na Palagruzi. Moze se reci da je prirodno da cak i stenovita ostrvca imaju dovoljan procenat zemlje za poneko drvo.
Uzgred, uvek se moze doneti zemljiste sa kopna za sadnju palmi iz zone 10

[Cikas]

U turističkoj propagandi se često i olako tvrdi kako su kod nas na dalmatinskoj obali i otocima navodni "suptropi", a slično su i neki tu (na Palmapediji) tek olako navodili: da se kod nas obale kod Dubrovnika i više popularnih otoka tobože nalaze u tzv. zoni USDA-10. Međutim je to samo olako poigravanje riječima, jer ta stvarna zona 10 su subtropi bez mraza, tj. gdje temperature niti po jačoj zimi ne silaze oko 0C. Po stvarnim mjerenjima (ne po željama i propagandi),- to nije nikako Dubrovnik (zimi ponekad do -6C) niti većina priobalnih jadranskih otoka, pa čak niti južna Palagruža: i tu je službeno izmjereni aps. minimum jednom bio -4,2C !
 
Ali tu u subtrope zone 10 ipak pripada nekoliko vanjskih otočića na jugozapadnoj pučini središnjeg Jadrana, tj. oni stvarno najtopliji što leže zapadnije od Komiže i jugozapadno od Rogoznice: Biševo, Barjaci, Svetac, Brusnik i Jabuka - koji su doista najtopliji na Jadranu tj. bez ikakvog mraza. Sigurni podaci o toj zoni usred Jadrana su svakako za otok Svetac (Sv. Andrija ili čakavski Štondrija) gdje su uzastopna mjerenja u višegodišnjem nizu vršena od sredine 20. stoljeća i apsolutni minimum je bio samo +1C uz mokru susnježicu, a nikad ispod nule i nikada snijeg na tlu. Nažalost na toj našoj najtoplijoj subtropskoj postaji u ovom 21. stoljeću odnedavna više nema mjerenja, jer su ranije malobrojni stanovnici tamo već izumrli i posljednjih par staraca su nedavno odselili u susjednu Komižu.

To nije baš tako.

USDA 10 je kad je prosjek apsolutnih minimuma do -1°C. A i u USDA 10 područjima najniže ikad izmjerene temperature znaju biti od -1 do -7/8. Zato se gleda prosjek kad se računaju USDA zone
Recimo i veliki dio Floride je USDA 10. A mraz je tamo česta pojava.

Ako bi mraz bio neko mjerilo USDA 10 zone onda niti Florida niti Kalifornija nisu USDA 10. Da ne kažem da je mraz u Dubrovniku (stvaranje leda na lišću) jako rijetka pojava. Javlja se svakih nekoliko godina jednom ( ja se ne sjećam kad se to dogodilo u Trstenu zadnji put ).

Što se Dubrovnika tiče, zadnjih 10 godina Dubrovnik je USDA 10 po prosjeku apsolutnih minimuma.
Zadnje 2 zime Dubrovnik nije išao nikako u minus. Zadnjih 10 zima, 4 nije bilo minusa u Dubrovniku.

Temperature ispod -2°C se u Dubrovniku događaju samo za najgorih zima. A noćiju sa minusima za najgorih zima ne bude više od 1-2.

A tih -6.5 °C je najniža ikad izmjerena temperatura u Dubrovniku, ne nešto što se javlja normalno.

Mediteranska klima je oblik subtropske klime. A prema ''Köppen climate classification'' vlažna subtropsaka klima je u područjima gdje temperature u najhladnijim mjesecima padaju normalno do −3 °C.  A gdje je bar 8 mjeseci prosječna temperatura iznad 10 °C ( i naravno i zime i ljeta moraju biti vlažni ).

Recimo i u Floridi najniža ikad izmjerena temperatura je -19°C  

A evo i stvarnih mjerenja u Dubrovniku.
Sve službeno izmjerene temperature u Dubrovniku zadnjih desetak godina.

http://www.tutiempo.net/clima/DUBROVNIK_GORICA/02-2012/144720.htm

[dalmatiansoap]

Ja samo još ne kontam zašto se tako čvrsto vežemo za USDA zone koje su isključivo napravljene na osnovu mjerenja u SAD!

[Cikas]

Ja samo još ne kontam zašto se tako čvrsto vežemo za USDA zone koje su isključivo napravljene na osnovu mjerenja u SAD!

Slažem se da nije isto usporedit klimu u recimo Floridi i Dalmaciji. Jedno ima vlažnu subtropsku, drugo mediteransku.

Ali možemo uspoređivati slične klime sa našima. Recimo nama ( obala Dalmacije ) u SADu najsličniju klimu ima Kalifornia. Znači suha ljeta, vlažne zime.

Ali istina ne može se uspoređivati recimo kontinentalna klima sa mediterantskom. Jer u kontinentalnoj klimi temperature znaju biti u minusu danima i noćima, pa čak i nekoliko9 tjedana za redom.
Ti uvjeti nisu prikladni ni za jednu palmu.

Naše dalmatinske zime nemaju te duge periode hladnoće.

[Savar]

Cikas, bez uvrede, ali ti brkas klimatske i USDA zone. Odgovori mi prema tom tvome, sta ces ti misliti, ako posadis po toj svojoj teoriji 10 palmi za USDA zonu 10a, a one recimo ne podnose ispod -1.1 C i recimo jedan dan nakon 2 godine ili 5 godina bude -3 i palme ti se smrznu !!??? USDA zone definiraju sta ti u kojoj zoni mozes saditi i nema veze jel ti na svojoj lokaciji imas 10 dana ispod -1.1 ili jedan kad se biljka i za taj jedan dan moze trajno ostetiti ili unistiti, a da ne govorim o utjecaju vjetrova kao sto je Bura na temperaturama od cak i samo tih -1.1.

[dalmatiansoap]

Apsolutno stoji ali isto nemožemo gurat ni Dalmaciju u "zonu 10". San Diego ima više mraza nego Makarska godišnje ali ovde temp. zna bit danima pa i tjednima zimi ispod 10C a u njih može trajat 1-2 dana maksimalno. 95% "crownshaft" palmi nemože obavljat fotosintezu u takvim uvjetima.

[Cikas]

Cikas, bez uvrede, ali ti brkas klimatske i USDA zone. Odgovori mi prema tom tvome, sta ces ti misliti, ako posadis po toj svojoj teoriji 10 palmi za USDA zonu 10a, a one recimo ne podnose ispod -1.1 C i recimo jedan dan nakon 2 godine ili 5 godina bude -3 i palme ti se smrznu !!??? USDA zone definiraju sta ti u kojoj zoni mozes saditi i nema veze jel ti na svojoj lokaciji imas 10 dana ispod -1.1 ili jedan kad se biljka i za taj jedan dan moze trajno ostetiti ili unistiti, a da ne govorim o utjecaju vjetrova kao sto je Bura na temperaturama od cak i samo tih -1.1.

Ja ne brkam ništa. Već sam rekao u postu poviše da nije ista mediteranska, vlažna subtropska i kontinentalna klima.

Već sam rekao da je nama na obali Dalmacije najsličnija Kalifornia što se klime tiče. Oboje imamo mediterantsku klimu. Stoga USDA 9 u Kaliforniji bi trebala biti ista kao u Dalmaciji.

USDA zone se bave samo prosjecima apsolutnih minimuma. Apsolutni minimumi kao i USDA zone nisu nešto fiksno što se ne mjenja. Klima se stalno mjenja. Postaje ili toplija ili hladnija. Apsolutni minimum se može jednog dana ponovit, može se nikad više ne ponovit, može doći još gori.

I u Kaliforniji USDA 10 predjelima temperatura svakih određenih godina može pasti do -4C makar su USDA 10. u Floridi USDA 10 također svakih nekoliko godina dpgodi se zima USDA zone 9.

To je nešto nepredvidljivo. Zato se gleda prosjek. Ničije palme i ostale egzote nisu sigurne, uvjek se može dogodit neplanirana hladnoća ( bila to Kalifornia, Florida ili Dalmacija ).

Što se USDA 10 biljaka tiče. Ja ih već imam puno u svom vrtu ( već dugi niz godina ) od Chamadera elegans, do narančastih i crvenih Bougainvillea te Schefflera actinophylla.

Apsolutno stoji ali isto nemožemo gurat ni Dalmaciju u "zonu 10". San Diego ima više mraza nego Makarska godišnje ali ovde temp. zna bit danima pa i tjednima zimi ispod 10C a u njih može trajat 1-2 dana maksimalno. 95% "crownshaft" palmi nemože obavljat fotosintezu u takvim uvjetima.

U Dubrovniku temperature dnevne zimi su uglavnom poviše 10C i često oko 15C.
Dubrovnik je ipak najtopliji dio obalne Dalmacije.

[Xenon]

Cikas je u pravu, USDA zone su samo višegodišnji proseci i kao takvi mogu poslužiti kao okvirni pokazatelji klime, ali nikako ne mogu u potpunosti opisati klimu.

Npr. u zoni 10 je i Majami i jugozapadna obala Irske i Komiža. U Majamiju rastu Kokosi i ostale tropske palme, u Komiži gomila suptropskih palmi, a u Irskoj tek poneka vrsta koja ne traži puno toplote.

USDA zona je svuda ista, ali ona nije jedino merilo koje opisuje neku klimu.

[Sedum]

To nije baš tako. . . .

Mediteranska klima je oblik subtropske klime. A prema ''Köppen climate classification'' vlažna subtropsaka klima je u područjima gdje temperature u najhladnijim mjesecima padaju normalno do −3 °C.  A gdje je bar 8 mjeseci prosječna temperatura iznad 10 °C ( i naravno i zime i ljeta moraju biti vlažni ).
Recimo i u Floridi najniža ikad izmjerena temperatura je -19°C   . . .

Diskutant očito nema osnovnog pojma o znanstvenoj bioklimatologiji: "Mediteranska klima je oblik subtropske klime..." To je očito neznanje o stručnim klimatskim standardima, jer gdjegod pogledate po udžbenicima i monografijama o osnovnoj klima-zonaciji, mediteranska klima je uvijek drugi sjeverniji klimatski pojas od posebnog subtropskoga (a ne tek njegov "oblik"): U službenoj klimatologiji je mediteranski pojas najjužnija varijanta ("oblik") unutar toplijega umjerenog pojasa, a nikada ne stručni dio 'subtropa' (osim kod bezveznih amaterskih diskusija po netu - gdje je sve to zbrkano i moguće).
 
Ta ista odvojena zonacija mediteran/subtropi nije tek slučajna, jer se na raznim kontinentima isto to mnogostruko ponavlja: u sjeverozapadnoj Africi (Maroko itd.), pa na jugozapadu Amerike (California/Mexico), kao i obratno na južnoj polutki npr. Chile, jugozapad Australije, ...itd. Između klimatskog mediterana i subtropa u stručnoj bioklimatologiji još redovno postoji čak i posebni prelazni među-pojas, koji se inače stručno zove (topliji) inframediteran tj. granični hladniji subtropi.

[Cikas]

Diskutant očito nema osnovnog pojma o znanstvenoj bioklimatologiji: "Mediteranska klima je oblik subtropske klime..." To je očito neznanje o stručnim klimatskim standardima, jer gdjegod pogledate po udžbenicima i monografijama o osnovnoj klima-zonaciji, mediteranska klima je uvijek drugi sjeverniji klimatski pojas od posebnog subtropskoga (a ne tek njegov "oblik"): U službenoj klimatologiji je mediteranski pojas najjužnija varijanta ("oblik") unutar toplijega umjerenog pojasa, a nikada ne stručni dio 'subtropa' (osim kod bezveznih amaterskih diskusija po netu - gdje je sve to zbrkano i moguće).
 
Ta ista odvojena zonacija mediteran/subtropi nije tek slučajna, jer se na raznim kontinentima isto to mnogostruko ponavlja: u sjeverozapadnoj Africi (Maroko itd.), pa na jugozapadu Amerike (California/Mexico), kao i obratno na južnoj polutki npr. Chile, jugozapad Australije, ...itd. Između klimatskog mediterana i subtropa u stručnoj bioklimatologiji još redovno postoji čak i posebni prelazni među-pojas, koji se inače stručno zove (topliji) inframediteran tj. granični hladniji subtropi.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime mediterantska klima je varijanta, tip subtropske klime.

[Savar]

Decki, procitajte prvu recenicu o USDA-zonama. "A hardiness zone (a subcategory of vertical zonation) is a geographically defined area in which a specific category of plant life is capable of growing, as defined by climatic conditions, including its ability to withstand the minimum temperatures of the zone

[Xenon]

Ruski (Sovjetski) klimatolog Boris Alisov je takođe svrstao sredozemnu klimu u suptropsku.