Kod mene je sad minor koji je Badnjevac kao dvogodisnji drzao napolju preko zime, i... recimo samo da se nije lepo proveo, iako je preziveo. Rhapidophyllum je mnogo lakse podneo mraz. Mislim da nije realno od minora mladjeg od 3 godine ocekivati da prezivi kontinentalnu zimu.
Btw, negotinska krajina je jedno od hladnijih podrucja Srbije (verovatno zona 6b), ali Badnjevac svoje palme gaji na povoljnoj lokaciji, na brdu iznad Dunava, tako da dolazi do temperaturne inverzije i minimumi su ublazeni. U tvojoj zoni, S. minor bi verovatno sasvim lepo prezivljavao, naravno uz obilno zalivanje preko leta i adekvatno odrzavanje.
Hteo bih da detaljnije opisem svoju lokaciju. Na slici se vidi moja lokacija u odnosu na Dunav. Grubo receno, radi se o oko 8km vazdusne linije. Dunav je iznad elektrane sirok preko 1km, jer je stvoreno ogromno vestacko jezero sa vrlo mirnom vodom. Ispod elektrane voda "kljuca" na izlazu iz turbina i tako ubrzana nastavlja tok kroz Rumuniju i Bugrasku.
Ono sto znam sigurno je da je voda na izlazu iz turbina toplija, ali ne verujem da ta promena na tako malom podrucju moze da utice na lokalnu klimu. Tokom hladnijih zima, iznad elektrane se formira led, tako da mora da radi ledolomac. Ispod elektrane se ne formira led.
Da li blizina Dunava utice na lokalnu klimu? Verovatno da, ali zanemarljivo. Timocka krajina je (bila) poznata po gajenju izuzetno kvalitetne vinove loze. Postoje zapisi iz doba Rimskog carstva, a malo stariji Negotinci znaju da su pre gradjanskog rata Slovenci vukli vagonima grozdje i zatim pravili kvalitetna vina koja su izvozili po svetu. Kakve veze ovo ima sa gajenjem suptropskih biljaka? Evo o cemu se radi...
Sve plantaze vinove loze se nalaze na obroncima brda koja gledaju na juznu ili jugo-istocnu stranu. Ne postoje plantaze koje direktno gledaju na Dunav. Znaci, starosedeoci koji se ovde zovu Vlasi (ovo nema nikakve veze sa pogrdnom reci "vlah" koja se koristi u Dalmaciji) su eksperimentisanjem dosli do idealnih mesta za vinograde. Zato necete naci ni jedan vinograd u Negotinskoj ravnici. Ovo je zato sto je hladan vazduh tezi od toplog i tokom zime se ravnica "napuni" hladnim vazduhom. Vazduh je toliko hladan da ni smokve ne mogu da uspevaju u ravnici, dok na obliznjim brdima retko kad izmrznu.
Mi nase "biljke" sadimo na mestu gde je nekad bio vinograd. Eksperimentalno polje je napravljeno tako sto je prethodno "pocupan" vinograd. Celo polje je okrenuto ka jugo-istoku. Vec nekoliko godina nabavljamo biljke koje rastu u blizini prirodnog stanista R. hystrixa. Rezultati su iznenadjujuce dobri. Osim sto prvu godinu biljke moraju da provedu u stakleniku, nema problema sa prezimaljavanjem, ali ima problema sa nedostatkom vlage tokom 8. i 9. meseca, pa mora da se dodatno zaliva. Hteo bih da napomenem da recimo magnolia macrophylla var. ashei, koja je endemska vrsta na Floridi bez ikakve zastite raste (i cveta!) u nasem eksperimentalnom polju.
Posle II sv. rata postoje zapisi da se ovde gajio pamuk, a nasao sam i mapu bioma za ovo podrucje gde se jasno vidi da preovladjuje sub-mediteranska vegetacija. Jos uvek imam ovu mapu, pa cim je budem nasao, okacicu je. Tip zemlje je peskusa, na oko 50cm se nalazi vrlo tanak sloj gline, a zatim sledi sljunak do 12m dubine, gde pocinju kamene ploce koje se lako razbijaju krampom (pijukom). Vec u prvim slojevima sljunka nailazili smo na razne oblike skoljki, verovatno iz doba Panonskog mora. Najveci nedostatak klime u ovom podrucju je nedostatak padavina tokom 8. i 9. meseca. Posto ima dosta planina na zapadu, prilicno smo "otkaceni" od prodora vlaznog vazduha sa Atlantika. Nepogodnost je i prodor severoistocnog hladnog vazduha iz Rusije tokom zime, jer smo nezasticeni planinama ka severo-istoku.
Tacno je da je negotinska krajina jedno od hladnijih podrucja Srbije tokom zime, ali je isto tako jedno od toplijih tokom leta. Meteroloska stanica se nalazi u ravnici i mislim da je ispod nivoa Dunava. Svi podaci u vezi temperatura poticu iz ove stanice koja je izlozena ekstremima tokom zime i leta. Ovo je znacajno za poljoprivrednike koji gaje psenicu, kukuruz i suncokret u ravnicarskom delu.
Da rezimiram, uspeva R. hystrix, S. minor i T. fortunei, ali ne u ravnicarskom delu. Cim budem imao vise vremena, idem u foto-safari da uslikam T. fortunei od 5m u obliznjem selu koje se nalazi na visoravni.
