Što se tiče podataka sa meteorološkog stupa na Zrinjevcu najniža krivulja predstavlja apsolutne minimume u navedenom razdoblju po mjesecima. Tako je u siječnju apsolutni min. bio oko -17 C u tih 30 god., i tako dalje. Druga krivulja predstavlja prosječne dnevne minimume po mjesecima. Ona se dobije za npr. siječanj tako da se zabilježi minimalna temperatura za svaki dan u tom mjesecu (31 mjerenje), i tako za svih 30 god. (u ovom slučaju). To je ukupno 31x30=930 podataka i njihov prosjek daje srednju min. temp za taj mjesec. Za Zg-Zrinjevac ona iznosi oko -2/-3 C.
A što se tiče broja zona za pojedini grad, Zg (uključujući Zaprešić, Sesvete, aerodrom-V. Goricu) ima površinu otprilike 30x15 km.
To je površina koja bi zahvatila područje od Šibenika, s prvim otocima, do Drniša i okolice. Veći dio prostranog polja u okolici Drniša su zona 8a, jer je u polju izražen kotlinski efekat, i u zimama '56., '85. tamo je došlo i do smrzavanja smokava! (bez trajnih posljedica za biljke), a prvi otoci uz obalu zahvaćaju već zonu 9b i na njima rastu limuni, i nikom ne pada na pamet da takav prostor svrstava u istu zonu, ako želi dati točnu i korisnu informaciju o klimi.
Naravno da klimu okolnih brda ovdje ne uzimam u obzir jer bi neki dijelovi imali i 7a/7b, kao što nema uopće smisla klimu Sljemena uspoređivati s klimom Zg.
Grič je po svemu sudeći jako dobra mikrolokacija, ali sav gornji dio grada, koji se nalazi na padinama okrenutim na jug ima relativno dobru klimu u odnosu na južni dio grada koji se nalazi u dolini, gdje se skuplja hladni zrak, a prostor je izložen i jačem strujanju zraka, i tu se svakako radi o različitim zonama.
