Myrtus communis

[palmofan]

Mirta, mrča (lat. Myrtus communis) aromatična je vrsta iz porodice mirti. Myrtus communis je porodica jedne ili dvije vrste cvijetnica iz obitelji Myrtaceae, iz područja južne Europe i sjeverne Afrike. Mirta je zimzelena grmolika biljka, bijelog cvijeta i sitnog modrog ploda koja može narasti do visine 5 metara. Listovi su dugi 3-5 cm, jednostavni su, bez palistića, nasuprotni, zimzeleni i kožasti. Listovi imaju ugodan eteričan miris, te se vrste ove porodice ubrajaju u začinsko bilje. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, višesimetrični, sa 5 lapova i 5 latica. Prašnika je mnogo, a plodnica je podrasla s mnogo sjemenih zametaka. Plod je mnogosjemena boba ili tobolac.

[Sedum]

Obična mirta na Jadranu raste u zimzelenoj makiji na većini otoka, pa na kopnenom primorju od Budve do Zadra i u južnoj Istri. Nema je kao samonikle na sjevernom primorju od Obrovca do Lovrana (osim rjedje sadjene u parkovima i vrtovima).

Osim te tipske mirte, kod nas još raste i druga podvrsta mala mirta (Myrtus communis ssp. tarentina Mill.:Arc.): Od raširenog tipa se razlikuje niskim jastučasto-poleglim rastom do 1m visine, listovi su sitniji i kraći od 2cm, a crni plod je kraći kuglast na petljci podjednake duljine. Raste na obali sjeverne Afrike, južne Italije i Krete, a kod nas samo na južnom Jadranu uz morsku obalu: Konavli, Elafiti, Mljet, Lastovo, Sušac, Vis i Svetac. Osjetljivija je već na umjerene mrazove i snijeg, ali bolje od tipskog oblika podnosi olujne vjetrove i jaku posolicu, pa je prikladna za uzgoj samo na otocima i dalmatinskoj obali (sadjena na Kvarneru - povremeno promrzne).

[Henoh]

Zna li tko imaju li još uvijek u zagrebačkom bot. vrtu Myrtus communis ssp. tarentina? Našao sam u jednom članku da su je uspješno uzgajali od 1953. uz tek blažu, pasivnu zaštitu zimi.

[Treehugger]

Nisam primjetila, al mogu se raspitat, kad odem onamo drugi put...

[Anemona]

Molim pomoć iskusnijih članova, koji su uzgojili mirtu iz sjemena  . Posijala sam sjeme mirte u plastične posudice i ono je vrlo brzo niknulo. Problem je u tome što svi klijanci još uvijek (a radi se o 2-3 tjedna!) imaju na vrhu stabljike sjemene ljuske, znači nema niti jednog listića. Na sreću, još imam sjemena pa bih posadila na proljeće, ali ne znam jel ga treba zarezati, natopiti u vodi ili mu ne znam što raditi?

[Yonex]

Cuo sam da jako tesko klija i da je potrebno da ga neka ptica svari pa tek onda moze da nikne. Mislim, moze ono sigurno da proklija i bez toga ali mozda onda treba duze vremena i bice mali procenat klijavosti.

[Anemona]

Hvala na odgovoru, Yonex. Ja sam posijala 10 sjemenki mirte i niknulo ih je 6, tako da imam dobro iskustvo (za sada) Pokušat ću omekšati ljusku pa posijati.

[trava]

Mirta lako klija,nisu potrebne nikakve naročite pripreme.Ako ljuska nije pala znači da je sjeme trebalo posijati bar 5mm duboko,da se kotiledoni mogu izvuči iz ljuski,odnosno trebalo bi par puta dnevno malo orositi te ljuske da omekšaju,ako se previše osuše stisnu se i kotiledoni se ne mogu osloboditi.

[Henoh]

U vrtu imam dvije mirte, posađene su prije nekih 8 ili 9 godina, oba grma su bila veličine (promjera) nekih 30-40 cm. Nikad ih nisam štitio i u hladnijim zimama pokažu oštećenja (maks. do 15 - 20% lisne mase biljke), što u sljedećoj sezoni bez problema nadoknade. Zanimljivo je da mi se jedna osušila prvo ljeto nakon sadnje, orezao sam je gotovo do tla i nakon nekog vremena počela se obnavljati, no trebale su joj godine da rastom sustigne ovu drugu i još je vidljivo manja, tako da je ispalo da joj je suša naštetila više nego nekoliko jačih zima. Vjerujem da bi na tvojoj osunčanoj padini ili negdje bliže južnom zidu, uz prethodno prorahljivanje glinaste zemlje, mogla uspješno rasti uz povremena umjerena oštećenja. Po mojoj procjeni za stupanj ili 2 je osjetljivija od lovora, koji kod tebe uspješno raste, a koji kod mene u prosječnoj ili malo hladnijoj zimi ne pokaže oštećenja, no u jačoj zimi (poput npr. zime 2009/2010 ili 2011/2012) pokaže umjerena do veća oštećenja.

Posadio sam jednu prije nekih mjesec dana uz lovor na južnoj poziciji. Poratovo iskustvo i ispitivanja zabilježena u literaturu govore da bi mogla preživljavati pasivno zaštićena uz povremena oštećenja. Listovi bi na nezaštićenim primjercima tako trebali početi s oštećenjima na -8, izboji na - 11, kambij na -17.
U botaničkom vrtu u Zagrebu su 1953. započeli su uzgojem većeg broja mediteranskih vrsta, među njima i s Myrtus communis var. tarentina L. Zimi su štitili mirtu i ostale vrste sa suhim lišćem i kukuruzovinom.
https://www.bib.irb.hr/65947 Navodi se kako je mirta uspjevala cvjetati i donositi plodove. Od 1950-ih na ovamo je manji broj ekstremnih zima iako se one pojavljuju. Među popisom se tako navodi ružmarin da ga nije moguće uzgajati na otvorenom što danas svakako nije slučaj jer je proširen masovno. Neke od navedenih vrsta u novije vrijeme cvjetaju i donose klijavo sjeme (npr. Ephedra fragilis). Problem s ovim dijelom vrta posvećenom mediteranskim vrstama je što je danas u gotovo konstantnoj sjeni od okolo posađenih, razraslih bukvi i metasekvoja. Vrijedi spomenuti na tom dijelu i Arbutus andrachne koji povremeno jako strada za jačih zima. Od prije nekoliko godina napravljen je novi mediteranski kamenjar pa se nadam da okolo neće zasaditi bukve  

[branimir]

Ja sam isto nabavio jednu mirtu na Floraartu. Za sada je u tegli na "vrućem" zapadnom balkonu s Chamaeropsima i ostalim termofilima.


Evo i primjerka iz Botaničkog vrta u Zagrebu pored Arbutus andrachne.
Sumnjam da datira iz 50tih ali uz zasjenu bukve i možebitno propadanje za jačih zima nikad se nezna.
Malo se slabije vidi bez obzira sto je u sredini slike.

[Henoh]

Super za sliku iz botaničkog  Moja je isto kupljena na Floraartu.

[trava]

Nekko mi je neprirodno  da mirta raste na istoj poziciji na kojoj uspijeva i paprat

[Henoh]

S paprati raste na nekim mjestima po šumi Čikat na Lošinju iako jasno da preferira sunčane pozicije. Provjerio sam ju danas. Dolje je zadebljala. Mora da se vraćala od razine zemlje nakon ekstremnih zima. Lijevo Arburus andrachne, atraktivan iz više razloga

[Henoh]

Posadio sam jednu prije nekih mjesec dana uz lovor na južnoj poziciji. Poratovo iskustvo i ispitivanja zabilježena u literaturu govore da bi mogla preživljavati pasivno zaštićena uz povremena oštećenja. Listovi bi na nezaštićenim primjercima tako trebali početi s oštećenjima na -8, izboji na - 11, kambij na -17.
U botaničkom vrtu u Zagrebu su 1953. započeli su uzgojem većeg broja mediteranskih vrsta, među njima i s Myrtus communis var. tarentina L. Zimi su štitili mirtu i ostale vrste sa suhim lišćem i kukuruzovinom.
https://www.bib.irb.hr/65947 Navodi se kako je mirta uspjevala cvjetati i donositi plodove. Od 1950-ih na ovamo je manji broj ekstremnih zima iako se one pojavljuju. Među popisom se tako navodi ružmarin da ga nije moguće uzgajati na otvorenom što danas svakako nije slučaj jer je proširen masovno. Neke od navedenih vrsta u novije vrijeme cvjetaju i donose klijavo sjeme (npr. Ephedra fragilis). Problem s ovim dijelom vrta posvećenom mediteranskim vrstama je što je danas u gotovo konstantnoj sjeni od okolo posađenih, razraslih bukvi i metasekvoja. Vrijedi spomenuti na tom dijelu i Arbutus andrachne koji povremeno jako strada za jačih zima. Od prije nekoliko godina napravljena je novi mediteranski kamenjar pa se nadam da okolo neće zasaditi bukve  

Evo je

[branimir]

Imali direktnog sunca na poziciji?
Prva zima?