Phoenix dactylifera

[markotb]

Mogao si da procitas na pakovanju datula, sigurno je navedena vrsta... 

[Xenon]

Koja je ovo vrsta urmine palme nadam se da mozete da indentifikujete preko ploda ???

Najverovatnije mozafati.

[damir]

mozafati 99 posto. trava , saljem postom medjool. mislio sam ovdje u njemackoj u lidlu.

[Yonex]

Nasao sam u lokalnoj zdravoj hrani dacty-je u tri razlicita pakovanja, jedne su najverovatnije iz Tunisa (one koje imaju svuda prekrivene providnom folijom), na jednim pise bas da su mozafati, a ove sto sam ja uzeo ne pise sorta (bar ne na meni razumljivom jeziku ) ali po izgledu bih rekao da su verovatno mozafati, ili gresim?

[Xenon]

Mozafati su. U okolini Bama (u provinciji Kerman) su 99% urmi koje se gaje sorte mozafati.

[bukezi]

isto ko i moje ako pise bam dates na pakovanju to su mozafati 

[Henoh]

Potaknut reportažom s Lošinja koju je napravio Daniel ponovno sam malo tražio slike stare P. dactylifere iz vrta obitelji Nikole Cara.
Citat je iz 1916. objavljeno u Glasniku Hrv. naravoslovnog društva 'reče mi vrli otačbenik Fran Lovrić samo ove riječi: „Evo je!" Sustao sam kao prikovan, jer zagledah prvi puta ogromnu slatku datulju, koja je nekoliko metara visoka i više od po metra debela. U jednoj pokrajnoj uličici unišao sam u vrt Nikole Cara, gdje je datulja pred njegovom kućom raskrilila svoje ugledne hvoje. Upitah starca, koliko je godina stara ; reče, da su njemu 84 godine, ali da je rasla, kad bijaše još djetetom. Medju hvojama zagledam i plodove, bilo ih nekoliko stotina, bilo krupnih, bilo sitnih datulja, koje ostaju zelene. Još je jedna datulja u dvorištu djevojačke škole, koja ponese „muške", a ona u Cara „ženske" cvijetove, koje zaplodjuju umjetnim načinom t. j. muški se cvijetovi prenašaju na ženske i zaprašuju, kako to biva i druguda po svijetu, gdje se datulje goje u veliko."
Slično kao iz gornjeg citata, gledajući stare slike sa SkyscraperCitya o Lošinju od korisnika apsyrta, i ja sam mogao reći "Evo je!"
Kako se navodi najslikanija palma tog vremena. Prenosim dio starih slika sa spomenute stranice. Vidi se i druga palma s kojom su oprašivali žensku iz vrta obitelj Car.
1898

1899

1900

1901

1903

1905

1907

1908

1909

1910

Botaničar Ambroz Haračić je spomenute palme iz Malog Lošinja iz Vrta obitelji Car i djevojačke škole, koje su redovito cvale svake godine i proizvodile na godinu 6-8 cvatova, umjetno oplodio i dobio sjeme, koje je moglo klijati i proizvoditi nove primjerke. To dokazuje da je plod u botaničkom smislu bio zreo. Haračić je to opisao u svojim djelima o klimi i flori Lošinja objavljenim na talijanskom jeziku. U Velom Lošinju je rasla stara datulja, za koju je vlasnik tvrdio Haračiću (1903. godine) da je zasađena prije 147 godina. Ta datulja je privukla pozornost botaničara i slikara Franza Pettera (1791-1866) koji je za nju tvrdio da je to u Europi najsjevernija datulja, koja raste na otvorenom (naravno u njegovo vrijeme). Ipak ni tad to nije bilo točno jer su one u M. Lošinju ipak par kilometara sjevernije.

Jedan kraći novinski članak iz 1906. god. koji opisuje lošinjske datulje.

[branimir]

Henoh, tvoje istraživanje je urodilo nevjerojatno vrijednim plodom.
Ovo je jedno od najvažnijih otkrića vezanih uz povijest palmi u Hrvatskoj. 

Gledam na fotografijama tu palmu i izgleda tako razvijeno i agilno kao datulje koje sam vidio u Abu Dhabi-u.
Agilnije od biolo koje dactylifere koju sam vidio na našoj obali.

Može li netko prepoznati mjesto na kojem je bila i jeli možda što od nje danas ostalo ?

[palmofan]

Da, i mene zanima što je poslije bilo s njom. Bilo bi lijepo kad bi znali koje je sorte bila ta datulja, očito toj sorti odgovaraju klimatski uvjeti jadranske obale kad je tako dobro izgledala i davala plodove dobre kvalitete.

[markotb]

Sjajan pronalazak , bas me zanima da li ce za 100 god, biti pricano o nama, kao glavnim uzgajivacima palmi na prostoru bivse Yuge pocetkom 21 vijeka. 

[Henoh]

Pitao sam jednu profesoricu u jednoj tamošnjoj školi zna li za lokaciju kuće obitelji Car, kao i djevojačke škole i rekla mi je da ne zna za njih. Ima jedna muška P. dactylifera u Vidulićevoj ulici, ali mi se čini premala da bi bila identična s onom na slikama iz 1905 i 1907. godine. Vidio sam slike zime na Lošinju iz 1929 iz 2 mjeseca i bilo je 30-ak cm snijega (link na sliku http://img7.imageshack.us/img7/8584/villapunta1929snow.jpg ), ali ne znam koliko je išlo u minus. Ipak ne vjerujem da ih je ubila zima, pogotovo ne odrasle palme. Prije mi se čini vjerojatnijim da su podlegle nekim građevinskim radovima. Stare razglednice i fotografije govore u prilog tome da su se P. dactylifere uzgajale na istočnoj obali Jadrana barem od 1800-ih i prije (npr. slika stogodišnje datulje na Hvaru s kraja 19 st.), a pisani izvori ih spominju i puno ranije iz 14 ili čak ranijih stoljeća. Nema pisanih izvora iz rimskog razdoblja, ali ne bi bilo nezamislivo da su ih i oni donosili i sadili budući da je Mediteran u to doba bio dobro povezan unutar R. Carstva.

slike starih P. dactylifera s kraja 19 i početka 20 st. Prepoznaje li netko lokacije od ovih i je li možda koja živa. Pivi je stavljao nekada davno slike s Visa gdje su do početka 1900-ih isto gotovo isključivo uzgajali P. dactylifere, ni njih više uglavnom nema osim nekoliko izuzetno starih primjeraka.
Hvar

[Cikas]

Prije ih je netko posijekao zbog gradnje, nego išta drugo.

Phoenix palme normalno žive 300-tinjak godina. Trebala bi bit još živa.

[Savar]

 Nasao sam interesantan link o "Medjool",tvrtka koja ih uzgaja i prodaje, poslacu im email da vidim jel isporucuju u Europu i koliko bi to sve kostalo 

http://www.datepalm.com/medjool-date-palm

[Cikas]

Nasao sam interesantan link o "Medjool",tvrtka koja ih uzgaja i prodaje, poslacu im email da vidim jel isporucuju u Europu i koliko bi to sve kostalo 

http://www.datepalm.com/medjool-date-palm

Ta šuma Phoenix dactylifera odlično izgleda.

[Savar]

Evo moje dactylifere na otoku par meseci kasnije, dio sam nedavno presadio a ostatak ovih dana ce susjed odraditi.
Trava one dvije sto su bile zajedno sam razdvojio bez i jedne potrgane i najmanje zilice, sad ima jedno mjesec dana i kaze susjed da se izvrsno drze. Nadam se da ce do kraja godine sve u zemlju! Kad pogledate fotke iz listopada http://palmapedia.com/index.php/topic,120.1350.html i sada vidi se prilicna razlika. Ali kad ih prebacim sve u zemlju onda ocekujem jos bolji rast.