Temperature na otoku Visu

[Sedum]

Gospodin po onom što navodi, očito nikad nije ni bio na Galijuli nego ju je 'gledao' kroz Wikipediju, kad olako tvrdi da na njoj nema grama zemlje ni bilja. Nažalost, Wikipedija nije bezgrešna Biblija, da su u njoj baš sve sitnice navedene u jednom 'stubu' od samo desetak redaka o Galijuli.
Iako je okolo uz obale pretežno kamenita, nasred Galijule ima zemlje, ne mnogo (par tona - debljina do pol metra) koju smo po dubini analizirali i utvrdili da je to alkalni solončak (tlo slane polupustinje - zbog posolice), neću sad navoditi i detalje sastava.

Nadalje, očito nema ni predočbe što je grm Arthrocnemum macrostachyum (prešan u herbaru i fotografije na Galijuli), kad ga olako prebacuje usmeno na Malu Palagružu gdje toga nema - ali ima desetak vrsta drugih grmića, jer je M. Palagruža viša-strma (54 m) i zato manje zasoljena, pa je na pučini Jadrana najbogatija raznim rijetkim (endemskim) biljem.

Uputnica kao neki 'dokaz' na englesku kartu naših zona (http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html) je bez veze tipa 'idimi-dođimi', jer su tamo npr. Krk, Istra i ledena Lika i visoki Apenini sve ista zona 8, pa Orjen, Biokovo i Korčula ista zona 9, ...itd. Ne može se zbog zadanih predrasuda citirati bilo što, olako premještati otoke i mijenjati terensku stvarnost po zamišljenome.

U pogledu samih palmi dakako nemam baš bogatih iskustva kao g. toto, ni izbliza toliko uzgojenih vrsta (jer većina promrznu u mojoj ledani na Krku) - ali što se tiče divljega mediteranskog bilja i klimatskih ekozona, tu sam ipak s drugima puno više toga istraživao i objavio na papiru i netu.

[Pivi]

Po meni najtoplije mjesto na Jadranu je Palagruža zona 10a a najtoplije naseljeno mjesto je Komiža zona 9b.

Ja bi samo dodao da sam računao USDA zonu prema službenim podacima mjerne stanice u Komiži, i da za razdoblje od zime 1996/1997 do zime 2008/2009 ona iznosi 10a.
Dakle tu se radi o posljednih 13 zima, šta je ipak koliko toliko relevantan podatak.
Prosjek apsolutnih minimuma za to razdoblje iznosi +0.1°, a zona 10a obuhvača raspon od -1.1 do +1.6.

Potpuno se slažem kako USDA zona nije sama po sebi dovoljna da bi odredila koje biljke mogu rasti na nekom području a koje nemogu (to je valjda svima jasno), ali ovdje sad raspravljamo o usda zoni pa onda i iznosim taj podatak. Mraz nosi svoje, neovisno o usda zoni. Stoga kad je to moguće biljke treba sadit "under canopy" tj. primjerice ispod krošnji postoječih stabala upravo kako bi takva "nadstrešnica" zaštitila biljku od mraza.

[toto]

Slike Galijule iz prve ruke poslije polovine siječnja kada  tamo idem na ribarenje, dakle prvo lijepo vrijeme poslije 15 slikaću tu neviđenu količinu zemlje i biljaka na njoj.    toto

[Pivi]

Galijula

[Sedum]

Osim grmića Arthrocnemum (po domaću: smucanj), na blago nagnutom terenu prema sjeveru izmedju škrapa s izmetom galeba su u veljači još rasle i 2 niže vrste zeljastog bilja (15 - 20cm) koje se ljeti osuše i nevide: Atriplex prostrata i Elymus pycnanthus - tj. ukupno 3 vrste kopnenog bilja na Galijuli (i dakako razne alge na obali i u podmorju).

[Sedum]

Najtoplije naselje Jadrana:  Pred mjesec dana sam tu nešto napisao o brodskim mjerenjima temperatura na pučini Jadrana, što nemora biti pouzdano i za vanjske otoke (ali je ipak orjentacijski pokazatelj). U medjuvremenu sam dosad kopao da nadjemo i najtopliju mjernu postaju u otočnim naseljima, što je sada dijelom uspjelo. Po službeno-objavljenim mjerenjima se općenito vjeruje da su kod nas najtopliji s najblažim zimama Komiža i Palagruža. Posumnjao sam da bi ipak malo topliji bio otok Biševo, pa sam pokušao 'žicati' podatke - ako postoje od prijatelja (dr. M.Rac na 'Rudjeru') koji radi na klimi Jadrana, a najviše se bavio modelima klimadiagrama kroz uzastopna desetljeća zbog zatopljenja (ne zanimaju ga naše palme ni egzoti). Razočarao me da za klimu naselja Mezoporat na Biševu nema zamalo ništa, tj. ranije samo kišomjer (godišnji totalizator) koji više ne radi, a temperature je navodno tek povremeno mjerio u sezoni (izvan zime i mraza) neki amater za propagandu apartmana (zimi tu nema turista). Ipak - dok sam ja lovio 'lisicu' na Biševu, istjerali smo "toplinskog lava" !

Iz svojih zaliha ponudio mi je neslužbene ranije podatke za naselje Slatina svetačka na pučinskom otoku Svetac (Sv. Andrija) - nesmije se pobrkati s istoimenom Slatinom Podravskom u Slavoniji čije su zime puno hladnije sa žestokim dvocifrenim mrazovima. Po njemu je to sigurno najtoplija mjerna postaja kod nas i na cijelom Jadranu, zimi izrazito toplija od Komiže i Palagruže. Ranije tu postoje višegodišnja mjerenja iz 1970tih i 1980tih uz kuće u uvali Povlobok na jugoistočnoj obali Sveca koja su prestala od 1990tih, jer su na Svecu svi starci izumrli i mladji preselili na Vis. Podaci tih višegodišnjih prosjeka su zaista znakoviti: Tu je kod nas najviši dugogodišnji prosjek čak 17.4°C, dok tada drugi otoci i obalni gradovi istočnog Jadrana uglavnom imaju niže god. prosjeke ispod 17°C (npr. Split 16.2°C, Palagruža 16.3°C, Sušac 16.5°C) itd. Na Svecu tada nije zabilježen nikakav mraz i najniži minimum je +1°C (istodobno Palagruža ekstremi do -3°C). Višegodišnji mjesečni prosjeci Sveca jesu I: 10.1°, II: 11.0°, III: 12.5°, IV: 15.8°, V: 19.8°, VI: 22.5°, VII: 24.2°, VIII: 25.0°, IX: 22.6°, X: 18.4°, XI: 15.2°, XII: 13.7°.

Ovo se uglavnom slaže i sa spomenutim brodskim mjerenjima na pučini Jadrana, koji su zimi zabilježili najviše temperature pri plovidbi oko Sveca i Jabuke uvijek bez mraza. Zbog novijeg zatopljenja, sadašnji god. prosjek Sveca je možda blizu +18°C tj. kao Malta, Florida i slični. Stoga je tada Svetac bio na granici termozona 10a/10b, a uz novije zatopljenje možda je već 10b - tj. kod nas toplinski najidealnije mjesto za palme i egzote: Sada tamo raste tek divlja makija, rogači, poneka smokva i stari vinogradi bez palmi, uz dvadesetak zapuštenih kuća koje tek ljeti rabe sezonski vikendaši i izvan sezone povremeno ribari iz Komiže. Uz te mjerne podatke, na pučinskom Svecu bi vjerojatno raslo i do stotinjak vrsta palmi, možda čak i neke osjetljivije neprikladne za ostale naše otoke.

[Dundo]

Zna li itko je li ima trajekt ili nekakav brod koji ide to Svetca (Sv. Andrije)? Volio bi posjetit taj otok, zanimljiv mi je odavno pogotovo to što je jedini "veći" otok tako daleko na pučini =) I ima vrh od nekih 300+ metara, kladim se da je na vrhu spektakularno :D

[akaranus]

ja mislim da nemaš direktnu liniju, najbolje dođi do komiže pa se dogovori s nekim prevoznikom ili ribarom ali moraš potrefit ok vrime
evo jedna slija sveca sa kamika

[Sedum]

Od kada je pred desetak godina izumrlo i odselilo pučanstvo iz otoka Svetac (domaći-čakavski naziv otoka je Štondrija), tamo jedino naselje Slatina je veći dio godine prazno osim u ljetnoj sezoni. U prošlom stoljeću je onamo vozila brodica iz Komiže par puta tjedno, a sada više ništa osim ribarskih barki (koje bi dovoz tamo dobro naplatile). Po ugovoru je najjeftinije ploviti iz Komiže na Visu, ali ako nije problem plaćanja onda je još bolje sa kopna iz najbliže luke Rogoznica ispred koje se daleko vidi Svetac po bistrom vremenu nakon bure, a vožnja je nešto duža nego sa Visa. Treba paziti da prognoza ne najavljuje jugo jer je tada vrlo teško pristati, ali po buri većinom nema problema jer je pristan dijelom zaklonjen na jugoistočnoj obali.

Svetac je jedan od desetak najviših otoka Dalmacije pa je oko stotinjak metara viši od Šolte, Ugljana, Pašmana, Čiova, Šipana itd. Po lijepom vremenu je iz njegova vrha nasred Jadrana divna panorama, s jedne strane ujutro je niz naših obalnih Dinarida od Velebita, Mosora, Biokova do Orjena, a na drugoj zapadnoj strani predvečer se jednako jasno vide visoki grebeni Apenina preko 2.000m, npr. Gran Sasso, Majella itd. Najviši vrh otoka je čakavski Sertikuk 316m (nedavno  štokavski preimenovan u tzv. "Kosa"), a drugi malo niži je Njaša 305m, pa Kraljicin 280m s prapovjesnom ilirskom gradinom (navodno Teutin dvorac), itd.

[Liliput]

Uglavnom, kad vrijeme posluži baca mi lijep pogled na Vis, Biševo i Sv. Andriju. Jedan stariji lokalni mještanin je bio ove jeseni i rekao nikad više, nije ga se dojmilo, same hridi kaže, doduše on to gleda drugim očima, bilo bi sigurna sam fascinantno popet se na taj vrh.

[Henoh]

Na ovoj stranici http://docs.lib.noaa.gov/rescue/data_rescue_yugoslavia.html dostupna su metereološka izvješća i za Komižu. Koliko sam uspio vidjeti aps. minimum u prvom mjesecu 1963. -4.4 stupnja (str. 188). Nisam pregledavao za ostale zime. Nažalost nema podataka za zimu 1929.

1954. Palagruža je imala i veće minuse od -3, prema Metereološkom godišnjaku za 1954. u prvom mjesecu 1954. je izmjereno - 4.3 (str. 184). Stanica je prema istoj publikaciji na 82 metra iznad razine mora.

[Sedum]

Kakvi su bili najniži ekstremi u Slatini svetačkoj za oštrih zima 1954. i 1963, nema direktnih podataka jer se onda na otoku Svecu još nije mjerilo. Iz intervjua s ranije doseljenim mještanima iz Slatine u Komiži, slijedi da se oni niti za najoštrijih zima tamo ne sjećaju nikakvog mraza ni inja ili smrznute vode, a za najveće hladnoće bi tek ponekad kratko padala mokra susnježica i odmah se topila.

Inače se u klimatologiji za postaje s kraćim višegodišnjim nizom mjerenja smatra dopustivim, da se kroz statističku usporedbu sa sličnim susjednim stanicama s dužim mjerenjima, po analogiji iz omjera ekstrapoliraju neki osnovni podaci kao orjentacijski pokazatelj prije ili nakon kraćega niza mjerenja (koji je morao trajati bar desetak godina). Tako se statističkom poredbom Slatine svetačke sa Komižom i Palagružom, može bar približno preračunati da je najniži ekstrem za Svetac u oštrim zimama god. 1954. i 1963. bio oko 0°C, tj upravo na granici najblažeg mraza i mala je vjerojatnost (bar tih godina) da bi se tu spustilo do -3° ili -4°C. Možda je tamo hladnije ispod nule ipak bilo za najžešće zime stoljeća god. 1929, ali su odonda još nemoguće poredbe iz susjednih sličnih stanica (a s onima starijim iz dalmatinskih gradova na kopnenoj obali su takve poredbe nedopustive jer su predaleko i još klimatski različiti).