USDA - zone

[palmofan]

Kada smo već počeli raspravljati o područjima i njihovim zonama, pitao bih Seduma ima li kakvih podataka za kaštelansko područje. Čini mi se da je ovo područje klimanski nešto nepogodnije od Splita i Trogira, vjerojatno zbog uvučenosti Kaštelanskog zaljeva u kopno. Uspoređivao sam dostupne klimatološke podatke i ustanovio da je su pravilu na Marjanu redovito nekoliko stupnjeva više temperature zimi nego na aerodromu u Resniku ili u Kaštel Štafiliću. Zanimljivo mi je i to da u poljima iznad Kaštela ne raste hrast crnika, bar ga ja nisam vidio, već ima puno hrasta medunca, što bi indiciralo da je ovo područje hladnije od ostalog priobalnog dijela srednje Dalmacije.

[Henoh]

Odgovor o području Kaštela vjerojatno bi interesirao i Akaranusa. Mene više interesira, zbog samog položaja vrta u kojem sadim, kontinentalno područje, tj. Hrebinec nedaleko Brckovljana. Mislim da je prednost što je zemljište na vikendici na uzvisini okrenuto u smjeru jug-jugozapad pa ga čini nešto povoljnijim od područja u nizini i primjerice Dugog Sela koje je također u blizini.

[Veruda]

U trokutu Split-Kaštela-Trogir po nekim mojim saznanjima Trogir i djelovi Čiova imaju najpogodniju temperaturu i uvjete za uzgoj palmi. Split-Marijan kao meteorološka postaja i nije toliko mjerodavna za sam grad Split i to pogotovo za neke hladnije kvartove u gradu (Kman, Brda...) Bilo je spomena na Crometeu o problemu te stanice i nedovoljno dobrom položaju mjernih instrumenata (uz sam zid)...

Od unutrašnjosti bi Henoh posebno istaknuo brežuljkaste predjele okrenute prema jugu sa nasadima vinove loze kao vrlo pogodne. Ne znam taj kraj, ali znam da u Njemačkoj upravo lozu koja uspjeva u djelu Saarlanda i  povremeno uz rijeku Rajnu uzimaju za biljku koja ističe najtoplija područja Njemačke te im čak dodjeljuju 8a zonu.

[Henoh]

Da, područje oko vikendice je vinogradarsko. Ne znam koliko se ti vinogradi dobro vide na ovoj satelitskoj snimci. Moram priznati da zona 8 zvuči jako lijepo, no sumnjam...možda pojedine pozicije uz zidove koji akumiliraju dio topline i sl. Najbolje će pokazati biljke koje sadim tamo koja je zona

[Sedum]

Uzgoj starih europskih sorta loze doista upućuje na blažu klimu, ali to ne važi za uzgoj američke loze tzv. 'derektor' (i pripadno vino 'tudum') koja je jako otporna pa dobro raste i u Medjimurju koje je kod nas najhladnije nakon Like. Bolji pokazatelj topline je uzgoj rodnih smokava, ružmarina i lavande u kopnenom zaledju.
Toplije oaze u zaledju: u srednjoj Europi i Panoniji mjestimično ima tzv. mediteranoidnih oaza iz termozone 8, koje su većinom na južnim padinama s toplo-suhim fenskim vjetrovima pa sadrže poneke divlje mediteranske biljke i južne egzote, a toplinu potvrdjuju i neke mjerne postaje (gdje postoje). Kod nas ima 2 tipa takvih toplijih oaza.

1. Polusredozemne (submediteranske) oaze u zaledju su najtoplije i pripadaju primorskoj termozoni 8b prema prijelazu 8/9, pa u njihovoj divljoj vegetaciji lokalno prevladava bjelograb (Carpinus orientalis) s južnim mediteranskim grmljem uglavnom bez kontinentalnih vrsta, a često se sade smokve, ružmarin i lavanda. Ranije je spomenut primjer Sićevačke klisure kod Niša, ali još izrazitija takva oaza i najtoplija u Savskom slivu iza Dinarida je dolina gornje Une (Srb - Martinbrod) uz granicu Like i Bosne, gdje je divlja vegetacija poput otoka Krka, srednje Istre i Dalmatinske Zagore. Uz samoniklo primorsko drveće kao bjelograb, Celtis, Acer monspessulanum tu je obilje južnog grmlja: Vitex, Paliurus, Colutea, Helichrysum, pa još Salvia officinalis, Inula candida ...itd. Ova dolina u zaledju je najidealnija za palme i južne egzote. Slična manja submediteranska oaza je i dolina rijeke Tounjčice (pritok Mrežnice) od Tounja do Primišlja, a treća najmanja u zapadnoj Slavoniji je dolina rječice Pakra oko Sirača na jugozapadnom podnožju Papuka.

2. Polutople mediteranoidne oaze su brojnije i manje izrazite pa pripadaju termozoni 8a prema prijelazu 8/7 i u njima divlje rastu tek poneke južne vrste ali prevladavaju brojnije kontinentalne. U prirodnoj vegetaciji tih oaza značajni su crnograb (Ostrya carpinifolia) i medunac (Quercus pubescens), a česti su nasadi loze, višnje, oraha i slične osjetljive voćke. U hrvatskom zaledju je dvadesetak tih polutoplih oaza, a najveće su doline Mrežnice (Zvečaj - Primišlje) i Korane (Slunj - Blagaj), te jugoistočna padina zagrebačke Medvednice (Čučerje - Kašina). Ostale manje polutople oaze su npr. južni Žumberak kod Ozlja, donja Una kod Dvora, južno podnožje Ivančice oko Lobora i još desetak sitnijih, manje izrazitih polutoplih oaza većinom na južnim padinama.

[akaranus]

Čiovo pogotovo Okrug zna bit je i do 5 stupnjeva topliji zimi od Resnika-Pantane, u tom dijelu Kaštela su najniže temperature pa kako se ide prema Splitu opet polagano rastu, nekoliko puta sam čuo da je klimatski povoljniji dio kaštela nešto poviše razine mora 50-100m nadmorske.....

[Henoh]

Sedum, odlični i iscrpni podaci. Nekako se najviše prepoznajem u polutoplim kontinentalnim (mediteranoidnim) oazama, a najbliža mi je od navedenih ona u Kašini. Pozicija moje vikendice je 45° 50′ 59″ N, 16° 16′ 30. 84″ E. Vrt počinje na 166 metara nadmorske visine, a završava na 157 m. Iznad vrta zemljište se još blago uzdiže do 175 m iza kojeg počinje manji šumski pojas na nadmorskoj visini između 160-175 m/nm. U blizini ima samoniklog hrasta, no nisam siguran je li medunac (Quercus pubescens) koji bi mi bio dobar indikator. Ne mogu se pohvaliti nekim poznavanjem drveća i grmlja pa ću malo promatrati čega ima i informirati se kroz literaturu što je što.


konfiguracija terena

[Xenon]

U Baćevcu, selu na oko 30km jugozapadno od Beograda u kome se nalazi moja vikendica, smokve radjaju odlično, loza takođe, ima i velikih čempresa kojima klima očigledno prija, ali ja ipak ne bih rekao da se radi o zoni 8. Termometar kaže da je tamo preko zime bar 2-3 stepena hladnije nego u gradu, povremeno čak i do 5 stepeni. 

[Veruda]

Termometar kaže da je tamo preko zime bar 2-3 stepena hladnije nego u gradu, povremeno čak i do 5 stepeni. 

Moguće, ali pitanje je da li su i apsolutni minimumi toliko hladniji od grada. Isto kao i dnevni zimski maksimumi koji su recimo kod mene na vikendici obično viši od grada iako je mjesto na rubu šume (efekt zahlađenja) i nema betona ni približno koliko u gradu. Noćne temperature okvirno znaju biti niže od grada, ali i to je opet više izraženo ljeti no zimi...

[hobotnica]

Svedska je podijeljena u 9 toplotnih zona stim da je "zona 1" najtoplija i odgovara odprilike zoni 8A (USDA).
Zona 9 je najhladnija i odgovara odprilike zoni 3 (USDA), gdje temperature -30 bas i nisu rijetka pojava!

[Sedum]

U nedavnom postu gore spominjem toplije oaze našega kopnenog zaledja, a sada ukratko nešto i o najtoplijim (i najhladnijim) oazama istočnog Jadrana, najviše po postojećoj prirodnoj vegetaciji i dijelom iz mjernih stanica (gdje ih ima).
1.  Mrazišta najlošija za egzote na istočnojadranskoj obali tj. hladnija zona 8a (prijelaz 8/7) uz more su sjeverna Istra oko rta Savudrija i obala sjevernog Velebita oko Senja, gdje je ponekad moguće i do dvadesetak ispod nule.
2.  Svježija zona 8b je prirodno listopadna vegetacija (rijetke zimzelene vrste samo sadjene), povremeni mraz je bar desetak i niže ispod nule tj. hladnije od ostalog Jadrana:  sjeverozapad Istre (Umag - Poreč), sjever Kvarnera (Medveja - Kraljevica), sjever Cresa (Beli - Porozina), sjever Krka (Omišalj - Dobrinj), Velebitska obala (Senj - Obrovac), viši dio Brača oko Nerežišća, sjever Boke Kotorske (Morinj - Orahovac) i jugoistočni Jadran oko Ulcinja.
3.  Najtoplije oaze na kopnenoj obali (9a) s poluzimzelenim šumama: rt Kamenjak oko Premanture (jug Istre), otvorena obala Rogoznica - Vinišća, biokovska obala Makarska - Podgora, dubrovačka rivijera (Orebić-Cavtat), a na kopnu su izrazito najtopliji (9b) poluotok Lapad, obala Cavtat - Molunat i oko Budve.
4.  Topliji sjeverni otoci sa tvrdolisnim šumama (9a): jug Krka oko Punta, jugozapad Cresa kod Osora, zapadni Pag (Lun - Mandre), te zimzeleni otoci Rab, Lošinj, Susak, Ilovik i Grgur.
5.  Topliji dio južnih otoka (9b) prirodno imaju čiste tvrdolisne šume bez listopadnih vrsta, tj. južne oaze vidljivo toplije od susjednih otoka i kopna:  otok Iž, jugoistok Dugog otoka (Telašćica), Kornati, Žirje, Svetac, Vis, Paklini otoci, jugozapad Hvara, jugozapad Korčule (Brna), Lastovo, Kopište, Mljet, Elafiti i Lokrum. Ostali dalmatinski otoci su većinom zona 9a s poluzimzelenom vegetacijom.
6.  Najtoplije subtropske oaze otvorenog Jadrana, prijelaz 9/10 (tj. 10a) uz slabiji i rijedak mraz, gdje su poneke tvrdolisne vrste prirodno izmješane s južnijim ljetopadnim grmljem (cvate zimi-zeleno, ljeti bez lišća kao južne savane):  kod nas samo najjužniji pučinski otoci Jabuka, Kamik, Brusnik, Palagruža, Sušac i istočni Lastovci-Vrhovci (Tajan - Glavat). Nažalost - to su većinom nedostupni, sitni i goli, kamenjarski otočići (školji) bez zemlje s jakom posolicom, neprikladni za rast palmi i egzota, osim među njima najvećeg i najvišeg Sušca: Od njih samo Sušac ima na sredini ravne plodnije zemlje kao najidealnije mjesto na Jadranu za osjetljive palme i tropske egzote (znatno topliji od Arboretuma Trsteno). Možda se uskoro nadje netko od mladjih entuzijasta s boljim prijevozom, koji će tamo osnovati naš tropski 'Exotic Garden' i rasadnik najosjetljivijih egzota koji drugdje na Jadranu ne prezime vani. Ovo bi trebao biti dugoročni cilj i zajednički interes okupljanja oko Palmapedije.

[akaranus]

Sedume i na Sušcu nije baš neki položaj, možda su teperature ok ali na otoku nema puta nego za manji traktor, jaka juga često pušu i po mjesec dana te onemogučavaju bilo kakav pristup otoku te posolicu bacaju po cijelom otoku, a vode ima malo. Ima jedna mala gustirna koju koristi lokalni stočar, a osim toga on ima oko 1000 ovaca koje nesmetano šeću po otoku i brste......
Lani sam provea sedam dana u 4 mj na sušcu, surova je to lokacija.

[akaranus]

evo dvi slije Sušca i vegetacije

[porat]

Sedume, vaše znanje je stvarno impresivno, a podaci uvijek iscrpni i zanimljivi!
Henoh je spominjao elektronski oblik, a da li postoje podaci u pisanom obliku, literatura čiji ste možda autor ili koautor, koja sadrži ove klimatološke podatke za Hrvatsku (ili šire) sa osvrtom na vegetaciju, samoniklo bilje i ostalo?

[Sedum]

O takvim biljno-klimatološkim (fitoklimatskim) kartama sam nedavno dao post u drugoj paralelnoj temi 'Razne klimatološke karte' , pa ovdje prenosim dio teksta:
Kartu bioma ex-Jugoslavije imam u papirnom obliku unutar pripadne knjige-priručnika (izašlo u Beogradu pred 3 desetljeća), te još desetak sličnih fitoklimatskih karata vegetacijskih pojaseva, koje bi se moglo scanirati u digitalni oblik - ali su problem njihova autorska prava. Od tih mogu slobodno digitalizirati samo one karte na kojima sam bio bar jedan od suradnika-koautora. Inače, ovakve pregledne fitoklimatske karte za cijelu ex-Jugoslaviju i posebno detaljnije po republikama se lako mogu vidjeti u ranijem jugo-izdanju Šumarske enciklopedije Leksikografskog zavoda, svezak 2 za cijelu Yu. (uz članak 'Klima') i sv. 3 po republikama (uz 'Šumska vegetacija'). 
Posebno za Hrvatsku gdje sam bio glavni koautor, još imam desetak originalnih kopija-separata takvih fitoklimatskih karata u koloru (s legendom), koje mogu podijeliti zainteresiranima ako mi se javite.