USDA - zone

[Sedum]

Vaš otok Ist je doista najtopliji u zadarskoj okolici i sjevernoj Dalmaciji, jer uz njegovu jugoistočnu obalu koja je zona 9b obilno divlje raste (najsjevernije na Sredozemlju) ljetopadno-subtropski drvoliki mliječ (Euphorbia dendroides) uz sitnije južno bilje, - kao na Palagruži, Malti i sjevernoj Africi, a raširen je samo u termozonama 9b, 10 i 11.

U subtropskoj mikroklimi vlažno-toplih kotlina na nekim dalmatinskim otocima divlje rastu od izumrlih 'egzota' nepoznatih u ostaloj Evropi (i čak imaju domaća čakavska imena): npr. golemi Laurus canariensis Web.& Bent.= L. primigenia Ung. ('vela javorika'- do 22m), pa visoki Viburnum rugosum Vent.= V. pseudotinus Marty ('veli lempik'- 10m), Pinus mesogaensis Fr.& Gaus. (P. pinastroides Ung.- 18m), Pistacia saportae Burn., a izmedju ovih je splet velikih južnijih lijana po 2 - 6m: Smilax mauritanica Desf., Dioscorea orientalis Cad.& Wilk., Semele barrelieri M.G., Rubia aucheri Koch, Periploca graeca L. i obilje visokih južnih paprati oko 1m kao Dryopteris australis Guad., Dr. mediterranea Fom., Pteridium tauricum Gros. na debelom tepihu subtropskih mahovina uz mnoštvo južnijih gljiva inače nepoznatih u Evropi.
O mikroklimi i bilju tih prirodnih "Jadranskih subtropa" je upravo u štampi prvi detaljni pregled na 15 strana (kao koautor s par meteorologa) koji bi trebao izaći idućeg proljeća.

[palmofan]

Nisam znao da i kod nas raste kanarski lovor, Laurus novocanariensis. Prije nekog vremena sam na surfajući internetom saznao za tu vrstu i baš sam razmišljao o tome bi li mogla uspjevati u Dalmaciji.

[dalmatiansoap]

Koja je glavna odlika L. canariensisa? Mislim po čemu bi ga "laički" mogli razlikovat od obične lovorike?
A ima li negdi slika da bi moga vidit taj bor P. mesogaensis? Interesantno je to otkrivanje "neprimjećenih" vrsta u okolišu, tako mi je prijalo i kad sam naletio na nasade P. pinastera.

[palmofan]

Na Wikipediji ima tekst o tom lovoru: http://en.wikipedia.org/wiki/Laurus_novocanariensis Veći je od običnog lovora, a i listovi su mu malo drukčiji.

[Sedum]

Donedavna šira 'supervrsta' Laurus canariensis (sensu ampl.) je pred par godina podijeljena na manji L. azorica (endem samo na Azorima) i prostraniji L. novocanariensis R. Mart.& al. koji raste na Kanarima, Madeiri i malo na obali Maroka. Naši malobrojni divlji primjerci iz dalmatinskih otoka su najsličniji s tim L. novocanariensis.

U odnosu na obični sredozemni lovor, ovi u starosti imaju stablo deblje od čovjeka širine-promjera do 70cm i visine preko 20m, kora na deblu je svjetla sivokrem-pepeljasta. Listovi su mu duplo veći i širi eliptičnog oblika, ozgora tamniji maslinastozeleni i sjajno-glatki, ozdola uz žilice imaju mirisne žljezdice, ali im miris nije oštro-aromatičan (kao obični lovor) nego više blago-opojan poput vanilije. Cvate kasno po zimi s aromatičnim cvjetovima na vaniliju. Zreli plodovi su duplo veći i duži jajoliki po 1 - 2cm, izgledom najsličniji na masline.

[adriano]

Sedume, htio bih Vas pitati za razlike u klimi Šolte i Brača. jučer sam čuo od prijatelja iz Bola da oni svoje limune štite od mraza. moji imaju vikendicu u uvali Nečujam na Šolti, koja je na sjevernoj strani otoka. tamo ljudi ne štite limune i nikad im se nisu smrzli. Najhladnije na Šolti je polje unutar otoka, ali čak i tamo ljudi drže naranče i mandarine, bez ikakve zaštite. limuni im se znaju smrznut.
u Gornjem selu koje je u unutrašnjosti otoka, ali na višoj nadmorskoj visini od polja uspijevaju bez zaštite čak i limuni. kako je moguće da u BOlu koji je zaštićen od bure i okrenut na jug smrznu, a na Šolti na sjevernoj strani ne.   

[Sedum]

Opće je pravilo na Mediteranu i Jadranu da se veći otoci kao prostranije kopnene mase zimi brže hlade i ljeti jače pregrijavaju od susjednih manjih otoka, gdje vodena masa okolnog mora puno jače djeluje kao termofor (termostat). Zato su npr. kod nas Bisovo i Svetac zimi za par stupnjeva topliji od Visa, Sušac i Lastovci topliji od glavnog Lastova, Elafiti topliji od Mljeta, Šćedro i Paklini topliji od Hvara, Šolta i Drvenik topliji od Brača, Kornati i Iž topliji od Dugog otoka, Sv.Grgur i Dolin topliji od Raba, Susak i Unije topliji od Lošinja ...itd.

Najtoplija je naša mjerna postaja Svetac (Sv.Andrija, po domaću čakavski Štondria) koji je vjerojatno jedini subtropski otok na Jadranu bez zapisanog mraza u 20. stoljeću tj. najniži minimum je tu bio 0C i pri najhladnijoj zimi tu pada tek mokra susnježica bez ležanja sniježnog pokrova (otkad je tu izumrlo stanovništvo se odnedavna više ne vrše mjerenja - a obzirom na zatopljenje su tamo zime sad vjerojatno još i blaže).

[adriano]

hvala na odgovoru.
kako je sa Palagružom. mislio sam da je ona najtoplija. ona je dalje od kopna od Sveca.

[Sedum]

hvala na odgovoru. kako je sa Palagružom. mislio sam da je ona najtoplija. ona je dalje od kopna od Sveca.

Najdalje od svih okolnih kopna (i zimi najtopliji) nasred jadranske pučine su otoci Jabuka, Svetac i Sušac, a ne Palagruža (vidi na karti): ova je najdalja samo od našeg kopna, ali je ipak znatno bliža Italiji uz rt Gargano (na 3/4 puta) i pod susjednim utjecajem talijanskog kopna od jugozapada je zato zimi hladnija od Sveca.
Apsolutni minimum Palagruže iz 20. stoljeća je bio -4C i višeput su tu zapisani blaži mrazovi bar oko 0C, pa je ova zimi za cijelu termozonu hladnija od Sveca. Udaljenost Palagruže od Italije je približno slična kao i lošinjskog Suska od Istre, koji je sjevernije zimi najtopliji otok Kvarnera.

[adriano]

Zanimiljivo. vjerojatno na cijeloj sjevernoj hemisferi na toj geografskoj širini ne postoji toplije mjesto od Sveca.

[Sedum]

Zanimiljivo. vjerojatno na cijeloj sjevernoj hemisferi na toj geografskoj širini ne postoji toplije mjesto od Sveca.

Po dostupnim podacima za ostale stanice na sličnoj širini oko 43N, naš otok Svetac izgleda doista da je najsjevernije mjesto u svijetu trajno bez mraza. Slične postaje izvan tropa bez mraza izmedju 43-44S postoje samo još na južnoj hemisferi, osobito na jugoistočnoj obali Novog Zelanda i na jugoistočnoj obali Patagonije u Argentini. Šteta je što je jadranski Svetac sitan, nenaseljen i sav strm i kamenit, pa po tlu nije najzgodniji za palme, ali je prikladan za kaktuse i sukulente.

[adriano]

zanima me još kakva je gruzijska crnomorska klima u odnosu na istočnojadransku. pretpostavljam da je ipak hladnija, s obzirom da je crno more hladnije od jadrana, ali je s sjeverne strane zaštićena visokim planinama. pročitao sam negdje da tamo uspijeva i pamuk.   

[adriano]

Sad vidim u topicu za Abhaziju da je prosječna siječanjska temp. 6.
 Znači ipak malo hladnije od Dalmacije.

[Sedum]

U starijim sovjetskim priručnicima se obalno primorje Gruzije i Abhazije popularno navodilo kao "sovjetski subtropi", ali to klimatski ipak ne odgovara ostalim subtropima drugih južnijih mora gdje ipak nema mrazova. Ovdje na sjeveroistoku Crnog mora su neposredno uz morsku obalu povremeni minimumi po -5C do -8C tj. približno kao kod nas na primorskoj obali Istre i Kvarnera.

Osim što su te obale za oštrijih zima hladnije od Dalmacije i pogotovo od jadranskih otoka, one su i mnogo vlažnije s preko 1.000 mmm godišnje, jer tamo oborine većinom padaju cijele godine i nema ljetne suše (osim na ukrajinskom Krimu). Najtopliji je dio zimi oko Crnog mora jugoistočna obala vilajeta Lazistan na sjeveroistoku Turske, gdje su uz more najniži mrazovi oko -2C do -5C, pa je to jedino primorje Crnog mora sličnije Dalmaciji, ali je i tu mnogo više oborina bez suše: preko 1.500 - 2.500 mm/god. (slično kao u Boki Kotorskoj).

[adriano]

Hvala na odgovoru. Zanima me još usporedba Dalmacije i Azurne obale. obje pokrajine su na istoj geografskoj širini. vidim da su tamo velike razlike između NIce, koja je toplija i MArseja. Negdje sam pročitao da je apsolutni minimum za Marsej - 16. To mi izgleda malo preveliki minus. Vjerojatno je izmjeren negdje na aerodromu, a ne u gradu.  Kad sam jednom davno prolazio kroz Provansu i Azurnu obalu, učinila mi se jako slična Dalmaciji, po klimi, reljefu, flori..