Maslina (Olea europaea)

[trava]

Vrime je rezidbe,a niko ništa ne govori?
Rezidba masline na rod je pomotehnička mjera koja ima za cilj da uspostavi pravilan odnos između rodnosti i vegetativnog prirasta.
Osnovni problem u rezidbi što se malo tko pridržava ovog pravila.Često se mogu vidjeti ogoljene masline,svedene na jedva petinu krošnje,masline orezane na način neprimjeren sorti,najčešće se to odnosi na Orkulu koja se orezuje na kotlastu ili polikoničnu vazu.
Velika greška je i pretjerano orezivanje mladih maslina koje još nisu došle na rod ili su tek počele rađati,A jedna od gorih rezidbi jest kad se starija stabla orezuju na način da se odozdo posiječe sve što se može dohvatit,bez skala,a ostavi se sve ono što je na vrhu,odnosno naprave se metle.
Vodopije,mnogima su trn u oku,ali kao što sam to već pisao,loša,prekomjerna rezidba je uzrok stvaranja brojnih vodopija.Stalnim rezanjem vodopija koje rastu na ogoljenim kosturnim granama,iz godine u godinu,stvaraju se nekroze,uzrokovane ranama od posjećenih vodopija i pregrijavanjem dijelova grane najviše izloženih Suncu.Često se mogu vidjeti grane kod kojih je samo donja polovica kore u funkciji.Takve grane je najbolje otpilati i uzgojiti novu krošnju.
Vodopije nije potrebno uklanjati potpuno,pri kraju prve vegetacije ukloni se pola ili 2/3 vodopija,a preostale se prikrate na pedalj dužine,tako da u drugoj vegetaciji mogu izbiti grančice koje slijedeće godine mogu i donijeti rod.Ujedno na taj način i popravljamo rupe u krošnji.
Najćešće rezidba počne tako da se prvo porižu vodopije,pogrešno,rezidbu na rod treba početi od vrha krošnje,pa po vanjskim rubovima prema doli,pa tek na kraju vidjeti što i koliko od vodopija porezati odnosno ostaviti i prikratiti.
Začudio sam se koliko je u okolici Splita raka po maslinama pa bih svim rezačima savjetovao da obavezno steriliziraju alat,čak i višekratno prilikom rezanja pojedinog stabla a naročito prije prelaska na drugo stablo.I što više rana premazati voskom za rane.Nabavio sam neki dezificijens,boćica sa pumpicom,zove se Genox.Ubija bakterije, gljivice,viruse,plijesni,alge,živa ekološka katastrofa.

[Inka]

Nisu dizali fosfor i kalij,bilo ga je dovoljno u tlu.

Zanimljivo! A inace je crvenica poznata po manjku fosfora.

[Inka]

Sto se tice rezidbe zanima me smatrate li da ce oblica bolje rađati ako se ne reze na vazu. Uvjerenja sam da joj ni to nebi pomoglo.
Obican alkohol u apoteci za 10 kn je dovoljan da ubije bakteriju raka masline, a ostalo ne stvara problem maslini.

[Raske]

Vidim kod vas u malo toplijim krajevima rezidba već u toku. Ja osobno nisam još počeo budući da još imamo umjerenih mrazeva. Jedino sam porezao vodopije koje su se pojavile između tla i račve krošnje te tretirao 25% bakrom radi dezinfekcije.
Osobno prakticiram odraditi rezidbu nakon što prođe period cvjetanja i oplodnje, tada na nerodnim granama ostavim izboje za iduću godinu i samim tim na neki način prisilim maslinu da sva usvojena hranjiva šalje u grane na kojima ima plodova.
U idućih 15 dana imam u planu prvu prihranu folijarnim putem sa tečnim gnojivom sa udjelom bora i cinka, drugo tretiranje radim u fazi precjvetavanja i treći tretman po zametanju ploda folijarno sa tečnim gnojivom sa 11% udjelom bora.
Što se tiče ostale gnojidbe dosad su dobile oko 400g po stablu peletiranog stajskog gnojiva i oko 100g po stablu NPK 7-14-21, te eventualno ukoliko bude potrebe u fazi vegetacije će dobiti gnojivo sa udjelom kalija da ubrzam rast novih izdanaka za iduću godinu, ili u slučaju ekstremnog napada paunovog oka da im što više skratim period bez zelene mase.

[Inka]

Vidim kod vas u malo toplijim krajevima rezidba već u toku. Ja osobno nisam još počeo budući da još imamo umjerenih mrazeva. Jedino sam porezao vodopije koje su se pojavile između tla i račve krošnje te tretirao 25% bakrom radi dezinfekcije.
Osobno prakticiram odraditi rezidbu nakon što prođe period cvjetanja i oplodnje, tada na nerodnim granama ostavim izboje za iduću godinu i samim tim na neki način prisilim maslinu da sva usvojena hranjiva šalje u grane na kojima ima plodova.
U idućih 15 dana imam u planu prvu prihranu folijarnim putem sa tečnim gnojivom sa udjelom bora i cinka, drugo tretiranje radim u fazi precjvetavanja i treći tretman po zametanju ploda folijarno sa tečnim gnojivom sa 11% udjelom bora.
Što se tiče ostale gnojidbe dosad su dobile oko 400g po stablu peletiranog stajskog gnojiva i oko 100g po stablu NPK 7-14-21, te eventualno ukoliko bude potrebe u fazi vegetacije će dobiti gnojivo sa udjelom kalija da ubrzam rast novih izdanaka za iduću godinu, ili u slučaju ekstremnog napada paunovog oka da im što više skratim period bez zelene mase.

Ne znam kako mislis da si tretirao s 25% bakra. Nije potrebno toliko veliku koncentraciju raditi cak i ako si samo po ranama isao s tim.
Kalij ti nece pomoci u tjeranju izboja vec on sluzi za rast i razvoj ploda. Mislim da si htio reci dusik. Iako prevelika upotreba njega dovodi do povecanog napada paunovog oka pa pripazi malo.
Inace vrlo pohvalno 3 puta ici s folijarcima za bolju oplodnju to se rijetko viđa.

[Raske]

Ne znam kako mislis da si tretirao s 25% bakra. Nije potrebno toliko veliku koncentraciju raditi cak i ako si samo po ranama isao s tim.
Kalij ti nece pomoci u tjeranju izboja vec on sluzi za rast i razvoj ploda. Mislim da si htio reci dusik. Iako prevelika upotreba njega dovodi do povecanog napada paunovog oka pa pripazi malo.
Inace vrlo pohvalno 3 puta ici s folijarcima za bolju oplodnju to se rijetko viđa.

Analizom tla koje sam radio još u vremenu dok sam bio student na Agronomskom fakultetu (u sklopu kolegija iz pedologije vezano za raznolikost sastava tla na području Hercegovine) dobili smo rezultate koji su atipični za naše podneblje, naime dio imanja gdje su masline posađene (zato smo ih tu i posadili) po tadašnjim rezultatima je pokazalo da u tlu nedostaje kalija što je krajnje neobično za crvenicu, stoga smo ih i sadili tu jer osim drače, pokojeg grma kadulje i kamenja nije nikad ništa drugo raslo.
Okačit ću par slika svog nasada masline pa ćete se moći uvjeriti u kvalitetu tla, kao da ste na površini Mjeseca :D
Drugi razlog zašto im dajem kalij je što u ishrani biljaka (iako je maslina donekle atipična biljka) je što taj element u određenom dijelu pridonosi bujnosti i povećanju lisne mase biljaka (više kod plodovitih biljaka ali ima efekta i na maslini), naravno ne bacamo čisti kalij, ide kroz formulaciju NPK 7-14-21 u proljetnom dijelu gnojidbe, a kasnije po formiranju ploda (ako ga ima) ide KAN ukoliko je potrebno izgurat plod.
. Razumijem zabrinutost da predoziranje kalijem može dovesti do veće štete nego koristi, ali ponavljam, imamo atipičan sastav tla za podneblje u kojem se nalazimo.
A za prskanje, smatram da Cuprablau (35%bakar + zink) preparat kojeg mnogi od vas vjerovatno koriste nije neki pretjerano agresivan fungicid kojim se u proljetnom periodu pokušava zaštitit stablo od eventualne pojave paunovog oka.
Inače poslje berbe radim tretman sa Nordox preparatom koji je po udjelu bakra (75%) još i "jači" preparat.
A to je sve samo radi Oblice, druge sorte su donekle otpornije na ovu prokletinju pa njih ne moram škropit tako često.

[trava]

Ne znam koja je korist od prskanja bakrom u ovo doba,masline se zaraze još krajem ljeta,pa prskanje neće puno pomoći ako se sada obavlja,ne može izliječiti maslinu,ali može ubrzati odbacivanje lista,pa je maslina duži period bez lista.
I ne vjerujem puno u to prskanje maslina protiv paunovog oka,već se ovdje spominjalo kako su zapušteni maslinici nerijetko zdravi ko cekin,zdravo tlo,u kojem su zastupljene dobre bakterije i mikoriza najbolji su čuvari zdravlja maslina,fungicidi samo uništavaju tu simbiozu.
Ako imate sorte koje obolijevaju od paunovog oka,precijepite ih sa otpornijim sortama.
Raske,ako imaš puno vodopija znači da bi trebao promijeniti uzgojni oblik.

[Inka]

Okačit ću par slika svog nasada masline pa ćete se moći uvjeriti u kvalitetu tla, kao da ste na površini Mjeseca :D
Drugi razlog zašto im dajem kalij je što u ishrani biljaka (iako je maslina donekle atipična biljka) je što taj element u određenom dijelu pridonosi bujnosti i povećanju lisne mase biljaka (više kod plodovitih biljaka ali ima efekta i na maslini), naravno ne bacamo čisti kalij, ide kroz formulaciju NPK 7-14-21 u proljetnom dijelu gnojidbe, a kasnije po formiranju ploda (ako ga ima) ide KAN ukoliko je potrebno izgurat plod.
. Razumijem zabrinutost da predoziranje kalijem može dovesti do veće štete nego koristi, ali ponavljam, imamo atipičan sastav tla za podneblje u kojem se nalazimo.
A za prskanje, smatram da Cuprablau (35%bakar + zink) preparat kojeg mnogi od vas vjerovatno koriste nije neki pretjerano agresivan fungicid kojim se u proljetnom periodu pokušava zaštitit stablo od eventualne pojave paunovog oka.
Inače poslje berbe radim tretman sa Nordox preparatom koji je po udjelu bakra (75%) još i "jači" preparat.
A to je sve samo radi Oblice, druge sorte su donekle otpornije na ovu prokletinju pa njih ne moram škropit tako često.

Zbilja mislim da mjesate pojmove kalija i dusika. Nece dusik "izgurati" plod nego u najvecoj mjeri kalij. KANom (kalcijev amonij nitrat dakle dusik) se poslije cvatnje ide zbog "pomoci" u vegetativnom rastu.
Nisam rekao predoziranje kalijem nego dusikom da stvara problem na otpornost na bolesti.
U određenoj mjeri svi elementi sudjeluju u formiranju zelene mase pa tako i recimo nedostatak fosfora, bora i zeljeza ce se vrlo jednostavno primjetiti na listu i smanjit ce bujnost.
Koji god bakar koristili jednako je agresivan ili neagresivan. Nordoxom se po preporuci prska u manjoj koncetraciji a npr bordoskom juhom u vecoj stoga opet ista kolicina bakra dode na istu povrsinu.

[trava]

Više mi nimalo nije drago slušati razgovore o biljkama koji se svode na razgovore o otrovima i ostaloj kemiji,samo čuješ isprazna nabrajanja brojeva koliko čega po ha.
Prije više godina je bio jedan krasan dokumentarac, ukojem je bilo govora o različitosti između zapadne medicine i one koja se prakticira u Indiji.Pa je rečeno,kako se zapadna medicina temelji na liječenju bolesti dok se indijska temelji na liječenju odnosno uklanjanju uzroka bolesti.
Slično je i sa agronomijom i hortikulturom ,malo ili nikako se gleda kako ukloniti uzroke bolesti.Odma udri kemijom.Zahvaljujući takvom pristupu agronomi mogu lipo siditi u kancelarijama,liječnici isprobavaju koktele otrova na pacijentima koji su obolili od raka( koji je nerijetko uzrokovan ostacima pesticida u poljoprivrednim proizvodima)i naravno kemijska industrija mlati paru.
Zašto se ne bi bar pokušalo kombinirati ona dva pristupa bolesti,ajmo liječiti bolest ali ajmo i ukloniti uzroke bolesti.to se tiče biljaka,svaki agronom bi trebao biti više i botaničar,biolog,dobro upoznati okoliš u koji ulazi sa nekom kulturom,pa prilagoditi biljku okolišu a ne uništiti okoliš da bi posadio kulturu kojoj tu ne odgovara ni tlo,ni vodni režim ni količina sunca i ne znam što još.
Kad bi se malo bolje znalo i kad bi to znanje malo bolje upotrijebili ne bi se sadile npr. Orkule tamo di leže u magli pola lita,ne bi se sadile Levantinke u polumočvarno tlo,ne bi se rigolalo tlo metar duboko,i kopale sadne jame 80cm duboke,nastojalo bi se sačuvati plodni sloj tla sa svom svojom florom i faunom.
Nedavno čitam napis jednog stučnjaka,koji inače nije loš,pa me malo razočarao,kako su lišajevi na stablima i granama loši za maslinu jer da mogu u sebi čuvati uzroke bolesti,te da ih je poželjno ukloniti,mehanički ili,a nego kako drugačije,nekom kemijom.kaže da nije parazit koji iskorištava maslinu,ali opet što je sigurno je sigurno,triba to ubiti ili odrezati "zaražene"grane!Nekao u isto vrie sam čitao i tekst jednog botaničara koji govori kako lišajevi mogu biti korisni na stablima jer, budući da je lišaj simbioza alge i gljive,mogu sadržavati  antibiotike,koji mogu domaćina odbraniti od boleština.
Lišajevi su uvijek znak čistog okoliša pa ako žekite kupiti čisto ekološki uzgojeno ulje onda ga kupite od onog maslinara čije masline po granama imaju lišajeve,nećete pogrišiti.
Ovo sam rekao da bih dao primjer kako je svakom stručnjaku potrebna puno šira izobrazba,neophodno je šire znanje iz biologije,botanike.Živjeli bi smo u čišćem okolišu,manje bi se trošilo na nepotrebne radnje,na kemiju,na popravljanje i prepravljanje nasadaitd.
Ali komeš reć

[dani]

triba se proizvoditi, nema puno mudrovanja.
holistički pristup je za hobiste poput nas. Ulaganja trebaju biti opravdana.
neke kulture u poljoprivredi su puno osjetljivije od maslina i bez kemikalija proizvodnje nema.
Ti znaš koliko si šprica, a ako nećeš, onda kupi od nekog i nadaj se najboljem.

Znam puno ljudi s vrtovima kojima često sve propadne jer nedaj bože da oni nešto koriste pa onda kupu u plodinama neke plastične pomidore špricane bezbroj puta.
Sam san vidia kako ljudi rade s onim što prodaju i sa onim što za sebe koriste.
Pamet u glavu.

[Raske]

Općenito poljoprivredna proizvodnja je jako napredovala u zadnjih 30 godina. Počevši od mehanizacije, do novih hibrida pa do posebnih formulacija gnojiva, sredstava za zaštitu i da ne nabrajam dalje
Jednostavno prioritet je postao kako sa što manje površine dobiti što veći prinos, jer ovoliku populaciju treba nekako nahraniti.
Off topic: (lani smo sa 450 grmova crvene rog paprike ubrali 2,2 tone, što je do unazad 5 godina bilo nezamislivo)

Pa i samo maslinarstvo je napredovalo do razine gdje jedna osoba može samostalno obrađivati i održavati 50 hekatara u ultra gustoj sadnji uz adekvatnu mehanizaciju. Druga stvar je što mi kaskamo za drugima barem 10 godina pa se i dalje koriste konvenvcionalne metode uzgoja, berbe, rezidbe pa nam je samim tim i cijena tog ulja veća u odnosu na konkurenciju.

Ipak bolje da uzgajamo ovako kako uzgajamo nego da je i dalje drača i smrič oko kuća.

[trava]

Planeta je bila sretnija sa dračom i šmrikom nego sa zatrovanim tlom koji je ostalo nakon paprike.
Ima li kakvog smisla dobiti što više sa što manje površine ako time trujemo sebe,našu dicu i svo potomstvo?U Ravnim Kotarima nije obrađeno niti 5%zemljišta,a sve ga je više neobrađenog.Mjesta za zdravi uzgoj hrane ima koliko hoćeš.Ako već imamo pustu modernu mehanizaciju zar ona ne može proizvesti dovoljno zdrave hrane bez upotrebe otrova.Nije stvar u tome da se ne može bez otrova već je stvar u tome da se ne razmišlja drugačije od onog što nam se servira.
Svi otrovi na bazi organskih fosfora,svi DDT-ji,svi neonicotinoidi i ne znam koji sve još otrovi koji su bačeni,i dalje cirkuliraju u okolišu,i svi smo njima izloženi.Manji i osjetljiviji toplokrvi organizmi nestaju iz prirode,dosegnute su koncentracije koje njih uništavaju.!Koliko još moramo čekati da se koncentracija otrova podine na nivo koji će i nas upokojiti?Sve veći broj oboljelih od raka je jedan od pokazatelja velikih koncentracija,smanjen broj postka pokretljivosti spermija isto tako.Da li će muškarci postati neplodni za 50 ili više godina?Lako moguće!
Jeli to holistički pristup ako smatram da trebamo saditi sorte koje su otporne na bolesti ,koje bolje izdržavaju sušu ,koje muha zaobilazi,i koje i bez stalnog filanja umjetnim gnojivima daju redovit i solidan prinos?Je li to holistički nastojati živjeti u skladu sa prirodom a ne protiv nje?Mi smo živi organizam,nismo traktori,iako se tako ponašamo,nerazdvojivi smo dio prirode,ako radimo protiv nje onda radimo i protiv sebe.
Einstein je rekao-Samo budala može ponavljati uvijek istu radnju i očekavati bolji rezultat.
A rekao je i da kad nestanu pčele,nestat će mo i mi.

[dani]

Slažem se. Ljudska tendencija međutim je da se ide živiti u gradove, imati sigurnu plaču, piti kave po štekatima i kupiti hranu i druge stvari jeftino.
i onda je red na manjem broju drugih ljudi da proizvedu tu jeftinu hranu i druge jeftine stvari.
'problem' je tu slobodno tržište. Ali, bez slobodnog tržišta uopće ne bi bilo napretka pa sad...
Alternative su bile neke komunističke tiranije koje su često bile i još jesu (Kina) gore baš po istim pitanjima.

Trenutno uopće nema uvjeta za bilo kakve korjenite promjene več samo neke regulative od strane država koje su uglavnom kozmetičke.
Ja sam mogu jedino raditi na svom i to je to.

[lampuša]

Večer svima,
Vidim da se razvila dobra diskusija, a ja bi ovo malo prekinuo sa jednim ekološkim pitanjem, pogotovo Vas koji držite ili gajite ekološke nasade, a opet nije daleko od diskusije koja se razvila.
Šta saditi u masliniku oko maslina za braniti se prirodnim putem od nametnika onoliko koliko se da obranit. Prvenstveno mislim na bilje tipa lavanda, smilje, ruzmarin, ili nešto od ljekovitog bilja. Znam da je to možda nemoguća misija obraniti se od nametnika, ali isto tako mislim da bi i imalo nekakvog smisla.,
Vjerovatno je netko od Vas i sadija nešto slično, i ima nekakvo iskustvo i savjet.
Bolje je da enegiju usmjerimo na izmjenu iskustava nego da ulazimo u velike diskusije.
Pozdrav svima,
Nadam se da ste spremni za rezidbu, a neki su već i gotovi....
Lp

[trava]

Teško da sadnja tih biljaka može pomoći,tvari koje te biljke sadrže služe njima za odbranu od nametnika koji bi im eventualno jeli lišće,miris koji bi eventualno rastjerivao nametnike na maslinama,lavanda otpušta samo ako je dodirnete,a ako ste vidjeli lavandu u cvjetu onda ste vidjeli da na njene cvjetove sleće mnoštvo kukaca koji se hrane nektarom pa se može zaključiti kako taj miris ne odbija kukce nego ih privlači.Jedino što bi lavanda ili neke druge cvjetnice mogle pomoći da time što privlaće mnogo kukaca mogu privući i mnoge predatore koji će se hraniti tim kukcima pa će usput vjerojatno pojesti i kojeg maslininog moljca ili maslininu muhu.Najveći predatori su svakako brojne vrste paukova,i ako želimo da se nasele u maslinik podrazumijeva se da nema korištenja bilo kakvih insekticida.Ptice su isto vrlo korisne,npr velikia plava sjenica-Parus major,koja gnijezda pravi u dupljama,pa ako je želimo privući u naš maslinik onda je dobro pružiti joj kućicu u kojoj će podizati svoje brojno potomstvo a koje će proždriti sve što njihovi roditelju ulove u masliniku,i muhe i lisne uši,gusjenice a nažalost stradat će i mnogi pauk.Ostavljanjem raznih "korova"po rubu maslinika također možemo pružiti dom za razne insekte predatore,a privući će mo i razne vrste ptica koje će mo privući različitom ponudom hrane,pa će usput svrati i do maslina.
Ali najbolje bi bilo sorte koje su osjetljive na nametnike zamijeniti sortama koje su više ili manje otporne na nametnike.Nedavno sam čuo za sortu albansku sortu Kalinjot,prvoklasna sorta,koja dobro rađa i jako otporna na nametnike.Da li netko ima iskustva sa ovom sortom?