Evo jedan lijep post g.Nediljka fistonića koji je objavljen na facebook stranici Udruge Paićuša iz Piska.Jako mi se sviđa,urađen na temelju osobnog iskustva,sa maslinama koje rastu na specifičnom terenu pa to uzmite u obzir u procijeni članka prema osobnim iskustvima.
REZIDBA MASLINA
Višegodišnjim bavljenjem maslinarstvom došao sam do zaključka da je rezidba maslina, uz navodnjavanje, najvažniji dio poslova u masliniku.
Rezidbu sam učio od dipl. inž. Dobroslava Elezovića 80-tih godina prošlog stoljeća. Od tih vremena do današnjih dana, slušao sam mnoga predavanja o rezidbi i prisustvovao na mnogo demonstracija rezidbe. Čitajući raznu literaturu, koja se bavi rezidbom maslina, došao sam do raznih zaključaka koji su me potaknuli da napišem svoje iskustvo i pristup rezidbi. Mnogi autori prepisuju jedan od drugoga i ponavljaju iste stvari. Rijetki su oni autori koji su podigli svoje maslinike i u njima stjecali vlastita iskustva i prenosili ih maslinarima. Obilazeći maslinike širom lijepe naše može se vidjeti da je većina naših maslinara na samom početku rezidbe. Svaki maslinar ima svoju teoriju kako i na koji način treba masline rezati, a da ne govorim o vremenu rezidbe. Iznenađen sam ove godine obilazeći maslinike da nema mjeseca u godini kada pojedini maslinari ne režu masline.
Obilazeći maslinike i čitajući o rezidbi maslina, može se zaključiti da se cijela teorija o rezidbi i sama rezidba maslina, zasniva na sorti oblici. Na pojedinim područjima u Hrvatskoj oblice nema, a i tamo gdje je oblica, udomaćena najviše u srednjoj Dalmaciji, ima maslinara, i to ne baš malo, koji u svojim maslinicima nemaju oblicu ili je njezina zastupljenost minimalna.
Pristup rezidbi nije isti svakoj sorti. U nastavku zadržati ću se na osnovnim pravilima rezidbe uz neka pojašnjenja za sorte oblicu, Levantinku i Paićušu.
Slažem se, a i većina autora se slažu da rezidbu maslina treba vršiti svake godine. Nema male i velike rezidbe, da su tako naši vinogradari rezali loze, postavlja se pitanje kakvi bi bili naši vinogradi.
U literaturi su prisutni razni uzgojni oblici. Svako stablo masline ima svoje zahtjeve. U Srednjoj Dalmaciji i na otocima, gdje nema velikih plantaža, uzgoj masline se podijelio na tri načina uzgoja: niski uzgoj, srednji i visoki uzgoj. Na većem dijelu, a pogotovo uz obolu i na otocima, najprihvatljiviji mi je niski i srednje uzgoj. Visoki uzgoj se može primijeniti u hortikulturnom oblikovanju gradova, naselja, vila, šetnica, te u plantažnom uzgoju gdje se stabla pripremaju za berbu tresačima itd. Maslina treba promijeniti i oplemeniti naš krajolik i potisnuti bor i još neke vrste koje ne pripadaju našem podneblju.
Snimanje stabla.
Prije početka rezidbe trebamo dobro snimiti stablo koje želimo rezati. Stablo trebamo snimiti sa svih strana. Ima li to stablo mjesta za razvoj, koliko ima slobodne površine i gdje ga trebamo usmjeravati. Nama treba biti cilj da rezidbom omogućimo stablu da pokrije, odnosno da se raširi na slobodni dio prostora na parceli. Snimiti visinu stabla itd.
Početak i rezidbe stabla
Kada smo snimili stablo ulazimo u sredinu stabla. Ako ne možemo ući, trebamo sebi otvoriti prostor, a da pri tome ne režemo grane koje će nam poslije trebati. Najprije sve izbojke iz debla uklonimo. Također odrežemo sve donje grane do željene visine uzgoja stabla.
1. Snimimo raspored osnovnih grana bez obzira o kojem se obliku uzgoja radilo. Uklonimo sve one grane koje nam stvaraju problem i zatvaraju jedna drugu. Nastojimo osigurat raspored osnovnih grana ravnomjeran u svakom smjeru. Optimalan broj osnovnih grana je 3-5.
2. Nakon rasporeda osnovnih grana pristupamo sređivanju vrhova. Ukoliko želimo spustiti visinu stabla. Rezom unatrag dovesti ćemo stablo na željenu visinu, s tim da formiramo novi vrh.
3. Rezidba svake osnovne grane iz sredine stabla. Uklonimo sve duple i paralelne grane, s tim da vodimo računa pri uklanjaju, da razmak između grana koje ostaju bude približno jednak. Isto pravilo vrijedi i kod uklanjana izbojaka. Većina maslinara ogole stablo, a da bi to izbjegli pristupamo prorjeđivanju grana od vrh prema dnu, tako da donju granu ne režemo, a raspored osiguramo, približno isti, između grana. Na taj način nećemo stablo ogoliti. Vodopije koristimo za popunjavanje prostora ako nema rodnih grana ( kod oblice ) s tim da vodopije prekratimo.
4. Kada smo završili rezidbu iznutra izlazimo iz stabla i režemo okomito na stablo u krug. Pravilo je isto, uklanjamo duple grane, razvodimo vrh svake grane pa i one manje tako da režemo sredinu i ostavljamo 2-4 izbojka. Tamo gdje nam stablo treba ići dalje ne režemo sredinu nego ostavljamo najduži dio grane, a uklanjamo konkurente grančice. Uklanjamo grane koje su prošle godine se izrodile i to na dijelu gdje na samoj grani mlade grane idu naprijed, a izrođene se spuštaju k zemlji . Ukoliko nam je prostor prazan ne moramo ukloniti sve izrođene granu, već ih možemo prorijediti i ona će isto dati plod.
Nakon završetka rezidbe maslinari se dive svom poslu pa često puta popravljaju svoj rad, što je nepotrebno, jer baš tada neprave greške i uklone neke grane koje ne bi trebali.
Rezidba je dobro obavljena ako je stablo dobro prozračno i ne vidimo debele grane ili ih djelomično vidimo.
Iduće godine, kada dođemo ponovno rezati isto stablo, prepoznat ćemo naše greške po vodopijama i bujnosti stabla.
UKUPNA ZELENA MASA KOJA SE UKLANJA REZIDBOM TREBA BITI MINIMALNO 30%.
DA BI STABLO BILO SPREMNO ZA ROD, MLADA GRANČICA TREBA BITI DUGA cca 30 CM.
Ovo nećemo postići samo rezidbom, radikalnom rezidbom ili pretjeranim gnojenjem maslina ako stablo masline u našim uvjetima, u periodu od 4. mjeseca do berbe, nema minimalno 20 litara vode po 1m2, sedmično. U većini godina, u ovom periodu, bude ta količina oborina pa nekada i veća, ali je problem što raspored oborina nije onakav kakav treba maslini.
PRSTENOVANJE GRANA PREPORUĆIO BIH SAMO ZA SORTU OBLICU. SVE DRUGE SORTE REDOVNO RAĐAJU.
Rezidba levantinke.
Levantinka je naša najbolja sorta. Problem kod rezidbe levantinke je što uvijek nedostaje zelene mase. Osnovna pravila važe za sve sorte pa i za levantinku. Sve su grane na levantinki rodne. Nakon rasporeda osnovnih grana uklanjamo duple i paralelne grane. Vrlo važna radnja kod rezidbe levantinke je rezanje sredine na vrhu svake grane da se grana može širiti. Kod uzgoja levantinke treba primijeniti srednji uzgoj jer kod niskog uzgoja, grane joj padnu na zemlju od težine ploda. S obzirom da levantinka ima dugi razmak između pupova na granama, često puta treba prikraćivati pojedine grane, kako bi tjerale izbojke iz donjeg dijela grane.
Rezidbe Paićuše.
Paićuša je naša autohtona sorta koja ima bujnu krošnju i jako fine savitljive grančice. Redovito i obilno rađa. Kod većine stabala paićuše primijećeno je da tjera previše izbojaka, a pogotovo iz grane koja se od roda savine. Za paićušu nije prikladan niski, već srednji uzgoj. Kod rezidbe, raspored i rezidba osnovnih grana, važe ista pravila kao i za druge sorte. Sve grančice kod paićuše su rodne te ih prorjeđujemo na grani tako da ostavljamo veći broj grančica po cijeloj grani. Ne treba poštivati pravilo da se svaka dupla i paralelna grana kod paićuše uklanja. Ukupna količina zelene mase kod rezidbe, koju treba ukloniti, treba biti manja nego kod drugih sorti.
Rezidba oblice
Oblica traži nešto radikalniju rezidbu. Početak rezidbe stabla vrijedi kao i za druge sorte kao i raspored grana itd. Starija stabla, kojih ima jako puno, regenerirao bih iz grane. Pravilna regeneracija iz grane pokazala se boljom od regeneracije iz guke. S obzirom da je riječ od većim stablima, kod prikraćivanja grane, puno prije se dobiva veće stablo i plod. Grane treba prikratiti 2-3 metra od debla i formirati pravilan raspored 3 do 5 grana, zavisno o veličina stabla. Prve godine ništa dirati izbojke. Druge godine ravnomjerno, od debla do vrha grane, rasporediti svako 30 centimetara, po jedan izbojak i to po mogućnosti s bočne strane grane. Treće godine formirati stablo i napraviti raspored svih grana. Kod rezidbe svaku granu voditi kao posebno stablo. Nije dobro podređivati jednu granu drugoj i zato je moje mišljenje da na jednom stablu može biti samo jedna sorta, ukoliko stablo nije veliko i da je svaka grana zasebno stablo.
Pojedini maslinari vrše pomlađivanja jednu po jednu granu u stablu, što smatram da nije dobro, već treba cijelo stablo odjednom pomladiti.
Regeneracija iz guke dobra je za cijepljenje na druge sorte.
Rezidba mladih maslina
Kod sadnje mladih maslina potrebno ih je oblikovati i moje iskustvo je da ih ne treba rezati do prvog roda. Prve 3-4 godine mlade masline ne treba rezati.
Utrošeno vrijeme u rezidbi maslina.
Rezidbu maslina svake godine počinjem iza 15. ožujka, a završavam u prvom dijelu svibnja mjeseca. Za vrijeme rezidbe svu zelenu masu ostavljam ispod stabla masline i to po cijeloj površini. Kada završim rezidbu jednog stabla, sve deblje grane kosiračom sasiječem i drva odvojim od stabla.
Utrošeno vrijeme od 2009. godine, po jednom stablu rezidbe, je sljedeće: 2009. godine 56 minuta, 2010. godine 53 minute, 2011. godine 44 minute, 2012. godine 36 minuta, 2013. godine 49 minuta, 2014. godine 39 minuta, 2015. godine 49 minuta, 2016. godine 52 minuta, 2017. godine 43 minuta, 2018. godine 53 minuta, 2019. godine 54 minuta, 2020. godine 46 minuta.
U vrijeme rada je uračunato i vrijeme od polaska do povratka kući.
U prosjek se računaju sva stabla maslina koja posjedujem.
Vrijeme rezidbe.
U priobalnom dijelu Dalmacije i na otocima najbolje vrijeme za rezidbu maslina je od 15. ožujka do početka svibnja, a u Dalmatinskoj zagori od 1. travnja do 15. svibnja.
Regeneracija i uklanjanje debelih grana se obavlja u prosincu i siječnju.
Vrijeme cvjetanja maslina u Dalmatinskoj zagori zaostaje 15-30 dana iza cvjetanja u priobalju i na otocima.
Nedjeljko Fistonić
