Rasprava o zonama

[Tony]

Mislim da ćemo uskoro početi pričati i o mediteranskoj klimi u Bg-u i Zg-u...

[porat]

Palmark je u pravu, rasprava o zonama nije isto što i rasprava o klimi (makar ne znam dali u ovoj temi raspravljamo samo o USDA zonama ili o klimatskim zonama pojedinih krajeva).

[Mira]

Poštovanje Mira,

O klimi Njivica već je nešto odgovorio Sedum, a imamo još nekoliko članova koji bi Vam mogli napisati više o klimi tog dijela obale, ali moja saznanja, isključivo na bazi promatranja, su da tamo može rasti veliki broj egzota. Iako je Krk generalno naš najhladniji otok, Njivice i Malinska zaštićeni su od direktnih udara bure, što se može vidjeti i po bujnoj vegetaciji koja tamo raste. Uz to, Kvarnerski 'bazen' je dovoljno prostran i dubok da ima veliki utjecaj na ublažavanje klime tog dijela obale. Autohtona vegetacija je mahom listopadna, što je pokazatelj prijelazne (submediteranske) klime, ali razlog tome je i dovoljna količina padalina u toplijim mjesecima, koja pogoduje rastu listopadne vegetacije.
Na tom području mogu se vidjeti stare masline, agave americane, oleandri, cordyline australis, mandarinke, na dobrim pozicijama bugenvilije (koje vjerojatno smrznu u prosjeku svakih 10ak god., ali se isto tako i obnove), naravno lavanda, ružmarin, lovor, i nezaobilazni T. fortunei. Od palmica pokušao bih još sa različitim Sabalima za koje je ta klima kao izmišljena, C. humilisom, na osunčanim mjestima s dobrom drenažom s Washingtoniom filiferom ili filibustom. Zbog dosta padalina, i leda koji bi se stvarao oko srca palme, Phoneix canariensis bi vjerojatno imao problema u preživljavanju, ali na boljim pozicijama vrijedi pokušati i s njim, budući da palma nije skupa, s time da se primijeni bar minimalna zimska zaštita u obliku povezivanja listova, malčiranja korijena biljke i po mogućnosti natkrivanja palme nekom ceradom da ostane suha.

Zahvaljujem poštovani gospodine porat na iscrpnim informacijama i velikom trudu! Ovo  će koristiti svima, ne samo meni, vjerujem u to.
Srdačan pozdrav!

[porat]

Nema na ćemu Mira,
za početak promatrajte ono što Vam se sviđa u vrtovima Malinske i Njivica, a sviša Vam se. Ako ne znate koja je biljka uslikajte i stavite na forum pa će netko identificirati. Isto tako sve ono što raste u Rijeci, Kostreni, Kraljevici, Omišlju rasti će i kod Vas. Tu sad već ulogu ima mikroklima, kao i zaštita, koja za rubno otporne biljke ne mora biti pretjerana, osunčan dio vrta, zaklonjen od vjetra, sa propusnom zemljom i dobrom drenažom, koja ne zadržava vodu u zimskom mjesecima već puno znači. Za sve što Vas zanima upitajte ovdje na forumu.

[Yucca]

Evo USDA zona za par gradova ex-Yu,za vremenski period od poslednjih 15-20 godina,u zavisnosti za koliko sam mogao da nadjem pouzdane podatke:

Sarajevo: 6b

Nis: 7b

Zagreb: 7b

Beograd: 8a

Mostar: 8b

Podgorica: 9a

Narednih dana cu se potruditi da izracunam za jos neke gradove! Zao mi je sto ne mogu da izracunam USDA zonu za Novi Sad,jer se temperature za taj grad belezi na Rimskim Sancevima,van grada,a kako Novosadjani kazu,tamo je mnogo hladnije i ne daje pravu sliku o klimi grada!

http://en.wikipedia.org/wiki/Hardiness_zone
Na gornjem linku Wiki-jeve stranice o zonoma postavljene su zone za dosta evropskih gradova, kao i AHS Heat zone.
Prema ovome clanku mjerna stanica Butmir, Sarajevo se nalazi u zoni 7 dok je Heat zona 5. Od ostalih ex-Yu gradova na listi je jos jedino Ljubljana.
Prema HMZ BiH, Sarajevo u prosjeku ima 60 dana u godini s temp visom ili jednakom 30 st C, sto ga ipak svrstava u Heat zonu 6-7, dok klimu Sarajeva HMZ karakterise kao umjerenu s izrazitim maritimnim utjecajem zbog realtivne blizine mora (72 km) koji je ipak oslabljen masivom Bjelasnice i Ivan-planine. Sarajevo ima mediteranski rezim padavina, tj maximumi su u zimskim mjesecima sto ne cudi jer ruza vjetrova u kojoj se sudaraju kontinetalna i mediteranska klima je tacno iznad Sarajeva, tj na potezu Bjelasnica - Ivan da budem precizniji.
Uzimajuci u obzir , da je gradska zona ipak znatno toplija tokom zime od izrazito nepovoljnog mikroklimata Butmira, koji je klasicno mraziste, te da smokve u Sarajevu samoniklo rastu u formi visokog grmlja ili niskih stabalaca neki djelovi grada vjerovatno su topliji za pola ili cak citavu zonu. Ono sto je izuzetno bitno za Sarajevsku klimu je njegova topografija jer grad lezi na bezbroj brda, brezuljaka, udolina medju njima te na Sarajevskom polju koje je najniza tacka grada (ispod 500 m nm). Stoga, postoje i ozbiljne fluktuacije u temperaturi narocito tokom zimskih mjeseci zbog pojava teperatrnih inverzija. To se najbolje vidi na slici ispod jer Sarajevo (mjerna stanica Bjelave, 630 m nm) za razdoblje 1961-1990 ima srednju godisnju temp nesto ispod 13 st C, dok Butmir (497 m nm) ima ispod 12, upravo zbog nizih zimskih teperature a radi pojave temperaturnih inverzija i veceg broja maglovitih dana. Potvrda ovoj tezi su i flore na pojedinacnim stanistima. Tako na pojedinim stanistima mezofilnih suma i sikare, poput kanjona Miljacke ili brda Gorica iznad Ciglana mogu se naci sikare ili pojedinacni primjerci npr. simsira pobjeglog iz kulture...



Uploaded with ImageShack.us

[Sedum]

U gornjem postu za USDA-zone BiH i ex-Yu gradova je 1/3 njih pogrešno tj. protivno prosjecima i okolnoj vegetaciji:

1. Niš sigurno nije 7b (promašaj za 2 podzone), jer to je najtopliji grad unutrašnje Srbije i divlja vegetacija oko Nišave je topla-submediteranska (žalfija, bjelograb, drača,...), pa mora biti najmanje kao Beograd 8a ili vjerojatnije 8b.

2. Podgorica sigurno nije 9a, jer je toplinsko-klimatski podjednaka Mostaru 8b, a 9a je već tipični mediteran jadranske obale (sa tvrdolisno-zimzelenom vegetacijom), čega nema sjeverno iznad Skadarskog jezera.

3. Na karti BiH je krivo označen zapadni rub žuto, jer toplija dolina Bihać-Martinbrod treba biti roza tj. 8b (kao Hercegovina).

[Yucca]

1. //
2. //
3. na karti su predocene srednje godisnje temp za period 1961-1990, a ne minimalne zimske temp. Pojas gornjeg toka Une do Bihaca jeste znatno topliji od svoje okoline tokom zime ali su ljetnje tepm znatno nize od npr hercegovine, Sarajeva.

PS. prije nekih dva mjeseca sam poslom bio u Bihacu i ispred jednog kafica vidio odrasle trachyje, koje prema kazivanju konobara ne stite tokom zime uopce!!

[Palmark]

Ja sam te zone na osnovu dostupnih podataka izracunao,trazeci po internetu ( gledao sam weatheronline i jos jedan italijanski sajt,sa prilicno detaljnom bazom podataka) ...
Po toj racunici je tako kako sam napisao,medjutim naravno da klima ima mnogo faktora,pase u tom smislu moze reci da Podgorica nije prava 9a zona,Beograd 8a zona itd....

A sto se tice Nisa on svakako jeste najtopliji grad Srbije gledajuci maksimalne temperature,tokom veceg dela godine,medjutim ima brze hladjenje od Beograda,pa je u jutarnjim casovima Beograd uvek najtopliji,tokom citave godine.

Poredeci Beograd i Nis- Nis ima vise tropskih dana,visu prosecnu maksimalnu temperaturu i mislim manji broj ledenih dana,dok Beograd ima vise tropskih noci (i najvise u Srbiji uopste) ,visu srednju minimalnu temperaturu i manji broj mraznih dana od Nisa.

[porat]

Ne bih se složio s gornjom tvrdnjom da Sarajevo ima iole izraženiji maritimni utjecaj. Od mora se nalazi nekih 115 km zračne linije, najbliža mu je obala dio srednje-južne Dalm. na potezu između Drvenika i Ploča. Prijevoji planine između mora i Sarajeva su na najnižim djelovima oko 800 m nadmorske visine, tako da je tu utjecaj toplog morskog zraka, kao i drenaža hladnog zraka iz unutrašnjosti prilično ograničena. Gospić je udaljen od mora svega 20 km, na nekih je 500 m nadmorske visine, slično kao i Sarajevo, dijeli ga od mora Velebit čiji su najniži prijevoji oko 900 m nadmorske visine, a Gospić ima oštru kontinentalnu klimu, bez ikakvog znatnijeg utjecaja mora, osim što ima mediteranski režim padalina, s maksimumom zimi.

Također područje od Martin Broda prema Bihaću teško može biti zona 8b. Udaljen je od mora nekih 55 km. Od srednjeg toka Zrmanje, koji je pod priličnim utjecajem mora zbog relativne širine kanjona, dijeli ga prijevoj od nekih 600 m n.v. Donji (prema srednjem) tok Zrmanje, područje Bukovice, koja se sa južne i zapadne strane nadovezuje na Dalm. Zagoru i Ravne Kotare je 8b/8a zona (kao i Drniš), obližnji Knin je tek nešto hladniji, a južniji Sinj koji je svega nekih 25 km od mora, i od njega ga dijeli prijevoj od svega nekih 350 m je zona 8a.

[Sedum]

Gornja Una je već tridesetak godina zaredom u literaturi (od desetak raznih autora) predobro poznata kao naš najtopliji submediteranski ogranak u savskom slivu Dinarskog zaledja. Glavna veza s Jadranom tu nije Zrmanja, nego uz Bosnu dublji kanjon Butišnice do Krčke rijeke na vrelu Une. O tom je sad baš u prosincu izašla detaljno dokumentirana studija dinarskog fena u časopisu Pomorska meteorologija - Split s više termograma i klimadiagrama oko Une (gdje sam zbog popisa bilja sudjelovao kao koautor).
Tu je stvarno stanje vrlo slično sjeverno-talijanskim jezerima i Ticinu južne Švicarske, koji su čak stotinama km od mora - a ipak imaju fenski izdvojeno mediteransku klimu, tvrdolisne makije, masline, palme, agave... itd. Zato uz gornju Unu sve do Bihaća (Ripač) uopće ni nema kontinentalnog bilja (osim okolnih planina) i sve divlje je primorski submediteran: bjelograb, Vitex (konopika), Celtis, smilje (Helichrysum), žalfija, Moltkia, Dioscorea ...i slični južnjaci. Ponekad treba čitati oziljne tiskovine i poći na teren (a ne samo lebditi u virtualnom web-svijetu).

[Yucca]

Zasto je meritorna ustanova HMZ to navela- ja ne znam, ali oni tvrde da na klimu Sarajeva iako se nalazi u sredisnjem planinskom pojasu uticu dolinom Bosne koja sjeverom uvlaci umjereni kontinent i modifikovane mediteranske struje s juga...valjda ne bi samo tako lupetali ko' martin po diviziji...  
Zapravo Sarajevsko-Zenicka kotlina/dolina je prilicno zatvoren sistem- Vrandukom kao sjevernom tackom i Bradinom kao najjuznijom...
Eh, sad zasto jedna naucna ustanova navodi ova dva glavna strujna toka kao modifikacione faktore na sarajevsku klimu ja ne znam. ALI, to je DRZAVNA, NAUCNA ustanova i ja joj vjerujem  
Ja mogu subjektivno lupetati i navoditi nekakve primjere, ali HMZ je taj koji posjeduje gomilu podataka iz kojih njihovi strucnajci/naucnici iznose zakljucke. Nisam strucnjak iz branse, te njihova opazanja nemogu niti zelim dovoditi u pitanje. Smatram da je to odlika ...hm..
....
Zasto, gore spomenuti Gospic nije pod uticajem mora koje je nedaleko - ne znam... ali se preko 10 godina bavim paraglajdingom i naucio sam sto su termalni stubovi. Stoga, postoji mogucnost da toplotni stub koji se penje uz Velebitski prevoj jednostavno preskoci Gospic, te pada na neku drugu tacku i tu utjece na klimu djelimice. To je mozda upravo i odgovor za Sarajevo koje je udaljeno od prevoja Bradina nekih 20-tak km. Ovo sad samo lupam...osim toga postoji duboki usijek kanjona Rakitnice (II po dubini u Evropi) u masiv Bjelasnice koji je usko povezan s Kanjonom Zeljeznice koja se spusta u Sarajevsko polje.
Evo jos jednog subjektivnog primjera- januara 2009. vracao sam se iz Dubai-a preko Stambola pa na ZG (morao tako jer su karte za Sa bile rasprodate). Sletim U ZG oko 14 h, snijega ko u prici na ulicama a temp -12 (u 14 h !!!!). Prijatelj me cekao na Plesu i odmah smo krenuli za Sa. Putem, na benz pumpama temp u rangu izmedju -12 i -14...i tako sve do Vranduka. Prodjemo Vranduk, snijega ima po okolnim brdima ali dolinom ne. Stignem u Sa oko 19h- temp +8. Eh, eto. Subjektivno  

[Yucca]

Gornja Una je već tridesetak godina zaredom u literaturi (od desetak raznih autora) predobro poznata kao naš najtopliji submediteranski ogranak u savskom slivu Dinarskog zaledja. Glavna veza s Jadranom tu nije Zrmanja, nego uz Bosnu dublji kanjon Butišnice do Krčke rijeke na vrelu Une. O tom je sad baš u prosincu izašla detaljno dokumentirana studija dinarskog fena u časopisu Pomorska meteorologija - Split s više termograma i klimadiagrama oko Une (gdje sam zbog popisa bilja sudjelovao kao koautor).
Tu je stvarno stanje vrlo slično sjeverno-talijanskim jezerima i Ticinu južne Švicarske, koji su čak stotinama km od mora - a ipak imaju fenski izdvojeno mediteransku klimu, tvrdolisne makije, masline, palme, agave... itd. Zato uz gornju Unu sve do Bihaća (Ripač) uopće ni nema kontinentalnog bilja (osim okolnih planina) i sve divlje je primorski submediteran: bjelograb, Vitex (konopika), Celtis, smilje (Helichrysum), žalfija, Moltkia, Dioscorea ...i slični južnjaci. Ponekad treba čitati oziljne tiskovine i poći na teren (a ne samo lebditi u virtualnom web-svijetu).

Upravo 

[Mira]

Ovo me je definitivno zabrinulo što su mi rekli: U Rjeci bilo i - 17, a to je 7a zona!
Sve jedno ću se ja kozultirati sa vama kada trebam posaditi neku biljku, drvce..., to mi je najsigurnije. Još jednom hvala gospodinu Sedumu i Poratu!

[Veruda]

Kada je u Rijeci bilo -17°C  


Prema službenim mjerenjima DHMZ-a apsolutnim minimum u Rijeci (gradu) bio je -12.8°C izmjeren davne 1956. godine

[Xenon]

1. Niš sigurno nije 7b (promašaj za 2 podzone), jer to je najtopliji grad unutrašnje Srbije i divlja vegetacija oko Nišave je topla-submediteranska (žalfija, bjelograb, drača,...), pa mora biti najmanje kao Beograd 8a ili vjerojatnije 8b.

Te vegetacije ima samo u uskim kotlinama gde raste na mestima potpuno zasticenim od vetra koja imaju idealnu mikroklimu. Sam grad Nis je po merenjima zona 7b (jer se USDA zona utvrdjuje samo jednim faktorom - visegodisnjim prosekom minimalnih temperatura). Tacno je ono sto je Palmark rekao - Nis ima vece temperaturne maksimume od Beograda, ali zato su i minimumi izrazeniji. Prave prednosti klime Nisa u odnosu na Beograd su mnogo manje vetra i cinjenica da Nis tokom hladnih prodora ima manje vezanih ledenih dana sto dosta pomaze osetljivim biljkama.