Zadnje vrijeme malo istražujem gdje bi se moglo na otocima nešto uzgajati od toplijih vrsta, ali postoji problem. Uz more i pogotovo na južnim orjentacijama i nije toliki problem u vezi temperatura, ali tamo je većinom samo krš sa jako malo zemlje. A zemlje ima u unutrašnjosti u nekim dolcima, kotlinama, koji su skoro ili sa svih strana omeđene brdima i onda tamo često bude mraza (sigurno će to Sedum bolje znati, pa neka me nadopuni ako može). Nedavno sam malo gledao za Pelješac i za Velu Luku/Blato na Korčuli i bude dosta hladno na 5 cm visine ujutro. U Blatu još i nije tako hladno jer sam vidio velikih rogača i ima mandarina, naranča iako je u Veloj Luci bilo u zadnjih desetak dana već 4-5 puta mraz ujutro. Za Blato nemam podataka za te dane. U Blatu i nije prava kotlina jer je otvorena prema Veloj Luci do mora. ...
Kad ste me već prozvali po tom pitanju, moram odati bar neke - dosta oskudne ali znakovite podatke o kojima se inače malo pisalo. Na dalmatinskim otocima ima dosta udolina, kraških ponikava i vrtača, ali iz njih uglavnom nema stalnih ni dugoročnih klimatskih mjerenja, koja su većinom ograničena na atraktivna turistička mjesta uz morsku obalu. Ipak, već oskudna i povremena zapažanja upućuju da postoje 2 razna i suprotna tipa zatvorenih otočnih udolina:
1.
Suhe otočne kotline su kao i one na kopnu zimi hladnije od ostatka otoka zbog toplinske inverzije tj. slijevanja hladnijeg zraka prema njihovom dnu gdje nastaje mrazište, a takva je mikroklimatski nepovoljna većina zatvorenih udolina na našim otocima. Uz Jadran su najgori hladni primjeri Mereška jama na Cresu i Pazinska jama u Istri s klimom blizu kontinentalne.
2.
Poplavno-vlažne kotline su u sušnoj Dalmaciji dakako rjedje, ali bar zimi zbog kišne sezone im je dno pod vodom, a neke imaju na dnu i stalne močvare ili jezera - tzv. otočne
Blatine: npr. na Mljetu, Dugom otoku, itd. U tim vlažnim otočnim kotlinama je u hladnije doba posve obrnuto stanje od suhih: već sama voda na dnu djeluje kao prirodni "termofor" koji usporava hladjenje. Povrh toga se još zimi iznad tih otočnih voda u gornjem dijelu kotline noću većinom izdiže magleni sloj koji djeluje kao izolacijska barijera protiv vanjskog podhladjivanja, pa su zimi te otočne 'Blatine' mikroklimatski baš najtoplija mjesta subtropskog tipa ne samo naših otoka, nego i cijeloga zapadnog Balkana izvan Egejskih otoka.
Većina tj. desetak tih naših otočnih Blatina su dosad besmisleno uništene poljoprivrednim 'melioracijama', zbog vodoopskrbe ili sanitarnog isušivanja protiv komaraca, iako bi baš u izvornom stanju bile idealne za agrume i ostale subtropske egzote, a posebno najidealnije kod nas za osjetljivije palme. Sad postoje još samo
2 takve naše, izvorne vlažno-vruće oaze s dobro očuvanom, prirodnom i bujnom južnijom vegetacijom podjednakom usred Jadrana kao na Kanarskim otocima (ili iranskoj Hirkaniji), a posve različitom od ostalog Mediterana i Evrope. Zbog sigurnosti od naših koristoljubnih budala koji bi ih sigurno razorili kao i ostale melioracijama i saniranjem, tu se ne daju njihove lokacije (a mogli bi ih pregledati idućeg proljeća po sigurnom privatnom dogovoru mimo javnog interneta).
