USDA - zone

[Yonex]

To ti je neka 6b zona, po nekoj mojoj proceni. Vise ti moze reci Badnjevac, on je razradio sve sto se toga tice.

[Henoh]

Vjerojatno je ipak nešto više, 7a, barem prema onome što Badnjevac ima vani nezaštićeno duži niz godina: više od deset godina vani Sabal minor, Rhapidophyllum hystrix, nekoliko godina vani Trachycarpus wagnerianus, jedna zima vani Sabal minor var. louisiana. U okolici Negotina ima u jednom selu poveći T. fortunei,a bio je i jedan Sabal palmetto štićen, no ne znam je li taj još uvijek živ.

[Yonex]

bio je i jedan Sabal palmetto štićen, no ne znam je li taj još uvijek živ.

Nazalost, bio je. Nema ga vise, rece Badnjevac da je tamo sada neka garaza, a od palme ni traga. Kakva bi steta bila da je palma zavsila u smecu.
Ono sto sam nasao zanimljivo je da je Negotin veoma osuncan grad, navodno ima vise suncanih dana od Budve.

[MiLoS]

Jel mi može neko reći u kojoj je zoni Kraljevo

[Yonex]

Neka 7a zona mozda, samo znaj da vlaznost koja je prisutna na kontitnentu mnogo umanjuje otpornost biljke. Tako da ako ti pise da je neka palma otporna od 7b, to ti je na kontitnentu 8a ka 8b, nekad cak i cela zona.

[adriano]

može li mi netko reći u kojoj su zoni jezero Peruča i Šolta. usadili smo prije 5 godina 30 maslina na području 2,3 km jugoistočno od jezera na blago uzvišenom položaju iznad rijeke Cetine, gledajući na jug. Dok je susjedni Sinj poznat po velikim minusima zbog položaja kotline, ovdje mislim da nije tako hladno. masline se zasad nisu smrzle. Na Šolti pak imamo vikendicu u Nečujmu na poluotoku, jedno 60 metara od mora, na blagoj uzvisini. koje su to zone. U unutrašnjosti otoka se zna desit mraz koji je prošle godine u mjestu Grohote odnio dio limuna, vjerojatno zbog blizine polja u kojem su mogući  minusi.
još me zanimaju Vodice i Ogulin. U tom Ogulinu često zimi za vrijeme južine bude toplije nego bilo gdje drugdje u kontinentalnoj Hrvatskoj, toplije i 10 stupnjeva od Delnica.  U Vodicama pak zna biti hladnije, nego recimo u Zadru. znam ljude koji su pokušali sadit agrume, ali jednostavno nije prošlo, dok recimo u Zadru je.     

[Henoh]

Vodice jesu nešto hladnije. Mom šefu su u susjednom Tribunju smrzli Limun i Bugenvilija prošlu zimu i mislim da bi se mogao svrstati u graničnu 9a prema 8b. Peruča 8a prema 8b, Šolta sigurna zona 9, Ogulin zona 6, a takav južni prodor bio je i prošle godine. Mislim da je i Sedum pisao o tome.

[Sedum]

Okolica Ogulina je toplinski šarena: južni rub grada u sjeni pod vrhom Kleka je hladniji oko 6b, a sjeverni rub uz sunčanu padinu brda Krpelj je 7a, još toplije su istočnije Oštarije 7b, a izrazito su najtopliji susjedni Tounj i Kukača na rubu Kordunske ploče čak 8a (zato tu raste primorski bjelograb i drugi južni mediteranci) - a od ovih je u cijelomu našem kopnenom zaledju još toplija samo pogranična dolina gornje Une (Srb - Ripač) = 8b.

[daniel108]

Ovaj tjedan sam svakodnevno bio u Vodicama pa sam usput gledao što ljudi imaju po vrtovima. Sa jednim čovjekom sam pričao koji ima limun blizu kuće i kaže da se je već dva puta smrzao. Odrezan je desetak cm od zemlje i sad ima samo 3-4 izboja visine oko metar i po (valjda se je smrznuo zadnji put prošlu godinu). Inače vidio sam nekoliko limuna, ali samo jedan malo veći i taj je potpuno zaklonjen sa nekoliko kuća koje su odmah blizu njega. Mandarina ima dosta.
Zbunjuje me što sam vidio i nekoliko rogača, dva od deset godina i dva od tridesetak godina. Sad kaže se gdje raste rogač da može i limun, ali izgleda da je odrasli rogač dosta otporniji od limuna. 







 

[Sedum]

Gornji primjer rogača i limuna je praktični pokazatelj uvjetne (relativne) vrijednosti USDA-zona. Rogač i limun su doista čisto toplinski slični tj. podjednako poluotporni samo na umjeren mraz, - medjutim se bitno razlikuju po nizu ostalih ekoloških činilaca. Rogač je izvorno pravo domaće mediteransko drvo i zato dobro podnosi jednocifrene mrazove uz sušnu i sunčanu klimu Dalmacije te suho i propusno tlo poput našeg krša. Naprotiv, limun izvorno nije iz Mediterana, nego je tu naknadno aklimatiziran tj. unesen iz subtropa južne Azije, pa mu zato više pogoduje vlažnija klima i vlažnije-humozno plodno tlo. Zato se rogač i limun po zahtjevima za tlo i vlagu znatno razlikuju i ne mogu se šablonski jednako uzgajati samo formalno po temperaturi. 

[adriano]

moja prijateljica iz Vodica kaže da tamo limun ne uspijeva. njeni su pokušali sa limunom, ali jednostavno ne ide. Šibenik i Vodice su hladniji i od Zadra. Na Šolti se ujaku smrznuo limun, u Grohotama u unutrašnjosti otoka, dok se u Nečujmu, koji je ustvari jedan veliki poluotok, nikad ne smrznu. Kako tek lijepih limuna ima u KOmiži i u gradu Visu. bili su žuti već sredinom osmog, ne razumijem zašto se na Visu ne bave više sa limunarstvom, a ne da jedemo tuđe limune. ja bi posijekao te vinograde i masline i posadio plantaže limuna i grejpova. uvozimo limun, a postoje uvjeti za uzgoj potrebne količine za Hrvatsku.

[daniel108]

Zadnje vrijeme malo istražujem gdje bi se moglo na otocima nešto uzgajati od toplijih vrsta, ali postoji problem. Uz more i pogotovo na južnim orjentacijama i nije toliki problem u vezi temperatura, ali tamo je većinom samo krš sa jako malo zemlje. A zemlje ima u unutrašnjosti u nekim dolcima, kotlinama, koji su skoro ili sa svih strana omeđene brdima i onda tamo često bude mraza (sigurno će to Sedum bolje znati, pa neka me nadopuni ako može). Nedavno sam malo gledao za Pelješac i za Velu Luku/Blato na Korčuli i bude dosta hladno na 5 cm visine ujutro. U Blatu još i nije tako hladno jer sam vidio velikih rogača i ima mandarina, naranča iako je u Veloj Luci bilo u zadnjih desetak dana već 4-5 puta mraz ujutro. Za Blato nemam podataka za te dane. U Blatu i nije prava kotlina jer je otvorena prema Veloj Luci do mora.
Ali npr. na Pelješcu u Kuni i Potomju nema rogača ni blizu, ni limuna, jedino sam vidio dvije mandarine ,dosta velike, u Kuni uz kuću i u potpuno zaštićenom dvorištu sa zidovima. Prijatelj koji je iz Orebića mi kaže da je Potomje poznato po hladnoći izjutra.
Sad neznam kako je u onim poljima na Visu u unutrašnjosti otoka, da li se ujutro za vrijeme mirne noći skupi hladan zrak uz tlo . Kad bi bar bila neka mjerna postaja baš tamo... 

[Sedum]

Zadnje vrijeme malo istražujem gdje bi se moglo na otocima nešto uzgajati od toplijih vrsta, ali postoji problem. Uz more i pogotovo na južnim orjentacijama i nije toliki problem u vezi temperatura, ali tamo je većinom samo krš sa jako malo zemlje. A zemlje ima u unutrašnjosti u nekim dolcima, kotlinama, koji su skoro ili sa svih strana omeđene brdima i onda tamo često bude mraza (sigurno će to Sedum bolje znati, pa neka me nadopuni ako može). Nedavno sam malo gledao za Pelješac i za Velu Luku/Blato na Korčuli i bude dosta hladno na 5 cm visine ujutro. U Blatu još i nije tako hladno jer sam vidio velikih rogača i ima mandarina, naranča iako je u Veloj Luci bilo u zadnjih desetak dana već 4-5 puta mraz ujutro. Za Blato nemam podataka za te dane. U Blatu i nije prava kotlina jer je otvorena prema Veloj Luci do mora. ...

Kad ste me već prozvali po tom pitanju, moram odati bar neke - dosta oskudne ali znakovite podatke o kojima se inače malo pisalo. Na dalmatinskim otocima ima dosta udolina, kraških ponikava i vrtača, ali iz njih uglavnom nema stalnih ni dugoročnih klimatskih mjerenja, koja su većinom ograničena na atraktivna turistička mjesta uz morsku obalu. Ipak, već oskudna i povremena zapažanja upućuju da postoje 2 razna i suprotna tipa zatvorenih otočnih udolina:
1. Suhe otočne kotline su kao i one na kopnu zimi hladnije od ostatka otoka zbog toplinske inverzije tj. slijevanja hladnijeg zraka prema njihovom dnu gdje nastaje mrazište, a takva je mikroklimatski nepovoljna većina zatvorenih udolina na našim otocima. Uz Jadran su najgori hladni primjeri Mereška jama na Cresu i Pazinska jama u Istri s klimom blizu kontinentalne.

2. Poplavno-vlažne kotline su u sušnoj Dalmaciji dakako rjedje, ali bar zimi zbog kišne sezone im je dno pod vodom, a neke imaju na dnu i stalne močvare ili jezera - tzv. otočne Blatine: npr. na Mljetu, Dugom otoku, itd. U tim vlažnim otočnim kotlinama je u hladnije doba posve obrnuto stanje od suhih: već sama voda na dnu djeluje kao prirodni "termofor" koji usporava hladjenje. Povrh toga se još zimi iznad tih otočnih voda u gornjem dijelu kotline noću većinom izdiže magleni sloj koji djeluje kao izolacijska barijera protiv vanjskog podhladjivanja, pa su zimi te otočne 'Blatine' mikroklimatski baš najtoplija mjesta subtropskog tipa ne samo naših otoka, nego i cijeloga zapadnog Balkana izvan Egejskih otoka.
Većina tj. desetak tih naših otočnih Blatina su dosad besmisleno uništene poljoprivrednim 'melioracijama', zbog vodoopskrbe ili sanitarnog isušivanja protiv komaraca, iako bi baš u izvornom stanju bile idealne za agrume i ostale subtropske egzote, a posebno najidealnije kod nas za osjetljivije palme. Sad postoje još samo 2 takve naše, izvorne vlažno-vruće oaze s dobro očuvanom, prirodnom i bujnom južnijom vegetacijom podjednakom usred Jadrana kao na Kanarskim otocima (ili iranskoj Hirkaniji), a posve različitom od ostalog Mediterana i Evrope. Zbog sigurnosti od naših koristoljubnih budala koji bi ih sigurno razorili kao i ostale melioracijama i saniranjem, tu se ne daju njihove lokacije (a mogli bi ih pregledati idućeg proljeća po sigurnom privatnom dogovoru mimo javnog interneta).
 

[adriano]

ja sam ovaj mjesec usadio 3 agruma na Šolti, u vrtu nedaleko od mora. mislio sam da će biti lakše, ali to je doslovno živi kamen. Kako bi tek bilo sa plantažom. bez posebnih strojeva za drobljenje kamenja i bagera, tamo se plantaže limuna ne mogu zamislit. Ali inače su svi uvjeti ispunjeni, jer tamo svi u dvorištima uzgajaju limune na otvorenom bez ikakve zaštite zimi i nikad se nisu smrzli.
U polju je druga situacija, valjda su to te suhe kotline, pa je tamo zimi uvijek hladnije. prije par zima sam baš pratio kretanje temperature u autu. Od Nečujma do najhladnijeg dijela u polju, temperatura se spustila za 5 stupnjeva.

 

Zadnje vrijeme malo istražujem gdje bi se moglo na otocima nešto uzgajati od toplijih vrsta, ali postoji problem. Uz more i pogotovo na južnim orjentacijama i nije toliki problem u vezi temperatura, ali tamo je većinom samo krš sa jako malo zemlje. A zemlje ima u unutrašnjosti u nekim dolcima, kotlinama, koji su skoro ili sa svih strana omeđene brdima i onda tamo često bude mraza (sigurno će to Sedum bolje znati, pa neka me nadopuni ako može). Nedavno sam malo gledao za Pelješac i za Velu Luku/Blato na Korčuli i bude dosta hladno na 5 cm visine ujutro. U Blatu još i nije tako hladno jer sam vidio velikih rogača i ima mandarina, naranča iako je u Veloj Luci bilo u zadnjih desetak dana već 4-5 puta mraz ujutro. Za Blato nemam podataka za te dane. U Blatu i nije prava kotlina jer je otvorena prema Veloj Luci do mora.
Ali npr. na Pelješcu u Kuni i Potomju nema rogača ni blizu, ni limuna, jedino sam vidio dvije mandarine ,dosta velike, u Kuni uz kuću i u potpuno zaštićenom dvorištu sa zidovima. Prijatelj koji je iz Orebića mi kaže da je Potomje poznato po hladnoći izjutra.
Sad neznam kako je u onim poljima na Visu u unutrašnjosti otoka, da li se ujutro za vrijeme mirne noći skupi hladan zrak uz tlo . Kad bi bar bila neka mjerna postaja baš tamo... 

[daniel108]

Kad ste me već prozvali po tom pitanju, moram odati bar neke - dosta oskudne ali znakovite podatke o kojima se inače malo pisalo. Na dalmatinskim otocima ima dosta udolina, kraških ponikava i vrtača, ali iz njih uglavnom nema stalnih ni dugoročnih klimatskih mjerenja, koja su većinom ograničena na atraktivna turistička mjesta uz morsku obalu. Ipak, već oskudna i povremena zapažanja upućuju da postoje 2 razna i suprotna tipa zatvorenih otočnih udolina:
1. Suhe otočne kotline su kao i one na kopnu zimi hladnije od ostatka otoka zbog toplinske inverzije tj. slijevanja hladnijeg zraka prema njihovom dnu gdje nastaje mrazište, a takva je mikroklimatski nepovoljna većina zatvorenih udolina na našim otocima. Uz Jadran su najgori hladni primjeri Mereška jama na Cresu i Pazinska jama u Istri s klimom blizu kontinentalne.

2. Poplavno-vlažne kotline su u sušnoj Dalmaciji dakako rjedje, ali bar zimi zbog kišne sezone im je dno pod vodom, a neke imaju na dnu i stalne močvare ili jezera - tzv. otočne Blatine: npr. na Mljetu, Dugom otoku, itd. U tim vlažnim otočnim kotlinama je u hladnije doba posve obrnuto stanje od suhih: već sama voda na dnu djeluje kao prirodni "termofor" koji usporava hladjenje. Povrh toga se još zimi iznad tih otočnih voda u gornjem dijelu kotline noću većinom izdiže magleni sloj koji djeluje kao izolacijska barijera protiv vanjskog podhladjivanja, pa su zimi te otočne 'Blatine' mikroklimatski baš najtoplija mjesta subtropskog tipa ne samo naših otoka, nego i cijeloga zapadnog Balkana izvan Egejskih otoka.
Većina tj. desetak tih naših otočnih Blatina su dosad besmisleno uništene poljoprivrednim 'melioracijama', zbog vodoopskrbe ili sanitarnog isušivanja protiv komaraca, iako bi baš u izvornom stanju bile idealne za agrume i ostale subtropske egzote, a posebno najidealnije kod nas za osjetljivije palme. Sad postoje još samo 2 takve naše, izvorne vlažno-vruće oaze s dobro očuvanom, prirodnom i bujnom južnijom vegetacijom podjednakom usred Jadrana kao na Kanarskim otocima (ili iranskoj Hirkaniji), a posve različitom od ostalog Mediterana i Evrope. Zbog sigurnosti od naših koristoljubnih budala koji bi ih sigurno razorili kao i ostale melioracijama i saniranjem, tu se ne daju njihove lokacije (a mogli bi ih pregledati idućeg proljeća po sigurnom privatnom dogovoru mimo javnog interneta).
 

Puno hvala na ovom odgovoru. Ovo stvarno nisam znao. Prije sam mislio da je što južnije - to bolje. To sigurno igra ulogu ali sad vidim da nije sve u tome. Ja sam inače odrastao i stalno živio na otoku Istu do svoje dvadesete i zapazio sam da, iako je Ist dosta sjeverno, da ima istu vegetaciju slično kao i Hvar, Brač, Korčula, iako ima više bure pa limuni znaju povremeno nastradati. Ja imam dva limuna ispred kuće, jednog sam ja posadio prije 20 godina i samo je jednom djelomično stradao. Ali zanimljivo je da nema rogača. Neznam da li mu je prehladno ili ga niko nije probao posaditi.
Slično kao i na Šolti, otac mi je pričao kad po zimi ujutro ide na lignje pa putem do kaića (možda 400-500 metara a nadmorske visine niti 30 metara) ponekad kad bude mraza, negdje ga ima a negdje ne i to ne po redu. Valjda zavisi od konfiguracije terena. 

Iskreno, prije me palme nisu nešto zanimale, pa nisam obraća pažnju na njih, sve do prije dva tjedna. Čitajući ovaj forum probudio mi se interes za njih, pa tek sad počinjem gledati kakve sve rastu tamo gdje putujem (a dosta idem okolo). Do sad sam bio zaokupljen agrumima i avokadom i ostakim egzotičnim biljkama, sad dodajem i palme .

Čitao sam o Blatskom polju, kako je do prije sto godina po zimi dijelom postajalo kao močvara, a onda su prokopali tunel do mora s kojim odvode vodu u more. Sad izgleda da se je to moglo i bolje rješiti (npr. sačuvati vodu za navodnjavanje u ljeti).
Stvarno me zanima gdje su te "tople oaze" . Zanimljivo je da tako nešto postoji na Jadranu.